Oslobođenje - Ovdje je riječ o opljačkanim građanima

Oslobođenje - Ovdje je riječ o opljačkanim građanima

Prošlo je 25 godina od prvih demokratskih izbora a BiH je jedina država u regiji koja nema Zakon o restituciji...Zašto smo mi drugačiji, jedno je od pitanja s skupa, na kojem su se mogla čuti iskustva iz regije, ali su predstavnici vlasti rekli svoje i otišli

Današnja regionalna konferencija Restitucija imovine-iskustva, mogućnosti i rješenja, održana u Sarajevu, skrenula je ponovo pažnju na veliku specifičnost BiH. Jer, jedino BiH nije donijela Zakon o restituciji/denacionalizaciji, a sve ostale države bivše Jugoslavije ga imaju odavno i uveliko ga provode.

"Imovina je oduzimana svima po istom zakonu, i u isto vrijeme. Što je BiH drugačija", zapitao je hafiz dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH, koja je, zajedno sa Međureligijskim vijećem BiH i organizovala ovaj, bez imalo sumnje, koristan skup za sve koji su ga propratili do kraja.

Među učesnicima konferencije su se nalazila vjerska lica iz svih konfesija i crkava, i iz Jevrejske zajednice. Pa i čelnici: reisu-l-ulema IZ u BiH Husein Kavazović je upozorio na to da se vakufska imovina i dalje otuđuje, briše se čak iz knjiga; Mitropolit dabrobosanski Hrizostom je napomenuo da je problem i ona imovina koja se opljačkala mimo nacionalizacije; Jakob Finci iz JZ je upozorio na to da se, pri restituciji, jedna nepravda ne smije zamijeniti drugom. No, svi su primijetili da su predstavnici vlasti u BiH, u čijim rukama i jeste donošenje ovog zakona, napustili skup nakon svojih diskusija u kojima su prevladavali mračni tonovi.

Dakle, nisu odslušali predstavnike država u okruženju, koji su objasnili kako je u tim državama teklo i donošenje i kako teče provođenje ovog zakona.Valjda ih to ne interesuje? Šteta. Mogli su čuti kako je Ljubomir Jordanov iz Ministarstva finansija Makedonije istakao, između ostalog, da su nadležnom tamošnjem tijelu upućena 30.744 zahtjeva za vraćanje imovine, od toga je 13.744 bila crkvena, a za sada je vraćeno oko 6000 hektara zemljišta.

Jordanov je naglasio i to da su te vjerske zajednice nastupile centralizovano, i da će, čak i siromašna Makedonija, sigurno izvršiti svoju obavezu prema građanima.

Mija Cankar, iz Ministarstva pravosuđa Vlade Slovenije, koja je govorila na engleskom jeziku, (uz prevod, naravno) rekla je da je, u toj državi 99,6 posto dijela administrativnog postupka u restituciji završeno, ali i 98,7 posto sudskih postupaka, vođenih tim povodom.

U Sloveniji je zauzet stav da se zahtjevi za povrat mogu predavati u roku od 24 mjeseca od donošenja zakona, koji je stupio na snagu 7. decembra 1991. godine, a povrat primarne imovine je bio svugdje gdje je to moguće. Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju Srbije je, saslušavši predstavnike vlasti iz BiH, koji su, gotovo svi redom (Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, Šefik Džaferović, prvi zamjenik predsjedavajućeg PD BiH, Ognjen Tadić, predsjedavajući DNBiH, Željko Bogut, sekretar Ministarstva pravde BiH, Hasan Ganibegović, savjetnik premijera FBiH, Nikola Kovačević, savjetnik Ministarstva pravde RS) dali puno lijepih obećanja oko ovog zakona, ali i primijetili da je nedostatak političke volje uzrok što ga nema. Naravno, kada je trebalo da kažu o čijoj se političkoj volji radi, onda je došlo zamalo do varnica, ali je moderator Muhamed Jusić bio na visini zadatka.

Dakle, Sekulić je naglasio za govornicom, ali i kasnije novinarima, da to što se govori kako bi državu jako mnogo koštao ovaj povrat jednostavno nije tačno.

- Isto je tako govorila i vlast u Srbiji, spominjala je 200 milijardi eura, samo da bi javnost zaplašila tim brojkama, a ispostavilo se da to što je država trebalo da vrati, jeste vrijednost onoga što posjeduju 2-3 jača srbijanska privrednika. Do sada je, inače, u Srbiji vraćeno 6000 objekata, pored ostaloga, a samo u jednoj beogradskoj opštini 1350, istakao je Sekulić.

Zdenko Pajić, iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske je govorio o dva roka, koja su data za zahtjeve za povrat. Drugi je dat stoga što prvim nije bilo omogućeno strancima tražiti vraćanje, a Zakon je stupio na snagu 1997. godine.

Vera Medojević, iz Ministarstva finasija Crne Gore je govorila o tome da se u njenoj državi, kao i u Srbiji uostalom, nije radilo o donošenju jednog, nego više zakona.

- Nismo bili predvidjeli da mogu tražiti povrat i oni kojima je imovina konfiskovana, pa im kasnije nismo dali rok, tako da oni i sada još mogu tražiti povrat, rekla je Medojević, a puno reakcija u publici, pa i smijeha, i pokoji aplauz, izazvao je muftija Mevlud ef. Dudić iz Srbije, koji je opisao na koji se sve način može vraćati imovina. Zanimljivo izlaganje je bilo i ono mons. Ive Tomaševića iz KC, koji je podsjetio na to da je vjerskim zajednicama, od ukupne imovine, oduzeto samo 7 posto.

Na primjeru svoje porodice je opisao kako je postupak nacionalizacije mijenjao mnoge živote.

- Dakle, nije riječ samo o nama, iz crkava, rekao je mons. Tomašević, a Boris Kožemjakin je izrazio strahovanje da je konferencija, budući da se održava nekoliko mjeseci pred izbore, došla u pogrešno vrijeme.

I on je bio jedan od govornika, zahvaljujući kojem u zaključcima s skupa stoji da se traži od Parlamenta FBiH da se riješi što skorije praznina koja je nastala zakonom o izmjenama i dopunama zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Naravno, prvi zaključak je da se od države traži da se što hitnije pokrene pitanje donošenja zakona o restituciji, a, imajući u vidu to da su svi predstavnici vlasti otišli čim su rekli svoje, možda je i za njih šteta, što nisu čuli prof. dr. Enesa Hanušića iz Zenice, koji je izrazio uvjerenje da se restitucija može vrlo jednostavno provesti, ali i da ona nije uslov kojeg za ulazak u EU traži, međunarodna zajednica. Naveo je primjer Rumunije i Bugarske, a slušali su ga i visoki predstavnik Valentin Inzko i Finci. Sjedili su jedan pored drugog, a Finci nikad ne propusti priliku da naglasi kako BiH ne može u EU ako ne riješi ovo pitanje. Isto misli i dr. Zajimović, koji je novinarima na pressici rekao da je jedno od famoznih pitanja upućenih BiH bilo posvećeno i restituciji.

Ali, dodao je, ne zna šta stoji u odgovoru države.


Fotografije

Anketa

  • Aladža džamija u Foči je?