Danas je u Sarajevu započeo dvodnevni seminar za glavne imame i predsjednike dijasporalnih zajednica kojeg organizira Uprava Rijaseta za vanjske poslove i dijasporu.
Nakon otvaranja seminara i uvodnih obraćanja direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović je izložio referat na temu “Primjena pravila o pravnom status i uvakufljenju imovine u bošnjačkoj dijaspori”.
U svom obraćanju direktor Zajimović je ukazao na značaj vakufa i uvakufljenja općenito, te da su Bošnjaci usljed agresije izbjegli iz BiH te našli utočište u mnogim državama Evrope, Australije i Amerike. Oni su se organizirovali u džemate kako bi sačuvali svoju vjeru i naciju. Za potrebe vjerskog života kupovali su i gradili značajne i vrijedne objekte. Prilikom kupovine i gradnje tih objekata vodili su akcije za uvakufljenje novčanih sredstava i u mnogim džematima su vakifima izdavane vakufname. Da bi se kupljene ili izgrađene nekretnine u bošnjačkoj dijaspori formalno-pravno smatrale vakufom pokrenuta je aktivnost da se za te nekretnine unutar Islamske zajednice provede postupak uvakufljenja i da se evidentiraju. Na taj način bi se ta imovina zaštitila i spriječile eventualne zloupotrebe od strane pojedinaca.
U tom cilju je Rijaset Islamske zajednice u BiH 2014. godine, a na prijedlog Vakufske direkcije, donio Pravila o pravnom statusu i uvakufljenju imovine u bošnjačkoj dijaspori. Prethodno su dijasporalne zajednice u javnoj raspravi dale svoje pozitivno mišljenje za ova Pravila. Ovim Pravilima se uređuje pravni status vakufske imovine u bošnjačkoj dijaspori, način uvakufljenja vakufske imovine, način upravljanja vakufskom imovinom, vođenje evidencije vakufske imovine i sl. Napomenuo je da niko ne želi uzeti džematima pravo upravljanja i raspolaganja tom imovinom. Cilj je da se imovina zvanično proglasi vakufom, da se sa njom kao vakufom postupa, te da se ista evidentira.
Budući da većina džemata u dijaspori još nije primjenila donesena Pravila ukazao je na potrebu da se po tom pitanju preduzmu konkretni koraci od strane dijasporalnih zajednica, a kojima Vakufska direkcija stoji na raspolaganju. U tom cilju neophodno je da džemat, odnosno skupština džemata donese odluku o uvakufljenju sa jasno naznačenom nekretninom koja se uvakufljava. Nakon toga džemat odluku sa popratnom dokumentacijom dostavlja krovnoj instituciji Islamske zajednice u matičnoj državi koja isto proslijeđuje Vakufskoj direkciji uz svoje mišljenje. Uz odluku se prilažu informacije i dokumentacija o imovini, kao što je vlasnička dokumentacija (dokumentacija koja potvrđuje vlasništvo nad određenom nekretninom), opis vrste imovine, karakteristika imovine, svrha u koju se koristi ta imovina, način upravljanja tom imovinom i sl. Nakon što Vakufska direkcija dokumentaciju zaprimi pristupa njenoj obradi i provođenju postupka uvakufljenja imovine, odnosno dobivanja saglasnosti Vijeća muftija za uvakufljenje. Nakon što Vijeće muftija izda saglasnost Vakufska direkcija priprema i vakifu izdaje vakufnamu. Na ovaj način za svu imovinu džemata u dijaspori bi se proveo postupak uvakufljenja, ista bi se popisala i evidentirala u jedinstveni registar vakufa pri Islamskoj zajednici u BiH. Za tu imovinu bi se onda primjenjivali propisi i pravila koja se, inače, odnose na vakufsku imovinu.
Također, direktor Zajimović je u svom obraćanju ukazao na važnost da se Bošnjaci u dijaspori upoznaju sa zakonskim propisima koji se tiču imovine u manjem bh. entitetu, kao što je Zakon o premjeru i katastru te Zakon o porezu na nepokretnostima. Naime, prisutne je upoznao sa ovim zakonima u Republici Srpskoj, svim skrivenim i opasnim posljedicama koje nose ovi zakoni. Istakao je da Bošnjaci u dijaspori trebaju uzeti aktivnu ulogu u zaštiti svoje imovine na području RS-a i da trebaju preduzeti sve radnje koje za cilj imaju zaštitu imovine. U tom smislu je značaj dijasporalnih zajednica koje trebaju apelovati da svaki Bošnjak sačuva svoju imovinu, da je uknjiži na svoje ime, te da plaća propisani porez kako ne bi bio suočen sa gubitkom te imovine.
