Vijesti

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić dvadeset šesti dan od zaprimljenog zahtjeva za razgovor u kojem je zamoljen za odgovore na konkretna pitanja u vezi s procesima koji se odvijaju i pravnog tretmana lokaliteta nekadašnjeg Lakišića harema, Media centru Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini putem e-maila poslao je svoje odgovore. Zbog obaveza nije mogao uskladiti termin za snimanje razgovora pa je to, kako nam je obrazloženo, učinio pismenim putem. U isto vrijeme direktno je učestvovao u nekoliko emisija medijskih kuća sa sjedištem u Mostaru.

Pitanja postavljena Kordiću su kompleksna, traže punu elaboraciju, te je stoga i razumljiva njegova odluka da na njih odgovori u pisanoj formi. No, nama je uskraćena mogućnost za postavljanje potpitanja te smo stoga, i zbog poštivanja novinarskih principa druge strane, odlučili razgovor objaviti u formi teksta, a ne intervjua.

Za Preporod.info govore: gradonačelnik Mostara Mario Kordić, predsjednik MIZ Mostar Džafer Alić i predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić.

Gradonačelnik Kordić nam je lijepo zahvalio za mogućnost da možemo razgovarati o važnim temama za Grad Mostar i sve građane i narode. Na početku je istakao da je on kao gradonačelnik, u posljednje tri godine, nastojao svakodnevno biti otvoren prema svim pojedincima i zajednicama koji su pokazali želju za dobronamjernim razgovorom i konstruktivnom saradnjom na rješavanju problema koji se pojavljuju u odnosu s Gradskom upravom i administracijom.

Zahtjevi vjerskih zajednica na čekanju!?

Kao osnovu za razgovor s Kordićem podsjetili smo ga da je 6. jula 2023. godine u Gradskoj vijećnici održao sastanak s predsjednikom Gradskog vijeća Salemom Marićem i mostarskim muftijom mr. Salem-ef. Dedovićem, koji je Kordić okarakterizirao kao sastanak na kojem su, na određeni način, prevaziđene nesuglasice, te da će gradska administracija nastaviti ulagati napore u daljoj integraciji Grada Mostara.

Utisak koji su stekli njegovi sagovornici bio je da je s njegove strane iskazana volja i konkretna spremnost da se na primjeru rješavanja dozvola i uvođenja u posjed Islamske zajednice riješe urgentni zahtjevi IZ koji su godinama na čekanju kao što su: izdavanje dozvole za ograđivanje harema Kantarevac u Liska ulici, izdavanje dozvole za izgradnju gradske džamije na lokalitetu nekadašnjeg Poligona (sjeverni ulaz u grad), izdavanje dozvole za obnovu Derviš-pašine medrese u Podhumu i vraćanje u posjed Sultan Selimova mesdžida na Starom mostu.

Gradonačelnika Kordića smo najprije pitali da li su nadležne gradske službe po tom pitanju izdale ijedno pravosnažno rješenje? Ako nisu, zašto? 

Odgovorio je da uz iskazanu dobru volju za rješavanje otvorenih pitanja i problema istovremeno ne znači da smatra kako su svi zahtjevi prema Gradskoj upravi i njemu kao gradonačelniku legitimni i utemeljeni, niti da će ih sve prihvatiti i riješiti. Stoga, svaki specifični zahtjev i problem, naglašava, treba analizirati i procijeniti njegovu utemeljenost i provedivost, dodavši kako se pri ostvarivanju određenih prava i zahtjeva ne bi smjela koristiti nelegitimna i neprikladna sredstva za njihovo rješavanje.

U navedenom okviru, smatra Kordić, treba sagledavati i zahtjeve Islamske zajednice Mostar upućene njemu kao gradonačelniku i Gradu Mostaru, a osobito proteste, kako je definirao "protiv nastavka gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru (HNK)".

- Moj stav o tome bio je kristalno jasan, a on glasi da nije moguće argumentirano razgovarati i tražiti optimalna rješenja za probleme i zahtjeve IZ Mostar u kontekstu javnih okupljanja i prosvjeda protiv nastavka gradnje HNK Mostar. Takvi prosvjedi u sredini kao što je Mostar uvijek u sebi nose i mogućnost za podizanje političkih tenzija, stvaranje dodatnog međunacionalnog i međudruštvenog nepovjerenja, pa čak i izazivanje određenih konfliktnih situacija i sigurnosnih problema. Time ne želim reći kako je to bila namjera organizatora prosvjeda, ali, niti isključiti tu mogućnost, nego ustvrditi kako je postojala mogućnost da stvari krenu u krivom smjeru. Stoga sam i inzistirao na obustavi prosvjeda kako bi uopće kreirali ozračje u kojem se može argumentirano razgovarati i tražiti prihvatljiva i provediva rješenja zahtjeva IZ Mostar. Svi eventualni zahtjevi trebaju se rješavati u institucijama, a nikako na ulici - kategoričan je Kordić.

