Zidarski radovi na rekonstrukciji Isa-begovog hamama u Sarajevu su završeni, te se sada radi na unutrašnjim radovima i postavljanju instalacija. Radovi bi trebali biti završeni prema planu, a to je u augustu ove godine, rekao je za Klix.ba šef gradilišta Hajrudin Sirćo.

„Krovna konstrukcija je već završena, a prostorije su spremne za postavljanje instalacija i malterisanje. Dakle, objekt je već dobio konture. Maksimalno koristimo lijepo vrijeme i zasad sve ide prema planu. Na gradilištu je od ponedjeljka do subote desetak radnika, svi su prijavljeni i osigurani i imaju redovne plaće. Ovo je zahtjevan posao, ali ga sa zadovoljstvom radimo", rekao je Sirćo za naš portal, dodajući kako će na zidovima hamama biti postavljena i 152 ljiljana.

Dobar dio unutrašnjih zidova su nanovo zidali, dok su preostale morali čistiti od korova, korijenja i slično. Ipak, naš sagovornik navodi kako za sve zahtjevne operacije koje iziskuje ovaj objekt imaju stručne ljude, te sve uvjete da radove i restauraciju završe u roku.

Ruglo zatrpano smećem

Inače, izvođač radova je turska firma Er-Bu, koja je angažovala i bh. radnike, a finansijer, sa 2,6 miliona KM, je Direkcija vakufa Republike Turske, koja projekt obnove Isa-begovog hamama provodi u saradnji sa Vakufskom direkcijom Islamske zajednice BiH.

Direktor Vakufske direkcije IZ-a BiH Senaid Zajimović podsjeća da je objekt Isa-begovog hamama do početka radova u aprilu prošle godine bio ruglo, te zatrpan smećem. Otvaranje obnovljenog hamama, kaže, može se očekivati u septembru ili oktobru ove godine.

"Objekt je do rata koristilo kao skladište preduzeće Higijena, a tokom agresije je oštećen u granatiranju. Izvukli smo kamione i kamione otpada, u kojem smo našli između ostalog i dvije ručne bombe. Također, iz zidova je počelo rasti drveće, tako da je to znatno usporilo radove, jer se objekt obnavlja tako da se zadrži njegov autentičan izgled iz 1891. godine kada je posljednji put obnovljen, te će tako imati i izvornu fasadu koju je projektovao Josip Vancaš. Želim istaći da radove nadzire Zavod za zaštitu nacionalnih spomenika FBiH, stručnjaci iz Direkcije vakufa Republike Turske, te firma koju smo mi angažovali, Bišina iz Mostara. Nadzor i kontrola radova su svakodnevni", rekao je Zajimović.

Dodaje kako je projektant obnove hamama Ferhad Mulabegović, koji je projektovao rekonstrukciju Vijećnice, te da je Er-Bu radio obnovu Starog mosta u Mostaru, Starog kamenog mosta u Konjicu, te sada radi na rekonstrukciji Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.

"To znači da su u obnovu hamama uključeni ljudi i firme koji imaju reference za taj posao, što garantuje da će radovi valjano biti obavljeni. Hamam će biti priveden svojoj namjeni, u centralnom dijelu će biti smješteno tursko kupatilo sa saunama, dok će u lijevom i desnom krilu biti 19 hotelskih soba, restoran i drugi sadržaji", naveo je naš sagovornik.

Restauracija Careve džamije

On napominje kako je vrlo bitno da se obnavljaju objekti koje je u toku svoje tridesetogodišnje vladavine sagradio osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković.

"Ove godine će, posredstvom Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA), početi i restauracija Careve džamije i uređenje njenog harema, koju je također sagradio Isa-beg, tako da ćemo zajedno sa hamamom, koji je u neposrednoj blizini, imati lijepo uređenu jednu cjelinu. Obnovu ovih objekata smatramo svojim dugom prema Isa-begu, a u to bi se trebale uključiti i vlasti, zato što su osnivač glavnog grada BiH i objekti koje je izgradio važan dio naše historije i tradicije. U planu nam je tako i izgradnja stambeno-poslovnog objekta u Odobašinoj ulici, na zemljištu koje je vakuf Isa-bega, a također i u naselju Gorica je 10 dunuma zemlje koju je on uvakufio, a koju planiramo privesti krajnjoj namjeni u skladu sa vakufnamom", dodaje Zajimović.

On je na kraju našeg razgovora napomenuo kako će Vakufska direkcija u saradnji sa Direkcijom vakufa Republike Turske najvjerovatnije u maju ove godine postaviti temeljac za obnovu Aladža-džamije u Foči, što smatra još jednim izuzetno značajnim projektom u koji će biti uloženo više miliona KM.

Klix.ba