Advokat Esad Hrvačić ukazuje na pogubnost Zakona o katastru RS-a

Advokat Esad Hrvačić ukazuje na pogubnost Zakona o katastru RS-a

Veliko je pitanje koliko Bošnjaka uopće danas zna gdje su granice njihovog zemljišta • Zna li FBiH bar prepisati zakone od RS-a? • Zakon o premjeru i katastru RS-a, koji je na snagu stupio u junu 2011, advokat Esad Hrvačić naziva najvećom poslijeratnom opasnošću ne samo za Bošnjake nego za sve građane BiH koji ne žele život na tuđem i od tuđeg.

"Tvrdim da njegovom primjenom postoji opasnost potpune izmjene geografskog izgleda BiH. Svi govore o popisu i o tome šta će se desiti ako Bošnjaci ne budu svjesni značaja njihovog izjašnjavanja, a niko ne razmišlja o realnoj mogućnosti da Bošnjaci, ali i ne samo oni, ostanu bez svojih posjeda", upozorava Hrvačić, naglašavajući da su zakonske malverzacije u ovoj oblasti započele donošenjem, po prehitnom postupku, Zakona o katastru, nakon čega je Ustavni sud, rješavajući po apelaciji člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, donio privremenu mjeru zabrane njegove implementacije, dok se ne vidi da li je zakon u suprotnosti s vitalnim interesima Bošnjaka.

Kamuflaža i suština

No, podsjeća Hrvačić, RS se nije na to obazirao, nastavio ga je provoditi, našavši "briljantno rješenje": "Starom zakonu na čekanju dali su novo ime, Zakon o premjeru i katastru, koji je sve do polovine obična kamuflaža, a tek onda počinje priča o suštini. Jasno je samo jedno da je cilj sve što je važilo u katastru izbrisati, a uspostaviti novu zemljišnoknjižnu evidenciju".

Implementacija je zvanično počela prije mjesec, tako da advokat savjetuje svima koji imaju parcele u RS-u, da budu budni: "Uprava za geodetsko-pravne poslove je dužna objaviti oglas u jednom od medija i na internet-stranici, kojim će pozvati vlasnike parcela da ih obilježe biljegama... Podloga za to je aerofotografsko snimanje iz 1983. godine. Bošnjaci su već tada bili zapostavili imanja, pa ih nisu ni obilježili. Veliko je pitanje koliko njih uopće danas zna gdje su granice njihovog zemljišta. Stari su umrli, mladi o tome pojma nemaju, a zbog poznatih okolnosti, pašnjaci su postali šume, šume su danas prašume, tako da se ne mogu snaći ni oni koji su znali tačne granice", navodi Hrvačić.

Šta raditi?

"Već koliko danas označiti svoja imanja ili ovlastiti nekoga da to učini. Ne mora se čekati poziv katastarske općine, uspostavljene novim zakonom. Ta općina nije isto što i politička: može biti veća od nje, može i manja, mogu tri katastarske biti u jednoj političkoj i obrnuto. No, kada se uputi poziv za to obilježavanje, onda to treba obavezno uraditi i dostaviti svu dokumentaciju o nekretnini ovoj općini kako bi bilo olakšano pravljenje prijedloga za premjer. Ukoliko se neko ne javi za to obilježavanje, za njega će to uraditi Uprava, uz naknadu, što je manja šteta u odnosu na to kakve će Uprava granice odrediti. Na stranu sada to što mnogi više ne posjeduju nikakvu dokumentaciju, a mrsko im je vaditi novu, što su mnogi fizički daleko od BiH, najveća opasnost je to što je većina ravnodušna na sve ono što implementacija ovog zakona podrazumijeva", ističe Esad Hrvačić, koji je nedavno išao u Modriču zbog jedne parcele Vakufske direkcije.

"Iako smo donijeli kopiju starog plana dijela grada u kojem se parcela nalazi, rečeno nam je da je parcela iscijepana na nekoliko njih. Oni misle da je time sve riješeno. Mi ćemo pokrenuti postupak. IZ to ne radi prvi put, i očito ne i posljednji, ali se pitam kako će se takvim pojavama suprotstaviti ljudi koji jednog dana dođu po potvrdu o parceli, a kažu im da je nema. Bošnjački političari se kunu u to da su im interesi njihovog naroda najvažniji, a kada je neko od njih ukazao na ove probleme", pita Hrvačić.

Hrvačić napominje da provođenje ovog zakona ne može biti normalno sve dok Bošnjaci ne budu ravnopravan narod u RS-u. "A oni tamo više nisu ni građani trećeg reda."

Ima i hajrovanja

Vakufska direkcija IZ-a, koju Hrvačić zastupa, prepoznala je važnost ovog zakona.

"Imali smo tri seminara za medžlise, formirali komisije, prikupljamo dokumentaciju već godinu, a kako stvari stoje, možda ćemo malo i hajrovati, zato što neke naše nekretnine nisu bile prevedene, a sada će se to obaviti bez troškova", govori Hrvačić, dodajući da je zakonodavstvo RS-a daleko otišlo u odnosu na FBiH, donijeli su i Zakon o građevinskom zemljištu, o stvarnim pravima, o restituciji, a u FBiH je na snazi Zakon o građevinskom zemljištu iz 2003, koji je donio visoki predstavnik.

"Taj je isti zakon bio i u RS-u, no ovaj entitet je u međuvremenu donio dva zakona, čime je izvršena denacionalizacija oduzetih, nacionaliziranih zemljišta, koja nisu privedena krajnjoj namjeni. Federacija kaska preko deset godina za takvim zakonskim rješenjima. RS je donio i zakon o stvarnim pravima, FBiH tek raspravlja o njemu, a ta oblast je regulisana Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima iz 1998. Pitam se šta rade u federalnim ministarstvima. Znaju makar prepisati od RS-a", ciničan je Hrvačić, objašnjavajući kako će dalje teći postupak stvaranja novog katastra.

Procedure

"Prvo će biti napravljen novi premjer, koji se može odnositi samo na jednu katastarsku česticu. U Doboju se tako sada radi, vezano za parcelu od dva duluma. Dakle, kada vlasnik ili Uprava obilježi parcelu, onda nadležni dođu, snime, naprave prijedlog premjera, raspisuju oglas za uspostavu novog katastra na tom području. Podsjećam, katastar rješava vlasničke odnose, premjer daje granice parcela. Nakon što je utvrđen premjer, vrši se njegovo javno izlaganje. Svako može staviti primjedbu na ispravnost iscrtane granice, a ako komšija tvrdi suprotno, sud to rješava u roku od 30 dana. Ako ne, onda Uprava donosi katastarsko rješenje na koje se može podnijeti žalba za 15 dana. Bude li odbijena, ide se na upravni spor, no, od svega je, za početak, najvažnije pratiti kada će biti zatraženo obilježavanje parcele", upozorava Hrvačić.

Edina Kamenica

(Oslobođenje, 07. februar 2013. godine)