On smatra kako se svi navedeni zahtjevi IZ trebaju pojedinačno razmatrati i rješavati. U argumentaciji tog stava napominje da na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji zakon koji omogućuje vraćanje oduzetoga vlasništva iz nekih ranijih sistema i država, da podnosilac zahtjeva treba jasno i nepobitno moći dokazati da je predmetna čestica ili objekt bio u njegovom vlasništvu, te da mu je oduzet na nezakonit način ili da za njega nije dobio odgovarajuću naknadu.

Nadalje je podsjetio da su u Gradsku upravu, pored zahtjeva IZ Mostar, pristigli zahtjevi i od drugih vjerskih zajednica i crkava za povrat njima oduzete imovine, kao i zahtjevi za novu gradnju, kao što su zahtjevi Srpske pravoslavne crkve, koji se odnose na desetine čestica parcela i objekata, a među njima i zgradu sadašnjeg Narodnog pozorišta Mostar; potom i zahtjevi Katoličke crkve kojoj je oduzeto više od dva miliona kvadratnih metara zemljišta; i na koncu Židovske zajednice čija je nekadašnja sinagoga današnje Pozorište lutaka itd.

- Sve su to dijelom argumentirani zahtjevi, koji iz perspektive podnositelja jesu i opravdani, ali svaki pojedinačni slučaj treba preispitati i sagledati u zakonskim okvirima i mogućnostima. Žao mi je kada se pokušava, usudim se kazati i jeftinim politikantstvom, postaviti teza kako Grad Mostar diskriminira Islamsku zajednicu. Tim više jer je ozbiljno i sustavno bavljenje navedenom problematikom pokazalo kako je Islamskoj zajednici Mostar, u ne tako davnoj prošlosti, ustupljeno na stotine k.č. imovine, za razliku od svih drugih navedenih vjerskih zajednica i crkava, kojima je ustupljeno / vraćeno ništa ili veoma malo - ističe Kordić.

Pozitivni i negativni narativi

Pored toga, on kaže, da uz tezu i narativ o negativnoj diskriminaciji Islamske zajednice u Mostaru, postoje i teze i narativi o njenoj pozitivnoj diskriminaciji u pogledu povrata ili ustupanja zemljišta i objekata, pa čak, kako kaže, i one koje sumnjaju u zakonsku utemeljenost i legalnost određenih odluka prethodnih gradskih uprava kada je u pitanju IZ Mostar.

- Sve to, među ostalim, treba imati u vidu kada se govori o problematici povrata, ustupanja ili davanja na korištenje imovine za koju određene vjerske organizacije smatraju i tvrde da im je protupravno oduzeta - navodi Kordić. U prilog ovog odgovora Kordić je dostavio kopiju odluka iz Službenog lista Predsjedništva Skupštine opštine Mostar sa sjednica održanih 31. januara 1995. godine, 10. januara 1997. godine Skupštine općine Stari Grad, 13. marta 2001. godine te odluke Gradskog vijeća Grada Mostara 11. oktobra 2012. godine.

Kopija Odluke gradskih vlasti o povratu imovine Islamskoj zajednici, koju su dostavili gradonačelniku Kordiću, na kojoj je Pravna služba Medžlisa IZ Mostar izvršila reviziju tačnosti podataka. Zelenom bojom su označene nekretnine koje su u vlasništvu i posjedu Islamske zajednice, a navedene su u Odluci. Žutom bojom su označene nacionalizovane nekretnine Islamske zajednice koje su Odlukom vraćene u posjed Islamskoj zajednici. Nekretnine označene bijelom bojom, odnosno one koje nisu označene markerom, su obuhvaćene Odlukom, ali nisu vraćene u posjed Islamskoj zajednici. U posjedu su ili vlasništvu trećih lica.

Ovako formulirani stavovi gradonačelnika Kordića u Medžlisu IZ Mostar izazavali su dozu nevjerice da se gradonačelnik Mostara prema ovim pitanjima odnosi tako latentno i površno, jer, kako su nam kazali, u tako iznesenom mišljenju osim retoričkih doskočica i općih definicija o funkcionisanju lokalne uprave, u njegovim odgovorima nema niti jedne valjano argumentirane činjenice.

