Zajimović: Nismo se odužili Isa-begu Ishakoviću osnivaču Sarajeva

Zajimović: Nismo se odužili Isa-begu Ishakoviću osnivaču Sarajeva

U susret desetoj manifestaciji Dani vakufa u BiH. U povodu desete godine održavanja manifestacije Dani vakufa u Bosni i Hercegovini razgovaramo sa direktorom Vakufske direkcije dr. hfz. Senaidom Zajimovićem o aktivnostima i projektima Vakufske direkcije.

Razgovarao: Voloder Sanadin

Podsjećamo se na početak manifestacije koja je vakufe vratila u svakodnevnicu bosanskohercegovačkih muslimana, manifestacije kroz koju su vakufi dobili potrebnu pažnju medija i kroz koju se vratila nekad vrlo dinamična praksa uvakufljavanja među Bošnjacima u domovini i dijaspori.

Akos.ba: Možete li se prisjetiti početaka i pripeme prve manifestacije Dani vakufa prije deset godina?

Zajimović: Bez sumnje, to je jedna od najvažnijih manifestacija koju smo organizirali. Bila je potrebna velika hrabrost da se uđe u projekat koji je na ovom prostoru potpuno novi. Cilj organiziranja manifestacije bio je promocija i afirmacija vakufa kao trajnog dobra te podsjećanje javnosti na historijsku ulogu vakufa u razvoju brojnih bosanskohercegovačkih gradova.

S druge strane, namjera nam je bila podsjetiti odgovorne u institucijama zakonodavne vlasti na obavezu donošenja zakona o povratu bespravno oduzete imovine vjerskim zajednicama i ispravljanje historijske nepravde zbog oduzetih vakufa u bivšim državnim sistemima. Prva manifestacija je na određeni način bila probna ili testna kroz koju smo imali namjeru ispitati da li bi ista bila prihvaćena u javnom diskursu te da li je, kao takva, sa svojim specifičnim sadržajem uopće potrebna javnosti. Imali smo problem sa sadržajem, odnosno šta u sedam dana prezentirati javnosti, a da to što prezentiramo bude prihvaćeno kao poželjan sadržaj. Danas imamo sasvim drugi problem − usljed obimnog sadržaja napraviti kvalitetnu selekciju. Tokom prve manifestacije javnost je upoznata sa sudbinom određenih vakufa kroz historiju, tj. s njihovim nekadašnjim i sadašnjim izgledom kao i sa informacijama o trenutnim korisnicima tih vakufa. Na ovaj način smo htjeli ukazati na veliku nepravdu koja je nastala usljed nacionaliziranja veoma značajnih objekata koji se sada nalaze u rukama drugih fizičkih i pravnih lica.

Pokazalo se da je manifestacija ovakve vrste u naučnom i kulturnom podneblju Bosne i Hercegovine itekako potrebna. Ona je posebna po mnogo čemu, a jedna od specifičnosti je i ta što se održava na prostoru cijele države, u više bosanskohercegovačkih gradova. Riječ je o putujućoj manifestaciji. Gradovi u kojima se održava manifestacija se ponose vakufima jer su upravo vakufi uveliko doprinijeli nastanku istih i njihovoj urbanizaciji. Vakufi su bili nukleus nastanka gradova. Nezamisliv je bio razvoj čaršije bez vakufa.

Još jedna specifičnost je i ta što svake godine u toku manifestacije otvaramo nove i ponovo izgrađene ili rekonstruirane vakufske objekte koji su srušeni u agresiji, ali postavljamo i kamene temeljce za nove vakufe, organiziramo okrugle stolove ili naučne skupove o aktuelnoj problematici iz oblasti vakufa. Kakva je percepcija i koliko se o vakufima znalo u javnosti govori izjava predstavnika jednog medija u kojoj stoji da dok se nije počelo sa organiziranjem manifestacije Dani vakufa, mnogi mediji nisu znali šta je vakuf.

Akos.ba: Vakufska direkcija je jedna od glavnih ustanova Islamske zajednice od njenog osnivanja. 1959. godine bila je ukinuta, a režimi su vakufe otimali. Vi ste na čelu Vakufske direkcije već 10 godina, možete li na osnovu dosadašnjeg Vašeg rada i rada Vaših prethodnika objasniti našim čitaocima do kojeg nivoa smo afirmirali vakufe, odnosno da li smo vratili vakufe na mjesto koje zaslužuju u našem društvu?

Zajimović: Ako sagledamo stanje vakufa u BiH u trenutku reosnivanja Vakufske direkcije i uporedimo ga sa današnjim, onda sa sigurnošću možemo konstatovati kako imamo razloga da budemo zadovoljni poslovima koji su urađeni u proteklih 20 godina. Kako bi se objektivno ocijenio nečiji rad, nije dovoljno kao kriterij uzeti samo činjenicu dokle se stiglo, već je važno znati odakle se počelo. Ono čime nismo zadovoljni jeste pitanje restitucije i nedonošenje Zakona. Mi smo uradili sve što je u našoj moći, međutim, ovo pitanje ne ovisi samo o nama. Rješavanje ovog pitanja prevashodno je u nadležnosti države i njenih institucija. Ona mora reagirati i djelovati na ovom polju. Važno je istaknuti da mi nismo čekali na povrat vakufa kako bismo poduzeli određene korake u smislu razvoja i unapređenja vakufa. Dok čekamo Zakon o restituciji mnogo je već realiziranih projekata iza nas.

