Područje Kalesije može se pohvaliti historijskim bogatstvom od dva nacionalna spomenika, koji se nalaze pod zaštitom države, a uz nekropolu stećaka tu je i Atik džamija koja datira iz 17. stoljeća.
Prema zvaničnim historijskim podacima, u dugom periodu osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, od mnogobrojnih i raznovrsnih nastalih objekata po svojoj brojnosti ističu se džamije.
Na području između starih gradskih naselja Tuzle i Zvornika, koji imaju veći broj džamija iz navedenog perioda, u nekoliko mjesta Gornje Spreče, još od najstarijeg perioda osmanske uprave, postoje stari islamski vjerski objekti.
Najstarija džamija u Kalesiji koja je sačuvala izvorni oblik
Riječ je o Ahmed-begovoj džamiji u Šeherdžiku s kraja 16. stoljeća te Džebarskoj i Atik džamiji u Ćivama i Hemlijašu. Atik džamija u kalesijskom naselju Ćive je duži vremenski period bila središte vjerskog života za šire prostore i veći broj tamošnjih naselja.
"Opća narodna tradicija stanovništva Gornje Spreče govori da je Atik džamija u Ćivama vrlo stara i da spada u najstariju džamiju ovog područja. Narodno predanje koje je zabilježeno sredinom druge polovine 20. stoljeća, za ovu džamiju kaže da je već tada bila stara 300 godina. O velikoj starosti govori i naziv džamije Atik, što na turskom upravo i znači 'stara'. U haremu džamije nalazi se mezarje sa starim nišanima različitih veličina i oblika. Najstariji datirani je iz 1774/1775. godine", navode iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
U osmanskim katastarskim dokumentima s početka 17. stoljeća, u naselju Vukovije kao vlasnici nekretnina spominju se islamski vjerski službenici Mehmed efendija, Mehmed halifa (imam), Džafer hatib i Mustafa mujezin.
"Istraživanja graditeljskih karakteristika Atik džamije sprovedena prije četiri decenije od stručnjaka sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, pokazala su da je urađena bondruk konstrukcijom. Ima trijem, mahfil i i drvenu munaru. U vanjskom izgledu džamija ima sređenu kompoziciju sa 16 prozora. Zaključeno je da je džamiju izgradio majstor sa velikim iskustvom", dodaju iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
Ova džamija je srednje veličine i ima zatvoren ulazni trijem.
"Opća narodna tradicija, historijski podaci i graditeljsko-arhitektonske karakteristike, ukazuju da je Atik džamija u Ćivama izgrađena u 17. stoljeću, u stilu tradicionalne bosanske narodne arhitekture. Kao takva, uz manje izmjene očuvana je do najnovijih vremena. Napuštena je 1980. godine, kao dotrajala, a i izgrađena je nova podkupolna džamija u Gornjim Vukovijama", pojašnjavaju iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
Kulturno-historijsko naslijeđe
Prostorni plan Tuzlanskog kantona u periodu od 2005. do 2025. godine, Atik džamiju u Gornjim Vukovijama, tretira kao kulturno-historijsko naslijeđe.
"Atik džamija u Ćivama je jedini islamski vjerski objekat koji je sačuvan u izvornom obliku, na cijeloj općini Kalesija. Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je registrovao kao dobro kulturno-historijskog naslijeđa, te uputio urgenciju Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kako bi bila proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine", navode iz zavoda.
Proglašenje nacionalnim spomenikom je stiglo na 19. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj 12. marta 2018. godine.
Pored nekropole sa stećcima u Bulatovcima, ovo je drugi nacionalni spomenik u općini Kalesija, a 48. na Tuzlanskom kantonu. A kada je riječ o nekropoli sa stećcima, prema zvaničnim historijskim podacima, u njoj se nalazi 18 spomenika.
Oni su podijeljeni u dvije grupe u kojoj je deset, odnosno osam stećaka. Jedan stećak je u obliku ploče dok su ostali sljemenjaci. Stećci s oba lokaliteta bogato su ukrašeni i predstavljaju kulturno-historijsko blago Kalesije, ali i Bosne i Hercegovine u cijelosti.
Preuzeto sa klix.ba