- Na spisku nekretnina koje je dostavio uz svoje odgovore pobrojane su i sve mostarske džamije, svi objekti koji su i ranije bili u posjedu i vlasništvu IZ, kao i oni koji nikada nisu vraćeni IZ. Naravno na tom spisku su i objekti koji su u vrijeme socijalističkih vlasti oduzeti od IZ. Prva odluka o povratu imovine donesena je još u vrijeme ratnih dejstava, 31. januara 1995. godine, a kasnije odluke su uglavnom potvrđivale njenu valjanost. Uz to još treba napomenuti da je Mostar bio i zvanično podijeljen grad, na istočni i zapadni. Vraćanje objekata IZ u isto vrijeme je značilo i bržu obnovu grada na čije slike i razvaline ovom prilikom ne treba podsjećati. Jedini objekat IZ koji je tada bio neoštećen bila je jedna od poznatih mostarskih kafana i on joj tom odlukom nije vraćen - podsjećaju iz Pravne službe Medžlisa IZ Mostar. 

Nadalje naglašavaju da je Medžlis IZ Mostar u navedenim odlukama od 1995. do 2012. godine u više navrata potvrdio kontinuitet vlasništva što se ni u kom slučaju ne može reći za odluke i rješenja koje u javnosti nominira uprava HNK-a, jer odluku o dodjeli zemljišta HNK od strane Općine Jugozapad nikada nije prihvatila jedinstvena gradska administracija.

Na nju je, šta više, stavljena neka vrsta moratorija i zabrane gradnje u Centralnoj zoni grada, kao njegovog posebnog i specifičnog administrativnog dijela. Nadalje kažu kako im nije jasno zašto Kordić za predmete koji imaju status upravnog postupka pokušava odgovoriti nepostojanjem zakona o restituciji na nivou Bosne i Hercegovine. Takve argumentacije smatraju nedostatnim i neprimjerenim.

Politika, a ne pravo!

Na konstataciju da većina zvaničnika IZ u BiH, dakle u Sarajevu i drugim bh. centrima, smatra da je slučaj lokaliteta Lakišića harema isključivo političko, a ne administrativno pravno pitanje, Kordić je odgovorio potvrdno. Ali referirajući se samo na proteste koji su održani ovog ljeta.

On smatra da bi najprije trebalo utvrditi lokaciju "onoga" što smo i u pitanju nazivali "Lakišića harem".

- Ako je riječ o široj lokaciji na kojoj je do devedesetih godina prošlog stoljeća bila robna kuća HIT, a na kojoj se danas nalazi zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, moj odgovor je sljedeći: Slučaj tzv. "Lakišića harema" primarno i jest političko pitanje, jer su ga određeni predstavnici Medžlisa Islamske zajednice Mostar i Gradske uprave takvim napravili. Koliko je meni poznato, IZ Mostar ne posjeduje niti jedan validan dokument iz kojeg se može nedvosmisleno zaključiti da su sporne katastarske čestice bile u vlasništvu Islamske zajednice niti da su im te čestice nezakonito oduzete. Stoga bi svi oni koji svojim izjavama i postupcima dižu tenzije oko pitanja nastavka gradnje zgrade HNK Mostar trebali biti svjesni da time kreiraju vrlo toksičnu društvenu i političku atmosferu u kojoj nije moguće argumentirano razgovarati i konstruktivno surađivati - kazao je Kordić.

Odgovarajući na ove Kordićeve teze predsjednik Medžlisa IZ Mostar Džafer Alić je najprije izrazio žaljenje da Kordić i aktuelna gradska administracija nisu imali dovoljno sluha da pročitaju izvorne stavove Medžlisa IZ utemeljene na više historijskih činjenica.

- Cijela bosanskohercegovačka javnost imala je priliku pratiti posjete brojnih političara iz Republike Hrvatske, zvaničnika HDZ-a BiH, slušati o tome kako će u toj zgradi biti smještene institucije od značaja za hrvatski narod u BiH. Neke od izjava izrečenih tim povodom bile su krajnje provokativne i ponižavajuće. Internet je pun takvih vijesti. No, uprkos tome, Kordić pokušava krivnju o političkom djelovanju prebaciti na Medžlis IZ Mostar. Pa valjda je svima jasno da se građanski protesti organiziraju samo onda kad vlast i administracija ne poštuje zakon i zakonom propisane procedure. Tako je svugdje u Evropi i mi smo se tim demokratskim sredstvima poslužili na najprimjereniji način - kaže Alić.

