U svojoj magistarskoj analizi, predočenoj na vrlo posjećenom skupu u okviru odbrane svog rada na sarajevskom Fakuletu islamskih nauka, muftija mostarski Salem ef. Dedović istakao je historijsku ulogu bivšeg mostarskog gradonačelnika, Safeta Oručevića, koji je svojom hrabrom odlukom vratio Islamskoj zajednici njene brojne nekretnine iz vakufske zadužbine. Taj čin i odnos mogu poslužiti kao istinski uzor i drugim gradovim i sredinama u BiH, rekao je muftija Dedović, naglašavajući da je za takav čin, imajući u vidu i teško vrijeme u kome se živjelo, trebalo dosta hrabrosti i odgovornosti.
Početkom osmanskih osvajanja BiH bilježe se i pojave prvih vakufa. Od dolaska Austrougarskih vlasti, ali i u stoljećima poslije, ova značajna imovina za život Bošnjaka u Mostaru pretrpjela je težak period. Oduzimanje vakufskog zemljišta i nacionalizacija vakufa u različitim političkim sistemima nanijela je nenadoknadivu štetu Islamskoj zajednici i muslimanima u cjelini. Ali, stanje sa vakufima i odnosom prema toj imovini, barem kada je riječ o području Muftijstva mostarskog, se radikalno mijenja nabolje. Blagajska tekija, hotel Evropa, zatim studentski hotel te brojni dućani i poslovni prostori u Mostaru, samo su neki od vakufa Islamske zajednice, koji su u novije vrijeme obnovljeni, ali čija je historija bila krajnje neizvjesna.
Upravo je historija mostarskih vakufa u periodu od 1931. do 2013. godine, bila tema magistarskog rada muftije mostarskog, Salema ef. Dedovića, koju je, u prisustvu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, te brojnih zvanica i posjetilaca odbranio na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Podastirući pred vrlo autoritativnim skupom podatke i informacije iz svoje višegodišnje sistematske analize i proučavanja, Muftija Dedović kaže da u mostarski vakufi u prošlosti bili nemilosrdno uništavani, devastirani ili čak zatrpavani. To višestoljetno naslijeđe vjerskog, kulturnog i ukupnog života Islamske zajednice stalno je bilo na meti rušilačkih ataka. Za vrijeme bivše Jugoslavije, vakufi su bili u cjelosti oduzeti Islamskoj zajednici, čime joj je oduzeta kako kulturna tako i ekonomska podrška radu i prosperitetu. IZ je, moglo bi se reći, na taj način ostala bez pogonske snage za realizaciju svojih aktivnosti na širem području Mostara. Međutim, burni događaji devedesetih donijeli su svojevrstan preokret. U ljetopisu Islamske zajednice i Muftijstva mostarskog, ostalo je zapisano da je, godine 1992., dakle, još u ratu, novi popis vakufske imovine uradio Esad Kojić, dok je odmah iza rata započeo intenzivan proces njene obnove. Muftija Dedović u svom magistarskom radu posebno apostrofira period od 2003. do 2013. godine, kada je proces ponovne vakufske izgradnje dobio na zamahu, predvođen timom kojim je rukovodio Ramiz Jelovac, predsjednik Međlisa IZ.
U svojoj magisterijskoj analizi, predočenoj na vrlo posjećenom skupu u okviru odbrane svog rada na sarajevskom Fakuletu islamskih nauka, muftija mostarski Salem ef. Dedović istakao je historijsku ulogu bivšeg mostarskog gradonačelnika, Safeta Oručevića, koji je svojom hrabrom odlukom vratio Islamskoj zajednici njene brojne nekretnine iz vakufske zadužbine. Taj čin i odnos mogu poslužiti kao istinski uzor i drugim gradovim i sredinama u BiH, rekao je muftija Dedović, naglašavajući da je za takav čin, imajući u vidu i teško vrijeme u kome se živjelo, trebalo i dosta hrabrosti: “Kada je Predsjedništvo Skupštine Opštine Mostar, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Safetom Oručevićem donijelo važne odluke o povratu vakufske imovine na upravljanje i korištenje Islamskoj zajednici u Mostaru, iako je ta imovina u ratu bila najvećim dijelom teško devastirana ili čak uništena, bio je to snažan motiv da vratimo u život ta kulturna dobra zbog čega smo danas ponosni i zahvalni.” - rekao je muftija Dedović.
Ovaj nesumnjivo hrabar i odgovoran čin vraćanja vakufske imovine njenom izvornom vlasniku - Islamskoj zajednici, pozdravila je i nekolicina profesora i mentora pred kojima je muftija mostarski branio svoju tezu o stanju i razvoju vakufa u Mostaru. Među njima, ovim povodom skupu se obratio i sam Safet Oručević, prisjetivši se ukupnog ambijenta u kome je živio Mostar sa teškim bremenom problema i obaveza iza tek završenog rata. “Postoje ljudi koji pamte. I da vam iskreno kažem, ja nisam trebao nikakvu hrabrost za ovu odluku jer je ona bila dio mog posla. Pred mene su došli moji uvaženi saborci, predstavnici Islamske zajednice, muftije i rekli: "Mi ovo trebamo, Bošnjak mora ostati na svojoj zemlji. Ako ovo nestane, sve će nestati. "
I zaista, treba to zapamtiti taj porušeni Mostar je u tih nekoliko stotina metara od rijeke Neretve do istočnih brda, bio taj komadić zemlje koji je trebalo očuvati. I nisam se dvoumio kada sam trebao donijeti odluku. Meni je trebala veća hrabrost otići na pregovore Mladiću, vratiti se, odblokirati Mostar, boriti se, tražiti hranu, municiju, odbranu. Hvala vam na ovim divnim riječima, neka ostane upamćeno. Sada, kada se pogleda unatrag, i jeste trebala neka vrsta hrabrosti, ali, u tom burnom vremenu svi smo donosili odluke i radili stvari od srca i tako su se one i događale… prisjetio se Oručević.
Muftija mostarski Salem Dedović kaže da je to bio svijetli primjer odnosa Mostara prema vraćanju vakufske imovine njenom ranijem vlasniku. Odluka o vraćanju vakufa bila je polazna tačka, nakon čega se krenulo u obnovu i vraćanje funkcionalnosti vakufa. Najpoznatiji od 43 vakufa svakako je kompleks tekije u Blagaju, a novoizgrađeni studentski hotel, smatra Dedović trajan je doprinos Islamske zajednice poboljšanju studentskog standarda i ulaganju u obrazovanje u ovom gradu, zaključio je mostarski muftija, Salem ef. Dedović.
Š.Serdarević
