Ideja o kultiviranju neiskorištenog i zapuštenog vakufskog zemljišta naišla je na veliku podršku svih struktura Islamske zajednice. Projekat je naročito atraktivan za džemate u takozvanim brdsko – planinskim predjelima koji zbog svog položaja ali i usitnjenosti parcela nisu u stanju da iz svojih posjeda izvuku maksimum. Vakufska direkcija je u saradnji sa eminentnim stručnjacima iz oblasti voćarstva prepoznala šansu da sa relativno malim ulaganjima unaprijedi vakufsku imovinu. Svakako, mali su to koraci, ali su koraci naprijed koji u svojoj konačnici otvaraju mnoštvo mogućnosti.
Kao poticaj sađenju voća Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao:“Nema ni jednog muslimana koji zasadi sadnicu ili posije usjev od koga štogod pojede ptica, čovjek ili životinja, a da mu se to sve ne računa posebnom sadakom“. Znali su to svakako naši preci. Znali su iskoristiti priliku da produže svoja dobra djela na Dunjaluku a time i svoj pomen među živima. Još i danas se pamte pojedinci „lahke ruke“ koji su u torbi nosili kalemarski alat i kalemili sve što im padne pod ruku. Oni su znali oživjeti praksu Poslanika s.a.v.s.odazivajući se svakom ko je imao potrebu da oplemeni svoje sadnice.Nije tako davno bilo kada su vagoni suhe šljive i drugog voća preko Brčkog transportovani put Beča i svekolike Austro – Ugarske monarhije. Danas te iste suhe šljive dolaze iz prekookenskih država poput Čilea.
Svjesna ovih činjenica Vakufska direkcija nastoji da svoje aktivnosti na projektu kultiviranja neiskorištenog vakufskog zemljišta kontinuirano obavlja.
Ovom prilikom je Vakufska direkcija putem Generalnog sekretarijata za vakufe države Kuvajt obezbijedila donaciju za realizaciju projekta zasada višnje na vakufskim parcelama. U saradnji sa Muftilucima izabrani su medžlisi : Breza, Kakanj, Tešanj, Zvornik, Čelić, Gornji Vakuf, Ljubuški, Bosanski Novi, Ključ i Višegrad na čijem će području biti realiziran istoimeni projekat. Shodno doznačenim sredstvima svaki od pomenutih medžlisa dobio je po stotinu sadnica višnje sa pripadajućim kolčićima, zaštitnim mrežicama i vještačkim gnojivom koji se koriste u savremenom voćarstvu. Na prijedlog uvaženog profesora emeritusa dr. Dževada Jarebice izabrane su sorte Hajmanov rubin i Oblačinska viša koje svojim asortimentom dobro podnose domaću klimu.
Uz pomoć firme Edix d.o.o. koja je ujedno i dobavljač sadnog materijala prevežene su sadnice sa repromaterijalom do svojih konačnih destinacija. Ovih dana užurbano se radi kako bi se iskoristili povoljni klimatski uslovi i projekat priveo kraju u optimalnom vremenskom roku.
