Poljoprivreda je segment koji Medžlisu Bijeljina omogućava dodatne prihode i stabilnost budžeta medžlisa koji je povratnički i godinama opterećen obnovom uništene infrastrukture, devet džamija i isto toliko vakufskih kuća.
Jesenja žetva kukuruza donijela je dodatne brige na vakufskim parcelama u Medžlisu Islamske zajednice Bijeljina, gdje visoka vlažnost uslijed obilnih padavina i niska tržišna cijena prijete da ponište uloženi trud.
Ali, kako je u razgovoru za portal Preporod.info kazao predsjednik Medžlisa Bijeljina Emir Musli, žetva se mora privesti kraju, bez obzira na slabe prinose.
– Opšta slika nije svijetla, ljudi imaju jako niske prinose i konačno svi zaključuju da se kukuruz više ne isplati uzgajati bez zalivanja. U tom pravcu i mi razmišljamo. Ove sezone, naši prinosi se kreću, za sada, između tri i pet tona prosječno po hektaru, što je oko 50% manje od očekivanog prinosa i dovoljno je da pokrije troškove – pojasnio je Musli.
Istakao je da su, uprkos slabom prinosu zadovoljni postignutim, zahvaljujući izboru parcela i solidnoj agrotehnici.
– Poljoprivreda je takva i uvijek nosi takvu dozu rizika – dodao je Musli.
Jesen je vrijeme za žetvu ali i za sjetvu i u Medžlisu Bijeljina vrijedno rade na parcelama kako bi na vrijeme zasijali pšenicu i ječam, žitarice koje su ove godine donijele najbolje prinose.
– Ljetos smo imali prosječne prinose ječma i pšenice oko sedam tona po hektaru, što je vrlodobar prosjek, jer bi osam tona bilo odlično za naše uslove. U tom smislu planiramo zasijati pšenicom i ječmom oko dvije trećine parcela koje obrađujemo – istakao je Musli.
Iako poljoprivreda nosi određenu dozu rizika, ali kako poručuju iz Medžlisa Bijeljina, proizvodnja na vakufskim parcelama se nastavlja.
Neke sorte, kao što je soja, nisu u planu sijati jer ne daju najbolje rezultate u Semberiji, dok će za druge sorte pronaći rješenja koja bi donijela bolje prinose.
– Za kukuruz ćemo pokušati naći rješenje zalivanjem kap po kap, što je dodatno ulaganje i provjerit ćemo koliko se isplati. Također, razmišljamo o projektu zasada lješnjaka, badema i oraha, i za to planiramo jednu od vakufskih parcela. To je projekat za budućnost i nećemo ga moći realizirati bez dodatne podrške – kazao je u razgovoru za portal Preporod.info Musli.
Poljoprivreda je segment koji Medžlisu Bijeljina omogućava dodatne prihode i stabilnost budžeta medžlisa koji je povratnički i godinama opterećen obnovom uništene infrastrukture, devet džamija i isto toliko vakufskih kuća.
– Poljoprivreda je težak, ali plemenit posao i mi od njega ne odustajemo – poručio je na kraju Musli.
Obradom vakufskih parcela na plodnim poljima Semberije se naša bosanska zemlja čuva od propadanja i daje novu vrijednost.
Upravo su dva semberijska Medžlisa – Bijeljina i Janja, svijetli primjer kako se vrijednim radom na poljima potiče razvoj lokalne zajednice, ali i finansira rad povratničkih džemata.
