Vijesti

Medžlis Trebinje djeluje u okviru teritorijalno najrazuđenijeg muftijstva IZ u BiH – Muftijstva mostarskog. O stanju, izazovima i perspektivama Medžlisa razgovarali smo s glavnim imamom hafizom Sadik-ef. Fazlagićem.

Najvećim projektom u proteklom periodu smatraju obnovu džamije Muje Kotezlije u Kotezima (16. stoljeće), čije je svečano otvorenje planirano 5. oktobra, a riječ je o jednoj od najstarijih džamija na širem području

Riječ je o najjužnijem medžlisu u zemlji. Broje osam obnovljenih i funkcionalnih džamija, tri mesdžida, veliki broj vakufskih objekata i parcela. Međutim, pri Medžlisu djeluje samo jedan džemat s jednim imamom – glavnim imamom. Mekteb je aktivan od 2018. godine – upisano je samo dvoje djece. Riječ je o jedinoj bošnjačkoj djeci u Trebinju.

Uprkos ključnim izazovima, Medžlis je do sada realizovao značajne projekte, a određeni su i u planu.

„Prije svega, izdvojio bih rad na očuvanju i unapređenju vakufske imovine, što je jedan od prioriteta Medžlisa i Izvšnog odbora. U tom smislu mogu istaknuti svakako i pokretanje halal-restorana u vakufskom objektu u Starom gradu, kao prvog restorana tog tipa u Trebinju, čime smo, pored već postojećih vakufskih apartmana, proširili i obogatili turističku ponudu za sve one koji žele posjetiti naš grad i svakako medžlis“, naglasio je glavni imam hafiz Sadik-ef. Fazlagić.

Od religijskih aktivnosti glavni imam izdvaja tradicionalnu manifestaciju „Dani trebinjskih džamija“, koja se održava svake godine u mjesecu julu.

„Manifestacija okuplja dobar dio naših džematlija iz dijaspore, a koji su u tom periodu u Trebinju. Tokom manifestacije, plan je da se obiđu sve džamije s različitim sadržajima, ali i organizuje posebno veče sevdaha ili duhovne muzike, kao što je to bio slučaj i ove godine kada smo u Medžlisu Trebinje okupili veliki broj ljudi među kojima su bili i predstavnici pravoslavne crkve i gradske uprave“, istakao je glavni imam.

Međutim, najvećim projektom u proteklom periodu smatra obnovu džamije Muje Kotezlije u Kotezima. Njeno svečano otvorenje je planirano 5. oktobra. Riječ je o jednoj od najstarijih džamija na širem području.

„Hvala Gospodaru, zahvaljujući dobroj volji plemenitih vakifa, uspjeli smo je obnoviti i s radošću očekujemo njeno svečano otvorenje“, dodao je. Očito, najveći izazov je manji broj Bošnjaka muslimana na prostoru Trebinja, ali i širom istočne Hercegovine, kako to ističe glavni imam Fazlagić.

„I nerijetko su imami i mali broj ljudi okupljenih oko Islamske zajednice jedini koji organizuju i realizuju sve važnije aktivnosti, kako vjerske, tako i kulturne, sportske i svake druge. Ali, iako u takvoj situaciji, nastojimo da ne zaostajemo za drugim kolegama u medžlisima ili mjestima gdje su prilike daleko bolje po ovom pitanju, što smo uostalom i pokazali i dokazali bezbroj puta. To govori da se, gdje god se nalazili, ozbiljnim i odgovornim radom mogu postići veliki rezultati i realizovati brojne značajne aktivnosti“, potcrtao je Fazlagić.

Unapređenje saradnje s lokalnim vlastima

Međureligijske i međunacionalne odnose ocjenjuje zadovoljavajućim dodavši da „skoro da nema nikakvih problema u posljednje vrijeme, čemu najviše doprinosi i saradnja predstavnika vjerskih zajednica na lokalnom nivou“.

I sam je dio Međureligijskog vijeća BiH, Odjel u Trebinju.

„Trenutno je ovaj vid saradnje, prije svega na državnom nivou usporen, zbog izlaska SPC iz istog, ali nadam se da ćemo u skorijoj budućnosti imati određene projekte kada je ovaj vid saradnje u pitanju“, kazao nam je Fazlagić.

