U petak, 30.05.2014. godine u Foči je postavljen kamen temeljac za Aladža-džamiju izgrađenu 1550. godine i do temelja srušenu tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992 - 1995. godine. Kamen temeljac za Aladža džamiju i njena ponovna izgradnja je plod mukotrpnog i dugogodišnjeg nastojanja svih institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prvo da se pronađu i lociraju ostaci porušene džamije a kasnije da se pronađu finansijska sredstva za njenu obnovu i rekonstrukciju.
Rijaset Islamske zajednice proglasio je 2013. godinu godinom Aladža džamije te na taj način naznačio važnost njene ponovne izgradnje. Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH je shodno navedenoj odluci podredila sve svoje resurse u iznalaženju rješenja za ovaj veoma značajni projekat. U tom kontekstu Vakufska direkcija je stupila u kontakt sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske obzirom da već od ranije postoji dobra saradnja sa ovom institucijom i da je ona angažovana na izgradnji i rekonstrukciji Isa-begovog hamama u Sarajevu. Nakon svih provedenih administrativnih i tehničkih procedura Vakufska direkcija je dobila potvrdu da će Aladža džamija u Foči biti obnovljena od strane Generalne direkcije vakufa Republike Turske. Zvanična potvrda ove najave je i potpisivanje Protokola o obnovi Aladža džamije u Foči od strane dvije Direkcije a koje je održano 10. marta 2014. godine u novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke.
Svečanost kamena temeljca bila je uvrštena u program ovogodišnje manifestacije „Dani vakufa“ koja je, zbog katastrofalnih vremenskih nepogoda koje su zadesile veći dio naše zemlje, odgođena. Izuzetak je par sadržaja među kojima je svakako i pomenuta svečanost u Foči koja je prema zamisli organizatora uvrštena u sami vrh manifestacije.
Prije same svečanosti na nekadašnjim temeljima Aladža-džamije klanjan je džuma-namaz. Džuma-namaz je predvodio reisu-i-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Kamen temeljc postavili su reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, direktor Generalne direkcije vakufa Vlade Republike Turske Adnan Ertem, direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović, muftija goraždanski Hamed ef. Efendić i novoimenovani muftija goraždanski Remzija ef. Pitić.
U svom obraćanju muftija goraždanski Hamed ef. Efendić se između ostalog zahvalio Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske a posebno Vakufskoj direkciji Islamske zajednice u BiH bez čijeg angažmana nebi ni bilo današnje svečanosti.
Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović kazao je kako obnova Aladža-džamije može biti duhovna inicijacija, podjednako izazovna i za kršćane i za muslimane i kamen temeljac za obnovu vjere i duhovnog preporoda ili crvena krpa za nevjernike, bezumnike i bijednike.
"Želimo vjerovati da će ljudsko dobro nadvladati zlo, da će ljubav pobijediti mržnju, da će Aladža ujediniti ljude koji će u njenom stradanju prepoznati vlastite stranputice i posrnuća", istakao je reis Kavazović.
Kavazović je izrazio zahvalnost Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država i Generalnoj direkciji vakufa Turske, koji su dali sredstva za obnovu Aladža-džamije. Izrazio je nadu da će obnova Aladža-džamije biti obnova i života u Foči.
"Nadamo se da će Aladža dati poticaj i Bošnjacima i Srbima, i muslimanima i pravoslavcima u ovom gradu, da otvore novu stranicu povjerenja, međusobnog uvažavanja i života na ovim prostorima", naglasio je Kavazović.
"Obnova ovakvih kapitalnih objekata, ne samo džamije, poruka je da uvijek pobjeđuje dobro nad zlim, graditelji nad onima koji ruše i da je život neuništiv", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Dodao je da je uzaludno rušiti mostarski Stari most, Višegradski most, džamije...
"Upravo su nam prijatelji iz Turske kazali da će džamija Ferhadija u Banjoj Luci vjerovatno biti otvorena za vrijeme ramazana. To su velike poruke, život se vraća. Ovo je, možda, i najljepša džamija u BiH, ovo je jedan veliki dan za Foču, BiH, a i za mene lično", istakao je Izetbegović.
"Važno je da Bošnjaci ne obnavljaju sami džamije, da su i drugi sa njima i da je ova džamija dobrodošla ponovo u Foči", rekao je Izetbegović.
Direktor Generalne direkcije vakufa Vlade Republike Turske Adnan Ertem kazao je kako je obnova Aladža-džamije važna, jer je za Tursku važno sve ono što je važno i za BiH."Sve što mi radimo u BiH jeste na zahtjev naših prijatelja u BiH, prema njihovim potrebama. Aladža-džamija važna je i jer je to jedan od prvih velikih monumentalnih objekata u arhitektonskom smislu koji su nam naši preci ostavili ovdje. Mi ćemo se i ubuduće truditi da svugdje gdje je to moguće i potrebno obnovimo porušenu arhitekturu. U veoma bliskoj prošlosti ova džamija je u potpunosti uništena, što joj još više daje na važnosti. Mi ovdje nećemo izgraditi bilo kakvu džamiju, već gradimo u potpunosti istu džamiju kakva je ona bila i prije u svoj svojoj ljepoti", rekao je Ertem. Na kraju svog obraćanja direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske se posebno zahvalio reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću i direktoru Vakufske direkcije dr. Senaidu Zajimoviću na njihovom zalaganju za obnovu Aladža džamije.
Ambasador Republike Turske u BiH Ahmet Yildiz ukazao je na značaj današnjeg dana, jer je Aladža-džamija poznata po historijskom, vjerskom i kulturnom značaju. Svi su tužni zbog njene prošlosti, dodao je Yildiz, izrazivši zadovoljstvo što je u posljednjim danima svog ambasadorskog mandata imao priliku prisustvovati polaganju kamena temeljca.
"Sastao sam se i sa načelnikom Foče prije ceremonije polaganja kamena temeljca, koji mi je izrazio zadovoljstvo i sreću, koju sam i ja na njemu primijetio, zbog činjenice da smo danas svi zajedno dočekali polaganje kamena temeljca", kazao je Yildiz, izrazivši nadu da će prisustvovati otvorenju džamije čiju ponovnu gradnju finansira Generalna direkcija vakufa Turske.
Načelnik Opštine Foča Radisav Mašić kazao je kako je Aladža-džamija jedan od najznačajnijih sakralnih spomenika kulture i jedan od najznačajnijih historijsko-dokumentarnih spomenika islamske kulture.
"Po svojoj vrijednosti mogla bi se mjeriti sa svim drugim spomenicima nastalim u prvoj polovini 16. vijeka, sa Husrev-begovom džamijom, Starim mostom u Mostaru, Starim hanom u Skoplju ili sa Starom ćuprijom na Drini. Značaj obnavljanja Aladža-džamije je višestruk. Mislim da je to spomenik kojem bi trebalo vratiti onaj oblik koji je i imao", poručio je Mašić.
Aladža-džamiju u Foči 1550. godine izgradio je Hasan Nezir, te je prva džamija u BiH izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Iako uvrštena na listu kulturne baštine UNESCO-a, u potpunosti je srušena u augustu 1992. godine, a njeni ostaci pronađeni su na dvije lokacije, nedaleko od lokaliteta gdje se nekada nalazila.
Obnova i ponovna gradnja fočanske džamije vršit će se prema projektu urađenom 2009. godine, a koji su odobrili Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske te Odjel za zaštitu prirodnog, kulturnog i historijskog naslijeđa Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Predviđeno je da radovi počnu odmah nakon postavljanja kamena temeljca.
