Vakufi u Travniku

Vakufi u Travniku

U periodu od 2. do 13. aprila 2019. godine Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini organizirala je devetu po redu manifestaciju „Dani vakufa“ s raznovrsnim programima održavanim u: Janji, Sarajevu, Goraždu, Zavidovićima, Zenici, Travniku, Mostaru i Kiseljaku.

S ciljem naučnog valoriziranja značaja vakufa za vjerski, kulturni i urbani razvoj Travnika, Vakufska direkcija je, u saradnji s Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka i Medžlisom IZ Travnik, organizirala okrugli sto „Vakufi u Travniku“ koji je, u okviru manifestacije „Dani vakufa“, upriličen 10. aprila 2019. u Travniku. Jedanaest izlagača osvijetlili su u svojim referatima različite aspekta vakufā u Travniku.

Knjiga Vakufi u Travniku sadrži svih jedanaest izlaganja s ovog naučnog skupa.

Dr. Aladin Husić u radu „Uloga i značaj vakufa u razvoju Travnika“ podsjeća na činjenicu da se prije dolaska Osmanlija u naše krajeve i uspostave vakufa o Travniku gotovo ništa sa sigurnošću ne zna te da je upravo zahvaljujući vakufskim: infrastrukturnim, vjerskim, obrazovnim i humanitarnim zadužbinama Travnik dobio prepoznatljiv izgled i fizionomiju.

Detaljan pregled i analizu dvadeset i dvije vakufname iz 18, 19, i 20. stoljeća kojima su ustanovljeni raznovrsni vakufi u Travniku predstavlja Hamza Lavić u tekstu „Travničke vakufname“.

U zanimljivom radu „Specifičnosti travničkih vakufa” mr. Salih Indžić osvrnuo se na posebnosti po kojima su određeni vakufi u Travniku poznati u Bosni i Hercegovini i šire.

U radu „Vakuf Ali-dede Iskendera u Skender-Vakufu” dr. Elvir Duranović predstavlja dosada neobjavljene podatke o vakufskim parcelama koje je vakuf Ali-dede Iskendera obuhvatao krajem XIX stoljeća na osnovu kojih se, zapravo, može, s priličnom sigurnošću, odrediti obim vakufskog dobra na kojem se vremenom formiralo naselje Skender-Vakuf.

Stanjem vakufske imovine u Travniku tokom austrougarske uprave bavi se tekst dr. Ferida Dautovića „Vakufi u Travniku za vrijeme Austro-Ugarske“.

Gospođa Fatima Maslić u radu „Prilozi proučavanju izgubljenih vakufskih nekretnina na primjeru starih grebalja u gradu Travniku“ podsjeća na vakufe koji su nekada bili sastavni dijelovi grada, ali ih danas, usljed nepovoljnih historijskih okolnosti, nema.

Zakonskom regulativom na osnovu koje je vlast oduzimala vakufe od Islamske zajednice i mogućnostima povrata oduzete imovine bavi se rad „Nacionalizacija i uzurpacija vakufske imovine u Travniku“ advokata Adila Loze.

O aktivnostima na identifikaciji oduzete vakufske imovine i njenom, barem privremenom, vraćanju Islamskoj zajednici govori rad dr. Nermina Šušića „Povrat vakufske imovine u Travniku“.

Odluke Općinskog vijeća u Travniku o vraćanju vakufske imovine na privremeno korištenje Islamskoj zajednici iskorištene su kao argument da je Katoličkoj crkvi učinjena diskriminacija, jer njima nije vraćena nacionalizirana imovina. Na pitanja: Da li je to tako? I kome je više vraćeno imovine u Travniku:Islamskoj zajednici ili Katličkoj crkvi? - odgovara rad dr. Senaida Zajimovića „Presuda Suda za ljudska prava u Strazburu u postupku Vrhbosanska nadbiskupija protiv Bosne i Hercegovine: diskriminacija ili ne?“U radu „Novi vidovi vakufa na području Muftijstva travničkog“ dr. Ahmed Adilovićgovori upravo o tim novim vidovima vakufa: islamskim centrima u: Bugojnu, Travniku, Novom Travniku i Vitezu; obdaništima u Novom Travniku i Jajcu; edukativno-sportskom centru u Travniku; plasteničkoj proizvodnji u Bugojnu; te uvakufljavanju dionica firme „Borac export-import“ u Travniku.

Jasno je, iz navedenog, da će bilo kakvo izučavanje vakufa u Travniku u budućnosti biti manjkavo bez referiranja na radove objavljene u knjizi Vakufi u Travniku.

Objavljivanjem ovog zbornika radova budućim generacija uvakufili smo nova saznanja koja će im, zasigurno, poslužiti kao važan izvor za istraživanje historije vakufskih: vjerskih, prosvjetnih, humanitarnih i infrastrukturalnih objekata u Travniku. Sretni smo zbog toga.


Anketa

  • Koju godinu je Islamska zajednica u BiH proglasila godinom Aladža džamije?