Kordića smo podsjetili da su pojedini portali prenijeli njegovu izjavu da nakon nastavka radova na zgradi HNK tamo više nema prostora za bilo koje druge sadržaje, te ga pitali na čemu su zasnovani takvi stavovi.

Odluke Gradskog vijeća i problemi Regulacionog plana

On je opovrgnuo tačnost tih navoda i kazao kako su ga zasigurno pogrešno citirali.

- Rekao sam, i ponavljam, da na predmetnom lokalitetu može biti izgrađeno samo ono što je predviđeno važećim Regulacijskim planom za to područje te da Regulacijski plan vrijedi sve dok se ne donese novi. Koristim priliku napomenuti kako je Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj 28. kolovoza 2023. godine donijelo Odluku o pristupanju izradi Regulacijskog plana Centar I, Gradsko područje: Grad, u čijem se obuhvatu nalazi i lokalitet na kojem IZ Mostar ima namjeru graditi islamski centar - kazao je.

Odgovarajući na tvrdnje gradonačelnika Kordića, predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić naglašava da je argumentacija u vezi s Regulacionim planom na koji se poziva Kordić i Kazalište, a koji je donijela Općina Jugozapad 1996. godine, opterećena nizom odluka i inicijativa koje su uslijedile nakon objedinjavanja gradske administracije.

- Prije svega radi se o tri odluke Gradskog vijeća Mostara iz 1999., 2001. i 2010. godine u kojima se jasno kaže da je gradnja u Centralnoj zoni Mostara zabranjena do izrade novog regulacionog plana Centralne zone.

- Kordić u javnim istupima konstantno preskače činjenicu da se to područje nalazi u Centralnoj zoni Mostara kao posebnom administrativnom dijelu. Baš taj dio, na prijedlog međunarodne zajednice, Grad je trebao i u građevinskom smislu učiniti istinski multietničkom zonom u kojoj će svi narodi i svi građani Mostara imati adekvatne sadržaje koji će koristiti na dobrobit svih. Od ujedinjenja Grada do danas predstavnici bošnjačkih političkih struktura uvijek su se snažno zalagali baš za takav izgled Centralne zone. Građevinska inspekcija je 2001/2002. godine preko 40 puta svojim rješenjima zaustavljala nelegalnu gradnju u tom opsegu. I u političkom sporazumu iz 2004. godine kada je konačno objedinjena gradska administracija jedna od stavki bila je i to da se neće graditi objekti s nacionalnim predznacima bez prethodne saglasnosti Gradskog vijeća. Kazalište je urbanističko-tehničke uslove steklo tek 2017. godine kada je gradom upravljao samo jedan čovjek. Ma koliko nadležni pravosudni organi te dozvole valorizirali valjanim s aspekta upravnog postupka svima je ovdje jasno da je došlo do kršenja moralnih načela i jednostranih inicijativa. Takav pristup ni na koji način ne doprinosi jačanju povjerenja među narodima i građanima u Mostaru i to Kordić dobro zna - pojasnio je Marić.

Uz napomenu da Islamska zajednica, ukoliko hoće ostati dosljedna svom učenju, nema nikakve mogućnosti, čak ni načelne osnove, da odustane od svog prava na povrat oduzete vakufske imovine, te da na tom mjestu, shodno savremenim civilizacijskim potrebama, želi izgraditi zgradu islamskog kulturnog centra od šireg značaja za bošnjački narod u Hercegovini gradonačelnika Kordića pitali smo i za njegove stavove po tom pitanju?

On je ponovio da, koliko je njemu poznato, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar nikada Gradu Mostaru nije dostavio niti jedan dokument koji svjedoči da Islamska zajednica polaže pravo vlasništva nad predmetnom parcelom/lokacijom.

A potom naglasio da od uspostave Gruntovnice u Mostaru, 1890. godine, na predmetnom lokalitetu nigdje se ne spominje harem kao naziv parcele niti Islamska zajednica kao njen vlasnik, odnosno da je predmetna parcela (katastarska čestica broj 1322/9), uspostavom Gruntovnice 1890. godine okarakterizirana kao "gradilište2 u vlasništvu Državnih željeznica Austro-Ugarske.

