Zajimović: FBiH godišnje ošteti vakuf za 15.8 miliona, a RS za 9.7 miliona KM

Zajimović: FBiH godišnje ošteti vakuf za 15.8 miliona, a RS za 9.7 miliona KM

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini hfz. dr. Senaid Zajimović za Preporodinfo govorio je o ostvarenim rezultatima, problemima sa kojima se suočava Direkcija, ali i o projektima koji trebaju biti relizirani u narednom periodu. Hafiz Zajimović na ovoj funkciji je već deset godina, što je bio i povod ovog razgovora.

Razgovarao: Bakir Silajdžić

PREPORODINFO: Na čelu ste Vakufske direkcije u BiH već deset godina, što je i svojevrsni jubilej. Možete li napraviti presjek rada Vakufske direkcije i izdvojiti neke od niza značajnih projekata koji su realizirani u ovih deset godina ?

ZAJIMOVIĆ: Ovih dana navršilo se  deset godina od kako sam došao u Vakufsku direkciju i preuzeo rukovodeću ulogu. Vakufska direkcija je ustanova Islamske zajednice koja prema Ustavu upravlja vakufima na području cijele Bosne i Hercegovine. Sabor IZ u BiH osnovao je sadašnju Vakufsku direkciju 1996. godine. Prije mene, poziciju direktora obnašali su Jusuf Zahiragić i Nezim ef. Halilović. Prvi zadatak koji smo pred sebe postavili bio je sačiniti uvid u stanje vakufa i vakufske imovine i izvršiti popis i evidenciju svih vakufa. Inicirali smo izradu projekta baze podataka vakufske imovine. Nakon formiranja baze i informacionog sistema uporno smo radili na popisu i evidenciji vakufske imovine sa pripadajućom dokumentacijom.

Ovo je historijski projekat i možemo reći da po prvi put na jednom mjestu imamo informacije o svim vakufskim nekretninama.

Uporedo sa navedenim projektom radili smo na jačanju odnosa i saradnje između Vakufske direkcije i medžlisa koji na terenu, na osnovu Statuta Vakufske direkcije, upravljaju vakufskom imovinom. Donesen je niz normativnih akata koji tretiraju upravljanje i raspolaganje vakufskom imovinom. Namjera je bila uspostaviti jedinstven sistem upravljanja vakufskom imovinom, od najnižih organa, odnosno džematskih odbora, pa do najviših organa, odnosno Rijaseta IZ u BiH i Vijeća muftija.

Ovaj dio posla bio je mukotrpan i podrazumijevao je kontinuiranu komunikaciju i rad sa medžlisima na terenu, a sve to kako bi funkcionisanje i rad sa vakufskom imovinom bilo sistemski riješeno. U ovom periodu pristupili smo i projektu identifikacije vakufske imovine, naročito na području RS-a. Na osnovu usmenih kazivanja otkrili smo mnoge vakufske zemljišne parcele za koje nismo imali dokumentaciju, a za koje se ispostavilo da su vakufi. Na osnovu zemljišnjih knjiga i zahvaljujući angažmanu geometara vršili smo identifikaciju vakufa. Također smo nailazili na slučajeve da u mjestima gdje pouzdano znamo da ima vakufske imovine, niti mi, niti medžlis, nismo znali gdje se ona nalazi. I u ovakvim situacijama pomoć smo tražili od geometara, ali često i lokalnog stanovništva. Imali smo problem i sa ubiciranjem. Zbog toga smo identificirali vakufe na licu mjesta. Ovaj posao smo radili po principu "korak po korak", kako bismo došli do svake vakufske nekretnine.

