Problem povrata oduzete imovine imaju sve vjerske zajednice u BiH

Problem povrata oduzete imovine imaju sve vjerske zajednice u BiH

Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu napravile nijedan ozbiljan korak u rješavanju problema s povratom imovine ili obeštećenja Jevrejske zajednice koja je izložena sistemskoj diskriminaciji, navodi se u najnovijem izvještaju američkog Stejt departmenta.

Zakon o vjerskoj slobodi na državnom nivou donesen je 2003. godine, omogućujući vjerskim zajednicama pravo na povrat oduzete imovine.

Međutim, još ne postoji zakon o restituciji na nivou BiH. Zbog nedostatka takvog zakonskog okvira za povrat imovine, vjerske zajednice  u BiH nemaju zakonski mehanizam koji bi mogao formalno zatražiti povratak imovine. Vlade dva entiteta u BiH nisu učinile nikakve smislene pokušaje da to pitanje riješe. U nedostatku nacionalnog zakona o restituciji, općinske i kantonalne vlade niže razine imaju široka ovlaštenja za raspodjelu sporne imovine koju je bivša komunistička vlada oduzela – pojašnjeno je. 

Ističe se da na državnom nivou ne postoji politička volja za usvajanjem zakona o restituciji.

- Još 2005. godine Vijeće ministara BiH osnovalo je Komisiju za restituciju kako bi razmotrilo moguće pristupe vraćanju imovine oduzete za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Izrađen je zakonom o denacionalizaciji BiH. Međutim, srpski delegati u Domu naroda Parlamenta BiH odbacili su početnu verziju ovog sveobuhvatnog zakona 2008. U decembru 2008. Vijeće ministara formiralo je radnu grupu za izradu nove i poboljšane verzije zakona. Nacrt zakona objavljen je na internet-stranici Ministarstva pravde BiH, međutim, dalje od toga se nije pomaklo – naglašeno je u izvještaju.

Stejt department kritizirao je vlasti u BiH jer, kako se navodi u izvještaju, nisu napravile niti jedan ozbiljan korak u rješavanju problema s povratom imovine.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci za „Avaz“ je kazao da su ljudi iz Stejt departmenta dobro proučili situaciju u BiH. 

– Više od deset godina nacrt zakona stoji u ladici ministra pravde BiH i čeka da izađe u javnost. Mi u BiH uvijek imamo važnijih poslova od povrata oduzete imovine. Mada su sve političke stranke koje su danas na vlasti obećale da će im ovo biti prvi posao. Nije lako onima koji koriste tu imovinu da donesu odluku da je vrate – istakao je Finci.

Nada se da će, nakon svih zemalja u regionu, i BiH konačno donijeti zakon o restituciji. 

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice (IZ) u BiH Senaid Zajimović je kazao da bi izvještaj Stejt departmenta trebao biti signal našim vlastima da ozbiljno shvate zahtjeve svih vjerskih zajednica u BiH.Konačno je došlo vrijeme da se pristupi donošenju zakona koji bi regulirao denacionalizaciju i povrat imovine. Posljednje aktivnosti u tom pogledu bile su 2009. godine. Tad je urađen i kompromisni zakon u kojem je 1945. uzeta kao polazna godina od koje bi se trebao primjenjivati zakon o povratu imovine. Vjerske zajednice su na taj način htjele da pomognu državi i nismo insistirali da se zakonom obuhvati ona imovina koja je oduzeta u sistemima prije 1945. godine – pojasnio je Zajimović. 

Dodao je da se nikakvi konkretni potezi ne poduzimaju po ovom pitanju. 

– Ne bih kalkulirao koliko koja vjerska zajednica ima oduzete imovine. S tim da u ukupnoj masi oduzete imovine vjerske zajednice imaju oko 7 posto. Ostalo otpada na druga fizička i pravna lica koja se iz nekog razloga ne pojavljuju sa svojim zahtjevima. Samo kad se donese zakon, mi ćemo moći vratiti svoju imovinu – istakao je Zajimović.

Zajimović je istakao da je predviđeno da se restitucija obavlja u tri faze. 

– Prva je naturalna restitucija, a odnosi se na one nekretnine koje niko ne koristi. Druga faza je kompenzacija, i ona se odnosi na povrat parcela ili objekata koji su trenutno zauzeti. U tom slučaju traži se kompenzacija. Tražimo da se dodijeli neko drugo zemljište ili da se izgrade novi stanovi. Treća faza je finansijska, a to je ukoliko nema nekretnine i ukoliko ne dolazi u obzir kompenzacija, onda se ide na procjenu imovine i vrši se finansijska restitucija. Mi od države ne tražimo da se ovaj zakon implementira u nekoliko godina, predlagali smo da proces traje 20-30 godina – pojasnio je Zajimović.

Avaz