Uz podsjećanje da je nakon ukidanja željezničke pruge i stanice, na dijelu spomenutog lokaliteta, 1973. godine izgrađena robna kuća HIT, te da je u ratu devedesetih godina prošlog stoljeća robna kuća HIT srušena, a na istoj lokaciji nekoliko godina kasnije započeta je izgradnja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Kordić naglašava kako se Zgrada HNK Mostar gradi u skladu s važećim Regulacijskim planom za taj dio grada te u skladu s pravosnažnom i važećom dozvolom za gradnju.

- S obzirom da Islamska zajednica Mostar nije vlasnik lokacije, odnosno, predmetne parcele te s obzirom na činjenicu da važećim Regulacijskim planom koji se odnosi na taj dio Grada Mostara nije predviđena gradnja islamskog centra, očito je kako trenutno ne postoje bilo kakve pravne pretpostavke za izdavanje dozvole za gradnju islamskog centra na predmetnom lokalitetu - kategoričan je Kordić.

Nepročitani dokumenti, odbačene historijske činjenice

Referirajući se na ove Kordićeve stavove predsjednik Medžlisa IZ Mostar Džafer Alić ističe kako više nikoga u Mostaru ne treba podsjećati da je tu stvarno bio harem, jer su u više navrata, tokom izvođenja radova na kolektorima 2017. i pristupne ceste IV 2021. godine, radnici građevinskih firmi nailazili na skeletne ostatke umrlih Mostarca koji nisu dosljedno ekshumirani kad je na tom mjestu izgrađena stanica i provedena pruga.

- Našu smo domaću javnost podsjećali i na to da je Sanitarna inspekcija Grada Mostara donijela rješenje o prenosu skeletnih ostataka u gradsku mrtvačnicu Sutina gdje se oni i danas čuvaju. Nad tim činjenicama se ne mogu izvoditi nikakve drugačije logičke insinuacije. One su takve kakve su. Također je Islamska zajednica domaću javnost obavještavala o historijskim dokumentima koji su pratili taj lokalitet. Ahmet Kurt je u bečkim arhivima pronašao originalne katastarske karte iz 1881. godine na kojima se jasno vidi da je tu prije željeznice bio harem. Također smo javnost obavještavali o tome da je upravo slučaj otimanja Lakišića harema od strane Austro-Ugarske bio jedan od najkrupnijih argumenata s kojima je caru Franji Josipu 1900. godine otišla delegacija bosanskohercegovačkih muslimana da zaštiti svoja prava i svoju imovinu. Taj dokument je, u historiji poznat pod nazivom Memorandum bosanskohercegovačkih muslimana, bio ključni dokument za pokretanje borbe za vjersko-mearifsku autonomiju bh. muslimana, poznatije kao Džabićev pokret. Osim toga, objavili smo zapisnike Vakufskog povjerenstva u Mostaru iz Arhiva Hercegovine, u kojima mostarski muslimani traže barem satisfakciju za pričinjenu štetu, što im nikada nije udovoljeno. U tom zapisniku navedeno je da su Austro-Ugarske vlasti na ime spomena da je tu bio harem obećale izgraditi prikladan mauzolej, što se nikada nije desilo. Gradonačelnik Kordić, ili njegovi bliži saradnici su sve ovo mogli pročitati u javnim glasilima, ili sve ovo mogu provjeriti u relevantnim historijskim izvorima, tako da njegove tvrdnje o nepostojanju harema nemaju nikakve osnove. S razlogom se pitamo ima li gradonačelnik cjelovit uvid u predmete koji smo slali gradskoj administraciji i ko ga i kako iz Odjela za urbanizam informiše o tim predmetima. Uz svu dobru volju ne možemo se oteti dojmu da potpuno selektivno i tendenciozno tretira naše legitimne zahtjeve. Stoga nas i ne čudi da mu nije preneseno kako je Medžlis IZ Mostar Gradu Mostaru podnio zahtjev za dodjelu urbanističke saglasnoti za izgradnju islamskog kulturnog centra 2001. godine, da je komisija Odjela za urbanizam na lice mjesta izašla tek 2008. dok je zaključak kojim se odbija taj zahtjev do donošenja regulacionog plana izdan pet godina kasnije - 2011. godine. Koliko je nama poznato regulacioni plan za taj dio Mostara nikada nije usvojen, a zgrada HNK-a se, kako to tvrdi gradonačelnik, gradi po važećem regulacionom planu. Jedni mogu graditi kako hoće i šta hoće, a drugima je to pravo oduzeto - prokomentirao je predsjednik Medžlisa IZ Mostar Džafer Alić.

