Muhamed, a.s. je rođen 12-rebi-ul-evvela po hidžretskom kalendaru i predstavlja jedan od najznačajnijih datuma za muslimane. U okviru programa obilježavanja ovog datuma pod nazivom Salavat ti donosimo, Medžlis IZ Tešanj je organizovao niz vjerskih i drugi sadržaja. Tako je u atriju Medžlisa IZ u održana promocija knjige Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017 autora Ahmeda Mehmedovića. Učestvovali su dr. Enes Pelidija profesor na Filozofskom fakulteta UNSA, dr. Senaid Zaimović direktor Vakufske direkcije i mr. Osman Lavić direktor GaziHusrev-begove biblioteke u Sarajevu. Moderator je bio glavni imam mr. Fuad ef. Omerbašić.
U monografiji Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017. predstavljen je vakuf od vremena Poslanika Muhammeda, a.s. do naših dana. Odnosno, knjiga prati historiju vakufa i historiju upravljanja vakufima u različitim društvenopolitičkim i pravnim sistemima: Osmanskom carstvu, Austro-Ugarskoj monarhiji, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevini Jugoslaviji, Nezavisnoj državi Hrvatskoj, Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji, i njegov položaj nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine.
Predstavljeni su i najznačajniji bosansko-hercegovački vakifi, kao i vakifi iz reda uleme i žene vakifi. U knjizi su također, predstavljeni i Neobični vakifi koji su osnivani i za čija izdržavanja su izdvojena značajna sredstva. Iz domaćih vakufnama vakifi su izdvajali sredstva: za obavljanje hadža siromašnim, a pobožnim muslimanima, nojeva jaja za mihrabe, hiljade tespiha od šimširova drveta, za kupovanje ruha siromašnim djevojkama, za podmirenje poreza siromašnim džematlijama itd. Gazi Husrev-beg je u Dobor-gradu kod Modriče 1537. godine uvakufio 150 košnica pčela.
Knjiga je svojevrsna oda čitavoj plejadi znanih i neznanih dobrotvora, dobročinitelja, legatora, koji su na poseban način kreirali bh. vjersku, kulturnu, društvenu , obrazovnu, socijalnu i inu zbilju kroz vrijeme do današnjih dana.
Knjiga prati historiju vakufa i historiju upravljanja vakufom, a kako je naveo autor, područje bosanskog ejaleta prostiralo se na 95 posto teritorija, i sve je to bila zemlja vakufa, te „gotovo svi gradovi orijentalnog tipa su nesumnjivo nastali na vakufima. Vakufi su bili jezgro oko kojega su se formirali vakufi“.
Monografija prati slijed upravljanja vakufima, od 1847. godine do danas i te da su vakufi prolazili kroz sve sisteme i svu kompleksnost upravljanja vakufom. U knjizi su prezentirane sve teškoće kroz koje je prolazila vakufska uprava, odnosno Vakufska direkcija, ali i uspjesi koje je postigla od njenog reosnivanja 1996. godine do danas, te planovi za budućnost.
– Iako danas nemamo većinu vakufa, nemamo ni zakon o vakufima, pa čak ni termin „vakuf“ koji je prepoznat u pravnom sistemu države BiH, ali imamo upravu koja upravlja vakufima, i u takvoj situaciji Vakufska direkcija u BiH bilježi dobre i značajne rezultate – rekao je Zajimović. Promocija je dio sadržaja Dani grada Tešnja 2017.