Jedan od projekata kojem smo dali prioritet jeste popis i evidencija vakufske imovine. Prije početka evidencije mi nismo znali šta imamo, sa čime raspolažemo niti u kakvom su stanju ti vakufi na terenu. Hvala Bogu, izradili smo jedinstvenu bazu vakufske imovine.

Drugi važan korak kojeg smo učinili jeste rad na razvoju vakufa s kojima mi kao Islamska zajednica raspolažemo i onih koje smo dobili na korištenje po principu privremenog povrata. Ravnopravno smo razvijali sve četiri vrste vakufa: vjerske, obrazovne, ekonomske i socijalno-humanitarne. Obuhvaćen je prostor cijele države. Danas su vakufi ponovo prepoznatljivi i što je najvažnije postali su vidljiv faktor u društvu. Djeluju na svim onim poljima na kojima društvo ne može ili nema dovoljno snage da djeluje. Vakufi danas pomažu student i učenike, vakufi su izgradili obrazovne institucije, vakufske studentske domove, građeni su objekti za potrebe socijalnih kategorija, vakufi pružaju pomoć siromašnima, pomažu u liječenju bolesnih kao i u svim ostalim segmentima društva. U realizaciji projekata praktikujemo i princip javno-privatnog partnerstva gdje zajedno sa javnim i privatnim sektorom realiziramo projekte koji su u interesu društva.

U proteklim godinama realizirali smo veoma značajne projekte ne samo za Islamsku zajednicu već za društvo općenito. Posebno želim izdvojiti ponovnu izgradnju Aladža džamije, potpunu rekonstrukciju Isa-begovog hamama, izgradnju Studentskog doma Fakulteta islamskih nauka, izgradnju Upravne zgrade Rijaseta IZ u BiH, izgradnju Roditeljske kuće za djecu koja boluju od raka kao i brojne druge projekte.

Mislim da se vakufi polahko ali sigurno vraćaju na društvenu scenu i da pretenduju da budu prepoznatljivi kao pokretači određenih društvenih tokova.

Sve ove godine uporno smo radili na jačanju svijesti kod Bošnjaka o potrebi novih uvakufljenja. Bez obzira na vremenski period i politički sistem koji je bio na sceni, Bošnjaci kao narod nikada nisu prestajali uvakufljavati svoj imetak. Sada svakodnevno imamo zahtjeve za uvakufljenjem kako pokretne imovine tako i nekretnina i novca. Bošnjaci su nastavili gajiti tradiciju svojih prethodnika. Iako, i sami nedovoljno materijalno situirani, ali svjesni prolaznosti ovog svijeta, nastavili su da dio svoje imovine uvakufljuju za potrebe onih kojima je pomoć potrebna. Ovo je za nas izuzetno važan segment rada Vakufske direkcije i on pokazuje izuzetne rezultate od reosnivanja Vakufske direkcije pa do danas.

careva-dzamija

Akos.ba: Vi ste, između ostalog, na početku svoga rada kroz manifestacije Dani vakufa pokrenuli pitanje obnove vakufa osnivača Sarajeva, Isa-bega Ishakovića te pokrenuli incijativu da se datum osnivanja grada Sarajeva veže za vakufnamu Isa-bega Ishakovića. Nakon deset godina napora Vakufske direkcije, akademske zajednice i NVO sektora Gradsko vijeće je donijelo odluku o obilježavanju osnivanja Sarajeva po vakufnami Isa-bega Ishakovića. Da li smo se na ovaj način dovoljno odužili osnivaču glavnog grada naše domovine?

Zajimović: Jedna od aktivnosti Vakufske direkcije u proteklim godinama bila je obnova i revitalizacija vakufa Isa-bega Ishakovića. Isa-beg Ishaković jedan je od najvećih vakifa kojeg historija pamti i uz sve to utemeljitelj je grada Sarajeva. Svi historičari se slažu da je on osnivač i da se zahvaljujući velikom broju vakufa smatra njegovim utemeljiteljem. Tom inicijativom željeli smo ukazati na ovu činjenicu kao i na nepravedno zaboravljeni doprinos ove historijske ličnosti društvu općenito. Smatrali smo da se njemu i njegovim vakufima treba dati više prostora u javnom diskursu. Velike svjetske metropole ponose se svojim osnivačima. Osnivač Sarajeva je, na našu sreću, poznat i njegova vakufnama je sačuvana. Zašto ne bismo obilježavali datum potpisivanja vakufname Danom osnivanja grada Sarajeva? Na svu sreću, nakon nekoliko godina upornog rada, pojavila se generacija koja je ovu ideju zdušno prihvatila i u javnosti je promovirala. I dok ideja u potpunosti ne zaživi mi ćemo u svom radu nastaviti obnavljati njegove vakufe. Do sada smo oživjeli nekoliko njegovih vakufa među kojima se posebno ističe Isa-begov hamam u Sarajevu. Također smo organizirali i učestvovali u velikom broju naučnih skupova vezanih za Isa-bega Ishakovića i njegove vakufe. Ubicirali smo njegove vakufe na području Sarajeva i ukazali na svu pogubnost bivšeg sistema koji je uzurpirao, oduzimao i uništavao vakufe.

