Dani vakufa u BiH 2018: Regionalna konferencija „Restitucija imovine – iskustva, mogućnosti i rješenja“

Dani vakufa u BiH 2018: Regionalna konferencija „Restitucija imovine – iskustva, mogućnosti i rješenja“

Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine danas su u Sarajevu organizirali regionalnu konferenciju „Restitucija imovine – iskustva, mogućnosti i rješenja“. Konferencija je održana u okviru manifestacije „Dani vakufa u BiH 2018. godine“.

Konferencija je dio aktivnosti koje Vakufska direkcija kontinuirano poduzima vezano za restituciju bespravno oduzete imovine. Bosna i Hercegovina još uvijek nije usvojila zakon o restituciji, te stoga imovina koja je oduzeta u proteklim društveno-političkim sistemima nikada nije vraćena izvornim vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima i pravnim sljednicima. Na konferenciji su učestvovali predstavnici Crkava i vjerskih zajednica, predstavnici organa vlasti, predstavnici nadležnih institucija iz država u regiji i predstavnici nevladinog sektora.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović je u uvodnom obraćanju istakao: “ Svima nama su u različitim društvenim okolnostima umanjivali materijalnu osnovu našeg opstojanja i svi očekujemo kakvu, takvu pravičnu naknadu za to. Stoga se pojam restitucije kod nas udomaćio i postao sastavnicom našeg vokabulara. Država se nakon održanih izbora 1990. godine obavezala da će svim fizičkim i pravnim licima, a time i vjerskim zajednicama izvršiti povrat ili nadoknadu imovine koji su im raniji državni sistemi oduzimali. Na ovaj način su vlasti priznale da je učinjena šteta, te se deklarativno obavezala da će ju nadoknaditi i ispraviti. Nakon agresije na BiH i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, vlasti su se posvetile transformaciji vlasničkih odnosa i svojine, te privatizaciji jednog dijela državne imovine. U tom procesu je izostalo ispunjenje obaveze iz 1990. godine.

Umjesto da imovinu vjerskih zajednica vrati njenim izvornim vlasnicima, vlast ju je i dalje tretirala kao svoju, nastavljala se njom koristiti smještanjem državnih institucija u njoj ili je dajući u zakup. Dok je bh entitet RS izvršio povrat imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi nije to isto uradio katoličkoj, islamskoj i jevrejskoj zajednici. Na drugoj strani u FBiH Islamskoj zajednici i Katoličkoj crkvi je djelimično dato pravo korištenja nekih objekata, a Pravoslavnoj crkvi veoma malo ili nimalo.”

Na kraju svoga obraćanja reisu-l-ulema je izrazio nadu da bi ova konferencija mogla ukazati na smjer kojim bi svi zajedno trebali da se krećemo u narednom periodu kada je u pitanju restitucija. Te je još jednom pozivao naše vlasti da otvore iskren dijalog o povratu nacionalizirane i druge oduzete imovine.

Prema podacima Vakufske direkcije od 1945. do 1990. godine oduzeto je najviše vakufa, dućana, džamija, grobalja, kuća, stanova, zgrada, a sve je to rađeno zahvaljujući donošenju 33 zakona na osnovu kojih je oduzimana imovina za vrijeme socijalizma. Osim tog političkog sistema, imovina je oduzimana i za vrijeme Kraljevine SHS. Prinudno oduzimanje vakufske imovine izvršeno je putem agrarne reforme, nacionalizacije i eksproprijacije.

Direktor Vakufske direkcije IZBiH Senajid Zaimović je iznio podatke o oduzetoj imovini Islamske zajednice: “ Preko 30 miliona kvadratnih metara svih nekretnina je oduzeto od Islamske zajednice. Mi ovdje danas, organizirajući ovu konferenciju, na neki način predstavljamo i druga fizička i pravna lica kojima je kao i vjerskim zajednicama oduzeta imovina. Ovom konferencijom mi želimo inicirati ponovno donošenje ili usvajanje predloženog Zakona o restituciji koji stoji u laticama Ministarstva pravde.”

