Sa svakim kamenim blokom ugrađenim u njene zidove raste i radost što će svojim postojanjem Aladža džamija ponovo krasiti grad na obalama Drine i Ćehotine. Nakon podizanja njenih zidova, u toku su mnogo zahtjevniji poslovi zidanja kamenih lukova iznad ulaza u džamiju te niz drugih radova kojima se najavljuje i zidanje velike kupole na objektu.
Ulazni trijem
- Osnovni kubus objekta je na 11,5 metara visine, posljednji red se zida. Sada dolaze vijenci od 28 centimetara i onda se od osnovnog kubusa radi osmougao za gradnju kupole. Napravili smo platforme za izradu unutrašnjih lukova i mukarnase koji će nositi kupolu i služe da kubus prijeđe u osmougao. Lukovi ulaznog trijema, njih deset, u završnoj su fazi. Oni će nositi tri male kupole, čime će ulazni trijem biti završen - pojašnjava za naš list Hajro Tanović, ljubazni poslovođa firme „Bišina“, koju je angažirao generalni izvođač radova „Sama Insaat“ iz Burse.
Kao u vrijeme njenog graditelja, redovi precizno obrađenih kamenih blokova učvršćuju se klanfama koje se zalijevaju vrelim olovom.
Izrada mukarnasa, kao i same konstrukcije sofe iznad ulaza, temeljite pripreme za gradnju unutrašnjih lukova uz pomoć platforme skovane u unutrašnjosti objekta, pokazuju da je obnova Aladža džamije u fazi kada je potrebno mnogo umijeća majstora i pažnje inžinjera.
O svakom detalju, kaže Tanović, brinu se stručnjaci iz firme „Arhi Plus“ iz Mostara, koja vrši nadzor, ali i inžinjeri Generalne direkcije vakufa Turske u saradnji s glavnim projektantom prof. dr. Amirom Pašićem.
Uporedo se gradi i kameni zid oko kompleksa. Bit će dug oko 160 metara. Kamen za ugradnju priprema vješti tešanjski klesar Husein Bešo, koji je kamene objekte gradio i u Zadru, Puli, Neumu, na otoku Hvaru.
Obnova turbeta
S osmijehom nas pozdravlja dok svojim čekićem nastavlja stvarati još jedan kameni blok koji će biti dio zida oko harema Aladža džamije. Ovom bh. nacionalnom spomeniku pripadali su i turbe Ibrahima, sina osnivača džamije, te nadgrobni sarkofag osnivača Hasana Nazira, a u okviru projekta koji se realizira u saradnji Generalne direkcije vakufa Turske i Vakufske direkcije Rijaseta IZBiH i turbe će biti obnovljeno.
Penjemo se i na kamene lukove iznad ulaza u džamiju koje pažljivo sklapa Alija Emšo iz Kiseljaka sa svojim kolegama. Do rata je radio kao poslovođa u firmi koja je uređivala parkovske površine, a onda se posvetio zanatu koji nosi u genima i sagradio oko 30 kamenih džamija, među kojima je i banjalučka Ferhadija, ali i Stari most u Mostaru i ćupriju u Konjicu.
- To su lukovi u osmanskom stilu koji će nositi tri male kupole. Većina džamija iz tog perioda ima te male lukove na sofama. Ovo je materijal i kamen koji se ne malteriše i nakon ugradnje on mora biti postojan i lijepo izgledati, bez fuga, treba ga dotjerati poput nišana ili spomenika, jer kasnije nema popravljanja ni dodatne obrade - kaže Emšo.
Dodaje da su ovi poslovi teži od gradnje velike kamene kupole.
- Ovo je majstorluk, jer ovo se treba „dogoniti“ u milimetar. Ne računajući minbere, mihrabe, mukarnase i druge detalje na kojima moraju raditi umjetnici, posebni ljudi koji imaju dar Božiji, ovo je možda najzahtjevniji dio posla tokom obnove - kaže Emšo.
U MIZ Foča Kurban-bajram dočekuju s posebnim ushićenjem, jer centralna bajramska svečanost za područje Muftijstva goraždanskog bit će organizirana u obnovljenoj Carevoj džamiji.
- Raduje nas da ćemo ovaj praznik, pored svih ovih lijepih dešavanja u Foči, obilježiti centralnom manifestacijom u Foči, a to će ujedno biti i proklanjavanje Careve džamije. Očekujemo da ona bude ispunjena našim Fočacima i svima koji žele da s njima podijele bajramsku radost - kaže predsjednik Medžlisa Salem ef. Ćemo.
Do zime bi trebala biti završena kupola
- Posebno nas raduje da svaki dan naša Aladža raste, da se već uveliko nazire njena ljepota koju je imala i koju će opet imati i da zajedno s njom dočekujemo Kurban-bajram. Kako raste Aladža, sve je veći i broj Fočaka koji se zanimaju kako teče obnova, ima li problema, kad će radovi biti završeni. Čini mi se da ovog ljeta niko u Foču nije došao, a da nije obišao Aladžu - ističe ef. Ćemo.
Graditelji Aladže nadaju se lijepom vremenu kako bi do zime uspjeli završiti kupolu.
Narodno predanje o osnivaču Hasanu Naziru
Prema dostupnim podacima, osnivač Aladža džamije Hasan Nazir zauzimao je visoku poziciju u tadašnjoj turskoj državi, obavljajući dužnost finansijskog nadzornika nad carinama i svim carskim dobrima na području Hercegovine.
Prema narodnom predanju, porijeklom je iz sela Vakuf u blizini Čelebića, a iz siromašne porodice za Carigrad je krenuo uprkos tome što nije dobio očevu dozvolu. Tamo je ostao deset godina, bio čovjek od povjerenja kojem je sultan dozvolio povratak u Bosnu s fermanom da u rodnom kraju sagradi džamiju. Po dolasku u zavičaj sreo je majku, koja ga nije prepoznala. Neznanom putniku pričala je o sinu kojeg bi prepoznala po madežu na ruci. Nakon što je zavratio rukav, a majka prepoznala sina kojeg dugo nije vidjela, od silne sreće umrla je na njegovim rukama, a Hasan odlučio da na mjestu gdje je kraj Ćehotine prala veš sagradi džamiju čija će ljepota čuvati uspomene na majku.
Majdan u selu Vikoč pronašao je uz Božiju pomoć, nakon što se usred noći odlomio veliki komad stijene i otkrio nalazište kamena. Uz pomoć najboljih neimara toga doba san Hasana Nazira ispunjen je 1550. godine podizanjem Aladže, Hasan Nazirove ili Šarene džamije na desnoj obali Ćehotine.
- Mnogo sam putovao i u mnoge gradove dohodio, ali mjesto kao što je ovo još nisam vidio - pisao je o njenoj ljepoti i slavni putopisac Evlija Čelebija.
Autor: A. BAJRAMOVIĆ
