Vakufi su ponovo ušli u javnost, medije, u akademsku zajednicu, a zahvaljujući afirmaciji historijskih ličnosti koje su bile u isto vrijeme i vakifi i osnivači naših gradova, vakufi su ponovo dobili politički i nacionalni značaj. To se najbolje vidjelo kroz primjer vraćanja i obnove vakufa Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva.

Vakufi su jedan od temelja islamske civilizacije zahvaljujući kojem su urbanizacija, ekonomija, obrazovanje, kultura i društvo u cjelini imali predispozicije za razvoj. Vakufi u Bosni i Hercegovini prisutni su od početka pojave islama i bili su pokretač urbanog razvoja, o čemu svjedoči čest toponim vakuf u nazivima gradova i naselja.

Nažalost, česte promjene vlasti u zadnjih 150 godina su se vrlo negativno odrazile na vakufe. S druge strane, vakufi su nadživjeli sve nepravedne vlasti i režime, ali u ovom demokratskom sistemu i dalje nemaju zasluženi pravni tretman i predmet su česte uzurpacije čemu svjedočimo zadnjih mjeseci u Tuzli i Mostaru.

HISTORIJSKI ZNAČAJ VAKUFA

Vakufi su imali ključnu ulogu i u političkom sazrijevanju Bošnjaka jer su kroz borbu za vakufsko-mearifsku autonomiju za vrijeme Austro-Ugarske ostvarena ključna prava Bošnjaka i stasala je politička elita.

Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imala je historijsku ulogu za opstanak i razvoj naših institucija i njihov opstanak. Da svako vrijeme nosi svoje breme, a svaka generacija ima svoju odgovornost i ulogu, svjedoči vizija rukovodstva Vakufske direkcije na čelu s dr. hfz. Senaidom Zajimovićem, koji su 2011. godine pokrenuli manifestaciju “Dani vakufa u BiH”.

Na početku je bio izazov kako imati sadržaja za manifestaciju koja traje desetak dana u više gradova. Ubrzo, zahvaljujući predanom cjelogodišnjem radu uposlenika Vakufske direkcije i Islamske zajednice u cjelini, program manifestacije postao je tijesan za sve sadržaje i događaje koji su vezani za vakufe. U proteklim godinama nizale su se svečanosti otpočinjanja radova na vakufskim objektima ili njihovog završetka, naučni skupovi o historiji i različitim aspektima vakufa, promocije knjiga, izložbe...

Vakufi su ponovo ušli u javnost, medije, u akademsku zajednicu, a zahvaljujući afirmaciji historijskih ličnosti koje su bile u isto vrijeme i vakifi i osnivači naših gradova, vakufi su ponovo dobili politički i nacionalni značaj. To se najbolje vidjelo kroz primjer vraćanja i obnove vakufa Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva.

VAKUFI POVEZUJU NARODE I DRŽAVE

Vakufi su i most za saradnju i proširivanja prijateljstva između Bošnjaka i drugih muslimanskih naroda. U proteklim godinama Vakufska direkcija ima najdinamičniju saradnju s Kuvajtom i Turskom, odnosno njihovim vakufskim institucijama.

Manifestacija “Dani vakufa” je nakon dvogodišnje pandemijske pauze održana deseti put od 27. maja do 5. juna u osam bosanskohercegovačkih gradova. Najvažniji sadržaj ovogodišnje jubilarne manifestacije jeste otvaranje Upravne zgrade Rijaseta IZ u BiH, što predstavlja historijski iskorak ove generacije Bošnjaka koja je počela u februaru 2009. godine. Zbog nedostatka sredstava, radovi su bili obustavljeni od 2010. do 2018. godine. Zahvaljujući razumijevanju i podršci Generalne vakufske direkcije Turske, ovaj je projekt okončan.

U ovaj objekt preselit će se sve uprave Rijaseta Islamske zajednice, zajedno sa svojim službama, na čelu s kancelarijom reisul-uleme i njegovog zamjenika.