Smatrali smo ove aktivnosti našom obavezom i dugom prema ovom velikom čovjeku i vakifu. Međutim, kao društvo još uvijek se nismo odužili vakifu iz razloga što država nedonošenjem Zakona o restituciji uzrokuje nastavak uništavanja njegovih vakufa. Veliki broj Isa-begovih vakufa nisu u funkciji koju je on u svojoj vakufnami odredio. Ovim dijelom nismo zadovoljni i mi se nadamo da će se rješavanju ovog pitanja pristupiti u skorijoj budućnosti.

Akos.ba: Iz aktivnosti Vakufske direkcije zadnjih godina i planovima za naredni period stiče se dojam da smo iz faze obnove porušenih objekata iz proteklog rata prešli u fazu izgradnje novih vakufskih rješenja za vrijeme koje dolazi i u obnovu objekata koji su srušeni u toku i nakon Drugog svjetskog rata?

Zajimović: Najveći dio vakufskih objekata koji su porušeni u toku rata su obnovljeni. Postoji još nekoliko značajnih objekata, nacionalnih spomenika, koje planiramo da obnovimo u narednom periodu. Među njima su Dugalića džamija u Nevesinju, Arnaudija u Rogatici, Džafer-begova džamija u Gračanici, džamije u Mostaru i Livnu i dr. Neke od njih su porušene u periodu austrougarske vladavine, neke za vrijeme dvije kraljevine, te za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. U planu je izgradnja i sahat-kule u Banja Luci kao i brojni drugi objekti.

Kao primjer oživljavanja vakufa koji su porušeni u ranijim sistemima navodimo ponovnu izgradnju i otvaranje Divanhane u Kiseljaku koja je srušena za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Potrebno je naglasiti da oživljavanjem ovih objekata, svejedno kojem historijskom periodu oni pripadali, mi ustvari oživljavamo sjećanje na višestoljetnu egzistenciju jednog naroda i njegovu vjeru. Smatramo da je ponovna izgradnja nekih objekata značajan doprinos historijskom izučavanju Bosne i Hercegovine.

Pored ovih, istovremeno realiziramo projekte izgradnje novih vakufskih objekata koji ranije nisu postojali a za kojima postoji potreba u današnjem vremenu. Ovdje prije svega mislim na obrazovne vakufe kao što su škole, domovi i obdaništa, ekonomske vakufe kao što su poslovni prostori, stanovi, proizvodni pogoni te socijalno humanitarni vakufi koji imaju za cilj pomoći socijalno ugroženim kategorijama našeg društva. Plan je da se u narednom periodu više fokusiramo na osnivanje ekonomskih vakufa i u tom smislu izgradnju vakufskih objekata koji imaju za cilj obezbjeđivanje prihoda iz kojih bi se finansirale određene djelatnosti.

bascarsijske-dzamije

Akos.ba: Možete li nam, ako nije preuranjeno, ukratko najaviti sadržaje jubilarne desete manifestacije Dani vakufa u BiH?

Zajimović: U sklopu ovogodišnje manifestacije bit će upriličeno održavanje okruglih stolova i naučnih skupova, otvaranje objekata, postavljanje kamena temeljaca, promocije knjiga i dr. Manifestaciju ćemo započeti svečanošću otvaranja restaurirane Baščaršijske džamije na kojoj se ovih dana izvode završni radovi. Zatim ćemo upriličiti otvaranje poslovnog objekta Divanhana u naselju Han Ploče, Kiseljak, te objekta ženskog inetrnata u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Promovirat ćemo Monografiju vakufa Medžlisa IZ Brčko kao i Monografiju realiziranih projekata u periodu 2010-2020. Slijedi održavanje okruglog stola na temu “Važnost očuvanja autentičnosti bosanske džamije” na kojem će učešće uzeti eminentni stručnjaci iz ove oblasti iz Bosne i Hercegovine i Turske kao i održavanje naučnog skupa na temu “Pravna sudbina mukata vakufa” u organizaciji sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.

U saradnji sa Udruženjem “Srce za djecu oboljelu od raka” postavit ćemo kamen temeljac za izgradnju Roditeljske kuće u Tuzli. Ovo su samo neke od aktivnosti ovogodišnje manifestacije.

Preuzeto sa akos.ba


Anketa

  • Koju godinu je Islamska zajednica u BiH proglasila godinom Aladža džamije?