Iskustvo zemalja iz okruženja u rješavanju ove problematike je veoma važno, te su zbog toga predstavnici nadležnih institucija iz susjednih zemalja, koje rade na poslovima donošenja i implementiranja zakona o povratu bespravno oduzete imovine vjerskim zajednicama i drugim fizičkim i pravnim licima, prenijeli značajna iskustva. A učestvovali su predstavnici iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore.

Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju Republike Srbije je istakao da su oni spremni podijeliti svoja iskustva: “ Ovaj postupak se ne tiče samo vjerskih zajednica i crkava, nego pre svega građana BiH i radi se o njima u suštini i to ne treba biti političko pitanje.”

Pored predstavnika Ministarstva pravde BiH, kao resornog ministarstva u našoj državi za pitanje restitucije, na konferenciji su učestvovali predstavnici nadležnih državnih i entitetskih ministarstava, državnih i entitetskih parlamentarnih zastupnika i međunarodne zajednice.

Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH je kazala da se ovakav zakon mora usvojiti na nivou države: “Smatram da nema nikakvog opravdanja da mi ne pokrenemo pitanje donošenja zakona o restituciji na državnom nivou i smatram da je donošenje jedinstvenog zakona prije svega u interesu države BiH jer na putu ka EU ovo pitanje će zaista biti tretirano, kao što je tretirano i u Sloveniji i u Hrvatskoj, tako da nam je to jasan put šta i kako treba da radimo.”

Cilj organizovanja konferencije Restitucija imovine – iskustva, mogućnosti i rješenja kako su naglasili iz Vakufske direkcije BiH“ je aktualiziranje problematike restitucije.

Na Regionalnoj konferenciji Restitucija imovine – iskustva, mogućnosti i rješenja donešeni su između ostalog sljedeći zaključci:

Zahtjeva se od državnih struktura BiH poštovanje ustavnog prava na posjedovanje imovine, odnosno vlasništva i zaštiti prava na vlasništvo nad imovinom kao jedno od osnovnih ljudskih prava.

Traži se od nadležnih državnih institucija da što hitnije pokrenu pitanje rješavanja restitucije, odnosno denacionalnizacije jer:

Proteklo je više od dvadeset pet godina od prvih demokratskih izbora koji su označili formiranje novog demokratskog društva a da spomenuti Zakon nije donešen iako se kontinuirano o njemu govori;

Nedonošenje Zakona o restituciji proizvodi brojne probleme po pitanju vlasništva i vlasničkih prava a samim time i prometa, te stvara jednu pravnu i ekonomsku konfuziju;

Upisi u zemljišnim knjigama se iz dana u dan mijenjaju te se postavlja pitanje hoće li restitucija imati smisla ako se ovakav trend nastavi;

Traži se od nadležnih struktura da u što kraćem roku formira komisiju u kojoj će biti predstavnici svih vjerskih zajednica i crkava kako bi se utvrdili koraci i zadaci u cilju donošenja Zakona o restituciji;

Traži se od nadležnih institucija da prilikom izrade Zakona o restituciji konsultira i na partnerskoj osnovi tretira vjerske zajednice i crkve, nacionalna društva, kao i predstavnike fizičkih lica čija je imovina oduzeta u ranijim sistemima, jer samo kroz angažovanje interesnih grupa možemo doći do pravične restitucije;

Zakonska rješenja o restituciji trebaju dati prioritet naturalnoj restituciji, ukoliko to nije moguće izvršiti adekvatnu naturalnu kompenzaciju uz dogovor s vlasnikom a ako to nije moguće izvršiti novčanu naknadu po tržišnoj vrijednosti.

Prilikom izrade zakona o restituciji (denacionalizaciji) u Bosni i Hercegovini treba preuzeti najbolja, najefikasnija i najekonomičnija rješenja iz zakona koje su donijele zemlje u regionu (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i druge).

Traži se da Parlament Federacije BiH što hitnije riješiti pravnu prazninu koja je nastala Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a odnosi se na pravo pravnih lica za dodjelu zamjenskih stanova ili pravičnu naknadu;

Traži se od svih struktura i nivoa vlasti države da poduzmu radnje na zaštiti imovine koja je predmet restitucije u smislu omogućavanja naturalne restitucije te imovine.


Fotografije