SOCIJALNI ASPEKT VAKUFA

Ulogu koji ima NVO sektor u savremenom društvu imali su vakufi u islamskoj civilizaciji, o čemu svjedoče posebni i vrlo specifični vakufi iz bogate vakufske tradicije Bosne i Hercegovine. Vakufi predstavljaju blagovremeni odgovor pojedinca na izazove življenja u određenom vremenu i prostoru kroz izdvajanje dijela imovine za opće dobro. Na taj su način nastajali vakufi namijenjeni za obnovu, odnosno ukoričavanje knjiga u bibliotekama, za darivanje djece u mektebima sezonskim voćem i kolačima, za spremanje ruha siromašnih djevojaka, za “sigurnu kuću”, odnosno za žene koje su bile žrtve nasilja, za pse lutalice i napuštene životinje, za hranjenje divljači tokom zime...

Vakufska direkcija je kroz mnoge projekte znatno pomogla zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, a posebno brigu za ugrožene kategorije. Jedan od projekata s kojim su posebno ponosni jeste izgradnja “Roditeljske kuće” u Sarajevu, gdje su donatori preko Vakufske direkcije učestvovali s dvije trećine sredstava. Pored navedenog, u toku je izgradnja istog projekta u Tuzli koji u cjelini finansiraju partneri Vakufske direkcije.

Među predstavljenim publikacijama bila je i fotomonografija S vakufom možemo više – vakufski projekti i aktivnosti 2011-21, gdje su dokumentovani svi napori Vakufske direkcije i njenih partnera u obnovi i izgradnji vakufa u Bosni i Hercegovini.

VRAĆANJE VAKUFA U PRAVNI SISTEM

Pitanje restitucije jeste izazov za sva postkomunistička društva i vjerovatno nedosanjani san za mnoge. U međuvremenu su Vakufska direkcija i mnogi medžlisi na terenu ostvarili velike uspjehe u vraćanju vakufskih objekata ili stavljanja u ekonomsku funkciju vakufskih parcela. Nažalost, nedostaje sluha i razumijevanja od politike u gradovima gdje su Bošnjaci većina za vraćanje vakufske imovine. Izgleda da je demokratija i sloboda za koju smo platili veliku cijenu ogromno iskušenje onima koji drže funkcije i imaju instrumente da odlučuju o vraćanju vakufske imovine.

Status vakufa mukata bila je tema naučnog skupa na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u okviru manifestacije “Dani vakufa u BiH”, gdje je obrađena historija ovog pitanja i ponuđena su rješenja aktuelnih pravnih pitanja s obzirom na to da Vakufska direkcija ima stalne sudske sporove s različitim institucijama kako bi vratila otuđena vakufska prava.

Izgleda da pojedini i dalje ne shvataju da je vakufska imovina neotuđivo pravo i da je sudbina onih koji uzurpiraju vakuf poniženje na oba svijeta.

Promjena svijesti o vakufima, odnosno vraćanje izvornoj funkciji vakufa koja je sazdana na ravnoteži između obrazovnog i socijalnog aspekta s ekonomskim segmentom, kroz koji vakuf generira sredstva za svoju namjenu, jeste ogroman izazov. Nažalost, svjedočimo brojnim primjerima izgradnje objekata čije održavanje nije regulirano i predstavlja teret i obavezu koja se opet kroz sergije vraća vjernicima, što je jako daleko od izvornog smisla vakufa. Također, nužna je promjena svijesti rukovodstva Islamske zajednice, vertikalno i horizontalno, da je bez vraćanja ekonomskog aspekta vakufa razvoj Islamske zajednice limitiran.

Ova generacija Bošnjaka ima obavezu da kroz vraćanje vakufa i uspostavljanje novih vrati materijalnu nezavisnost Islamske zajednice, što je jedan od garanta njene budućnosti.

Naša historija puna je primjera pojedinaca koji su uvakufili veći dio svoje imovine i ostavili iza sebe hajrate koji su dio našeg identiteta. I danas među nama živi mnogo vakifa i svijest o vakufima se podiže, ali je potrebno još mnogo rada i truda da bi nam vakufi pokazali svoju snagu kroz rješavanje savremenih izazova našeg društva.

Preuzeto sa https://stav.ba/