Vakufska direkcija je mnogo vremena utrošila na popis, evidenciju i uknjižbu vakufske imovine. U isto vrijeme radili smo i na obnavljanju, revitalizaciji, razvoju, izgradnji i uspostavljanju novih vakufa. Pokušali smo, i mislim da smo uspjeli, kada je u pitanju razvoj vakufa, da ravnopravno razvijamo sve vrste vakufa - vjerske, obrazovne, ekonomske i socijalne vakufe. Veliki je broj projekata iza nas. Realizirali smo ih zajedno sa drugim organima i ustanovama Islamske zajednice u BiH. Naše prisustvo evidentno je u cijeloj BiH.

Nastojali smo da projekte koji za cilj imaju razvoj vakufa realiziramo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Naravno, prije toga, uspostavili smo dobre odnose sa istim ili sličnim ustanovama u svijetu koje su nam pomogle u realizaciji značajnog broja projekata. Na ovom polju smo imali izuzetne uspjeh,e te smo uspostavili odlične odnose sa istim ili sličnim institucijama u Kuvajtu, Kataru, Republici Turskoj, u zemljama Istočne Azije, kao i drugim zemljama. Zahvaljujući radu na razvoju vakufa stekli smo veliki broj prijatelja u svijetu. Promovisali smo ideju o Bosni kao zemlji vakufa. Postali smo rado viđeni gosti na brojnim međunarodnim konferencijama i drugim susretima.

Ponosni na obnovu Aladža džamije

Teško je izdvojiti jedan projekat i reći da je najvažniji. Svi su za nas važni, kako onaj čija je vrijednost 10.000 KM, tako i onaj čija vrijednost prelazi 11 miliona KM, kao što je Upravna zgrada Rijaseta. Projekat na koji smo posebno ponosni jeste ponovna izgradnja Aladže džamije u Foči. Aladža je simbol Foče i simbol višestoljetne egzistencije Bošnjaka na ovom području. Realizacijom ovog projekta Bosni i Hercegovini smo vratili jedan od najznačajnijih vakufa, simbol naše tradicije i pripadnosti. Aladža je pokazala da, koliko god ruka zla nastojala da zauvijek uništi dobro, nikad joj to nije uspjelo, jer se radilo o vakufu za kojeg je Poslanik a.s. rekao da je trajno dobro. Svi sistemi koji su uništavali, pljačkali i oduzimali vakufe su iza nas i propali su. A vakuf je opstao i preživio. To nam Aladža zorno pokazuje. Ponosni smo što smo mi generacija kojoj je Uzvišeni Gospodar dao da oživi Hasana Nazira i njegovu Aladžu. Realizirali smo i brojne druge projekte. Među njima su Isa-begov hamam u Sarajevu, vakufski kompleks Tekija na Buni, Medresa u Bosanskoj Gradiški, Studentski dom Islamske zajednice u BiH, Baščaršijska džamija, stambeno-poslovna zgrada Odobašina u Sarajevu, Arnaudija džamija u Banja Luci, roditeljska kuća na Jezeru, projekti u Bužimu, Kiseljaku, Tešnju, Jajcu, Fojnici, Tuzli, Mostaru i brojni drugi.

PREPORODINFO: Ono što nas sve sigurno najviše boli jeste činjenica da veliki dio vakufske imovine još uvijek nije vraćen u vlasništvo Islamske zajednice. Imate li informaciju koja je procjenjena vrijednost te imovine i šta poduzeti da ona bude vraćena?

ZAJIMOVIĆ: Nažalost, zakon o restituciji još uvijek nije donešen. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja je izašla iz totalitarnog režima, a koja nije donijela zakon o restituciji. Sve ove godine nastojimo da pitanje restitucije bude uvijek u žiži i da bude aktuelno, zbog čega smo u proteklom periodu o ovoj temi organizirali nekoliko konferencija, okruglih stolova i tribina. Konstantno razgovaramo sa vladajućim strukturama na ovu temu. Nažalost, za donošenje zakona o restituciji još uvijek ne postoji politička volja i neizvjesno je kada bi taj zakon mogao biti donešen.

