Fojničanin Mustafa Varka prije nekoliko dana uvakufio je kuću u fojničkom naselju Ragale i stan u Sarajevu.
Varka je stan i kuću dao za potrebe Islamske zajednice u BiH, tačnije za potrebe fojničkih i studenata iz njegovog rodnog sela Ragale.
Tim povodom u Fojnici je organizovan i mevlud kako bi se vakifu Varki uručila zahvalnica, a po završetku kompletne procedure dobit će i vakufnamu.
Naime, kuća u Fojnici će biti korištena za potrebe Medžlisa Islamske zajednice Fojnica, najvjerovatnije kao kuća imama, dok će stan, po oporuci vakifa, biti korišten za studente iz Fojnice koji studiraju u Sarajevu.
Ranije je praksa uvakufljenja bila česta, pa se i danas spominju veliki vakifi poput Gazi-husrev bega, Mehmed-paše Sokolovića, Ferhad-bega Sokolovića, Ali-paše Rizvanbegovića.
Prema riječima Huse Salihovića iz Vakufske direkcije, uvakufiti se mogu nekretnine i pokretne stvari, te novac za određenu namjenu. Vakif, odnosno osoba koja izrazi želju da uvakufi svoju imovinu, u svom zahtjevu određuje svrhu ili cilj uvakufljenja.
- Vakif određuje da li će vakuf ići za potrebe održavanja određene džamije, za potrebe finansiranja stipendiranja učenika, za siromašne. Nakon provođenja procedure uvakufljenja, upravljanje tom nekretninom se vrši u skladu sa odredbama vakifa i namjenom tog vakufa. Eventualni prihodi od te nekretnine troše se na ime onoga što je vakif odredio – kaže Salihović za Faktor.
Jedan dio prihoda od te imovine se mora trošiti za održavanje nekretnine, a preostali dio se troši u skladu sa uvjetom vakifa.
- Vakif može određeni iznos novca uvakufiti u potrebe fondova ili za konkretan projekat. Mi imamo različite vidove novčanog uvakufljenja u smislu određivanja svrhe, pa tako imamo novčanih uvakufljenja za stipendiranje učenika i studenata, uvakufljenja za izgradnju vjerskih i vakufskih objekata kao što su džamije, mesdžidi, tekije, ostali vakufski objekti, zatim za potrebe podizanja vakufskih zasada, za zaštitu i kultivisanje vakufske imovine, uvakufljenje za socijalno ugrožene kategorije društva – navodi Salihović iz Vakufske direkcije.
U BiH, prema Salihovićevim riječima, nije prestala postojati praksa uvakufljenja, čak i u najgorim vremenima.
- Naš narod nikada nije prestao izdvajati za opće dobro. Od 1996. godine proveli smo proceduru oko 800 uvakufljenja za nekretnine i izdali vakufname za oko 8.000 novčanih uvakufljenja. Skoro svakodnevno imamo zahtjeve za nova uvakufljenja – kaže sagovornik dodajući da su vakufi u funkciji svih nas, te da je to imovina koja je od značaja ne samo za Islamsku zajednicu već za sve Bošnjake pa i za ostale.
Salihović ističe da je vakuf po razumijevanju bosanskih vakifa bio znak svijesti da to što imamo prvenstveno je Božiji dar i nafaka nama data na korištenje.
