Dana 20.12.2015. godine na Međunarodnom Islamskom Univerzitetu Malezija (IIUM), Jasmin Omerčić je odbranio magistarski rad na temu “Vakuf u Bosni i Hercegovini: Potencijalna socio-ekonomska uloga u svjetlu islamske ekonomije (Waqf in Bosnia and Herzegovina: Potential socio-economic role in light of islamic economics)”.

Jasmin je svršenik Behram-begove medrese u Tuzli i diplomant fakulteta Političkih nauka i minor-a ekonomije sa IIUM-a, a sada i magistar ekonomije sa fakulteta Ekonomije i menedžment nauka (Kulliyyah of economics and management sciences – KENMS) dotičnog univerziteta. Živi u Devetaku kod Lukavca.

Magistarski rad obuhvatio je razdoblje socio-ekonomskog razvoja vakufa od perioda predislamskog bogumilskog kontakta sa islamom do dolaska Osmanskog carstva 1463. godine, pod čijom je vlašću vakuf dobio svoj konačni oblik i utjecao na urbani razvoj Bosne i Hercegovine, po čemu je Bosna i poznata kao “Zemlja vakufa”.

Tokom Osmanske vladavine pa sve do dvadesetog stoljeća, rad je obuhvatio period dolaska Austro-Ugarske (AU) 1878. i različitih političkih sistema nakon AU, sve do nezavisnosti BIH. Ovaj period je karakterističan po brzom slabljenju i rušenju vakufske institucije, oduzimanju imovine, a samim time gubljenju socio-ekonomske uloge kao i periodičnog gašenja rada vakufske institucije do 1996. Godine. Genocid nad Bošnjacima je dodatno svjedočio masovno rušenje vakufskih objekata čija detaljna šteta je prikazana u statistikama.

Pored svega, prikazana je današnja uloga i razvoj vakufa pod vodstvom Vakufske direkcije Islamske zajednice Bosne i Hercegovine (IZBIH), kao institucije koja upravlja i raspolaže vakufskom imovinom. Vakuf je stoljećima bio socio-ekonomska lokomotiva razvoja BIH i izvor zajedničkog prosperitetnog života uz podršku naroda kao najvažnije i prve prioritetne komponente svakog zdravog društva. Poteškoće razvoja vakufa u BIH sa kojima se Vakufska direkcija suočava su također identificirane za što su dodatno predložene alternative integracije vakufa u razvoj BIH putem bolje saradnje sa obrazovnim, političkim institucijama kao i institucijama rastuće industrije Islamske ekonomije, bankarstva i finansija sa kojom se predviđa otkriće velikog potencijala razvoja vakufa kao što je to evidentno u državama gdje ova industrija cvjeta.

Radi evaluacije i dodatne relevantnosti svega objašnjenog u ovom radu, obavljeni su intervjui sa odabranim akademicima stručnjacima u poljima razvoja Islamske ekonomije, bankarstva i finansija, prava, vakufa kao i islamske civilizacije i koji su tome dosta doprinijeli. Direktor Vakufske direkcije dr. Senajid Zajimović dao je svoj intervju i obezbijedio posljednje statističke podatke o broju i vrsti vakufa ukazujući time na potencijal vakufa. Sintezom i analizom razvoja vakufa predstavljena je socio-ekonomska uloga vakufa u BIH kroz historiju do danas. Na kraju, predloženi su određeni scenariji razvoja vakufa i osvježenje njegove nekadašnje dinamične socio-ekonomske uloge. Vakufima slične institucije (fondacije, filantrofije, dobrotvorna društva) su jedan od značajnih izvora učenja njegovanja naših vakufa u BIH. Praksa razvoja vakufa u odabranim zemljama kao u Maleziji, Kataru, Kuvajtu, Singapuru kao i muslimana u Engleskoj su obrazloženi kao dobri modeli pristupa razvoju vakufa njegove socio-ekonomske uloge. Najvažniji specifični pridjedlozi iz svega svedeni su na potrebu razvoja novčanog vakufa, vakuf-narodne banke po uzoru na njemačke komunalne banke u sklopu tržišne ekonomije i razvoj vakufa za obrazovanje.