I saradnju s lokalnim vlastima ocjenjuje zadovoljavajućom naglasivši, ipak, da ona „uvijek može biti bolja i realnija.“

„Istina da, kao Islamska zajednica, nemamo neku ustaljenu i veliku podršku za bilo koji projekat koji radimo, ali nastojimo da to unaprijedimo. Ni za jedan projekat koji smo radili nismo imali opstrukcije kao što je to slučaj u drugim mjestima, Ipak, u posljednje vrijeme smo s Gradom Trebinje i Elektroprivredom RS realizovali jedan projekat, tačnije saniranje kupole na Osman-pašinoj džamiji u vrijednosti od 22.000 KM, čime ćemo trajno riješiti ovaj problem. Također, u narednom periodu su planirane i aktivnosti Islamske zajednice koje će biti uvrštene u Trebinjsko kulturno ljeto“, istakao je glavni imam.

Podršku brojnih džematlija iz dijaspore ne dovodi u pitanje jer se i sami osvjedoče u iskren, transprentan i kvalitetan rad.

„Naše džematlije koje su raseljene diljem svijeta, a najviše u skandinavskim zemljama, Islamsku zajednicu doživljavaju kao svoju maticu i uvijek su spremni podržati bilo koju aktivnost ili projekat koji je od šireg značaja za dobrobit svih. To se pokazalo najviše u prvim poslijeratnim godinama kada je trebalo obnoviti vjerski život i sve džamije. To se pokazalo i kroz članstvo. To se pokazuje i danas, kada određene vjerske objekte imamo potrebu sanirati ili raditi neki novi projekt“, kazao nam je glavni imam.

Ključ bolje budućnosti: unapređenje vakufa

Svjestan je odgovornosti svoje pozicije i misije.

„Biti imam u jednom ovakvom medžlisu gdje imate veliki broj džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata s jedne i veoma mali broj džematlija s druge strane, niji nimalo lahko, a vjerujem da to razumiju mnoge moje kolege koje žive u istim ili sličnim uvjetima. Biti imam u Trebinju znači biti i imam, i vjeroučitelj, i sekretar, i pedagog, i psiholog, i socijalni radnik, i mnogo čega još, jer je to po prirodi tako kada se nalazite u ovakvim okolnostima. Ipak, u sedam godina boravka u Trebinju, moja porodica i ja nosimo jedno lijepo iskustvo života bez ikakvih naznaka problema. Ističem to iz iskustva moga boravka i rada kroz sve trebinjske institucije, gdje nismo nailazili na neke velike opstrukcije kada je rad Medžlisa u pitanju, a posebno bih istakao svoju djecu koja su, prije sedam godina, upisana u trebinjsku školu, i trenutno su jedina bošnjačka djeca u gradu Trebinju koja pohađaju osnovnu školu i do sada nisu imali niti jedan problem“, riječi su Fazlagića.

Dodaje da ekonomska situacija nije zadovoljavajuća kao i u drugim krajevima zemlje te da je to glavni razlog zašto se brojne džematlije ne odlučuju na povratak.

„I sve dok se ne popravi slika ekonomije i generalno sigurnosti u cijeloj državi, teško da ćemo moći očekivati nešto veći broj naših ljudi u svome gradu tokom čitave godine. Trenutno u Trebinju, tokom cijele godine, imamo registrovanih 120 džematlija, a taj broj bi sigurno mogao biti veći, ali iz navedenih razloga nije“, kazao je.

Džamije su u Trebinju obnovljene prije petnaestak godina. Proteklih godina su radili određene sanacije, posebno na krovovima. S obnovom jedanaeste džamije u Kotezima završavaju takve infrastrukturne aktivnosti.

„Međutim, smatram da je okretanje drugoj vrsti vakufske imovine i njenom unapređenju od izuzetne važnosti za medžlise kakav je Medžlis Trebinje, prije svega jer očuvanjem, unapređenjem i povećanjem vakufske imovine, mi ustvari jačamo Islamsku zajednicu kao, nerijetko, i jedinu bošnjačku adresu na ovim prostorima, a samim time i bošnjačku malobrojnu populaciju. Tu prije svega mislim na vakufske prostore koji će donositi određeni profit Islamskoj zajednici i finansijski je jačati, kako bi bila samostalna i samoodrživa u svom radu, jer iskustvo nas uči da se ne treba uvijek uzdati u druge, nego isključivo u svoje snage i resurse, a to je smjer u kojem mi, kao medžlis, idemo i kojem težimo. Do sada smo za naše, ali i šire potrebe, obezbijedili apartmane i halal-restoran, a u planu je još nekoliko projekata koji će obogatiti našu vakufsku ponudu u budućnosti“, zaključio je glavni imam hafiz Fazlagić za Preporod.

Autor: Hasan Hasić, Preporod