Danas nacionaliziranom vakufskom imovinom uglavnom upravljaju lokalne zajednice. One pune svoje budžete prihodima koje ostvare na osnovu iznajmljivanja vakufske imovine.

Na osnovu naših podataka, zbog neizvršenog povrata imovine Federacija BiH godišnje ošteti vakuf za iznos od 15.840.000,00 KM, a Republika Srpska (RS) za iznos od 9.660.000,00 KM.

Potrebna angažiranost cijele Zajednice

Zbog nedonošenja zakona o restituciji ovo pitanje svakim danom se usložnjava. U isto vrijeme izglasavaju se zakonski propisi koji su trebali biti donešeni nakon zakona o restituciji, a kojima se u velikom broju slučajeva pljačka iz prethodnog sistema legalizira. Ovo je naročito karakteristično za RS, koja je donijela niz imovinsko pravnih zakona i koji sa svojom implementacijom uveliko otežavaju restituciju. Trend donošenja loših zakonskih rješenja se nastavlja i ovih dana. Svakodnevno vodimo borbu sa lokalnim zajednicama da spriječimo daljnu prodaju i uzurpaciju vakufske imovine, kako bi sačuvali eventualni naturalni oblik restitucije.

Čini se da je danas, više nego ikad do sada, potrebna angažiranost cijele Zajednice, svih njenih struktura i članova, da se ne dopusti ono što su prije nekoliko decenija uradili oni koji su željeli da se izbriše svaki trag našim vakufima. Iščekujući Zakon o restituciji moramo učiniti sve da se osigura ispravan i pravedan način na koji će se tretirati vakufi od strane države Bosne i Hercegovine. To je imperativ koji se stavlja pred nas i one koji vakufe doživljavaju kao svoje naslijeđe. Zato pozivamo, čak i apelujemo na sve one institucije i pojedince, članove naše zajednice koji su svojom funkcijom i autoritetom u takvoj mogućnosti da učine sve da dobijemo pravedan Zakon kojim će, posebno treba naglasiti, biti vraćeni oduzeti vakufi onima koji pred Bogom na njih pravo polažu.

PREPORODINFO: Možete li izdvojiti neke od značajnijih projekata koji su pred nama?

ZAJIMOVIĆ: U prilici smo da izdvojimo nekoliko projekata čija realizacija je u toku ili je pred nama. Prije svega, izdvojio bih revitalizaciju Morića Hana, završetak Upravne zgrade Rijaseta IZ u BiH, rekonstrukciju ili ponovnu izgradnju mostarskih džamija koje su uništene u toku Drugog svjetskog rata ili još ranije, Dugalića džamiju u Nevesinju, izgradnju tržnog centra u Sanskom Mostu, ženski internat u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Naredne godine planiramo da završimo sljedeće projekte: Arnaudija džamiju u Banja Luci, Sinan-begovu džamiju u Čajniču, Kizlar-aginu džamiju u Mrkonjić Gradu, Vakufsko-administrativni centar Medresa u Fojnici, Poslovno - edukativni objekat "Divanhana" u Kiseljaku.

Uskoro ćemo potpisati protokol za ponovnu izgradnju sahat kule u Banjaluci, čime ćemo zaokružiti izgradnju kompleksa Ferhat-pašine džamije. Sve su to projekti koj će biti završeni ili započeti u narednoj godini. Također, naredne godine ćemo nastaviti sa aktivnostima na kultivisanju vakufskih nekretnina kroz podizanje jednogodišnjih ili višegodišnjih zasada. Ovo je projekat koji realiziramo već sedam godina i koji daje svoje prve rezultate i u kome smo vidjeli veliki potencijal.

Naravno, i sljedeće godine imamo u planu realizaciju projekata kojima je cilj socijalno - humanitarna dimenzija, odnosno pomoć određenim kategorijama društva iz vakufskih sredstava, gdje prije svega mislim na socijalno ugrožene kategorije našeg društva.

(Preporod.info)

Preuzeto sa:islamskazajednica.ba