Šta je stvarno u interesu Grada

Gradonačelnika Kordića smo podsjetili da je pokrenut sudski proces oko valjanosti i validnosti urbanističko-građevinskih dozvola zgrade HNK-a, koji će, vjerovatno početi do kraja ove godine, te pitali za mišljenje kakva će dalje biti sudbina te zgrade ukoliko se pokaže da su rješenja nezakonita.

Na tu opasku ponovio je stav kako se zgrada HNK Mostar gradi u skladu s važećim Regulacijskim planom za taj dio grada te u skladu sa pravomoćnom i važećom dozvolom za gradnju, te podsjetio da je predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Salem Marić pokušao osporiti zakonitost spomenute dozvole za gradnju, ali je Javno tužilaštvo HNK nakon obavljenih predistražnih radnji, u martu ove godine, donijelo naredbu o neprovođenju istrage jer, dodao je, nije pronašlo bilo kakve elemente nezakonitog postupanja u procesu izdavanja dozvole za gradnju za HNK Mostar.

Nakon toga, podsjeća Kordić, Gradski pravobranilac Almir Mujkanović u ime Grada Mostara je podnio tužbu protiv HNK Mostar, a u okviru nje od suda je tražio i izricanje mjere osiguranja, odnosno, obustavu nastavka gradnje. Općinski sud je odbio njegov zahtjev za mjerom osiguranja, nakon čega se pravobranilac Mujkanović žalio Kantonalnom sudu u Mostaru.

Kordić oba sudska procesa smatra isključivo politički motiviranim jer, tvrdi on, Grad Mostar nema pravni interes za vođenje ovih sudskih postupaka.

- Što više, držim kako iz svega toga može nastati samo šteta za Grad Mostar. Tu osobito mislim na tužbu i mjeru osiguranja koje je podnio pravobranitelj Mujkanović koji očito privatizira i zloupotrebljava svoju poziciju i time Pravobraniteljstvo stavlja u funkciju onih koji preko njega žele ostvariti svoje nelegitimne ciljeve. Imajući u vidu njegove postupke i u drugim situacijama koje su predmet sudskih sporova i javnih polemika, otvara se pitanje koliko je Mujkanović uopće primjeren nositelj tako odgovornu i časnu funkciju pravobranitelja Grada Mostara - smatra Kordić.

On svoje stavove o nastavku gradnje HNK temelji na činjenici da je Grad Mostar vlasnik 1/1 parcele na kojoj se gradi HNK te da je Gradsko vijeće Grada Mostara donijelo odluku o preuzimanju 50 posto osnivačkih prava i obveza nad HNK Mostar.

- Tim aktom, kao i usvajanjem godišnjih izvješća HNK Mostar u kojima se jasno navode aktivnosti u svezi nastavka gradnje, Gradsko je vijeće posvjedočilo da je u interesu Grada Mostara nastavak i dovršetak gradnje zgrade HNK. Ukoliko se sudskim putem dokaže da je bilo nekih nezakonitosti u okviru izdavanja dozvola i procesa gradnje, odgovorni za te radnje trebaju biti kažnjeni, a odluke suda provedene. Do tada, smatram kako je dozvola pravomoćna i važeća te tvrdim kako je nastavak i završetak gradnje zgrade HNK u interesu Grada Mostara - navodi gradonačelnik Kordić.

On smatra da cijeli ovaj slučaj veoma negativno utječe i na integraciju grada i općenito na političke prilike u Mostaru. Tim više jer postoji mnoštvo argumenata da predsjednik Gradskog vijeća Marić, niti pravobranilac Almir Mujkanović nisu djelovali u ime i u interesu Grada Mostara, nego u svoje ime, ali za nečiji drugi interes.

- Šteta je napravljena, ali se još uvijek može dijelom sanirati. Ja sam i dalje spreman iskreno i snažno djelovati u smjeru spuštanja tenzija, rješavanja problema i saniranja štete - rekao je Kordić.

Može li Pravobranilaštvo ostati nezavisno ili je samo igračka u rukama vlasti?

Na ove Kordićeve kvalifikacije o provođenju sudskih postupaka u vezi s regularnosti rješenja po kojima je Kazalište nastavilo gradnju predsjednik Vijeća, Salem Marić kaže kako su proizvoljne i neutemeljene, jer čitav ovaj proces je toliko kompleksan da bi na njemu trebali raditi posebni pravni, ekspertni timovi kako bi sve dileme razjasnili.

- Nama je važno da u pravnom smislu raščistimo sve dileme i ne znam kome bi takvi sudski procesi smetali. Ako želimo graditi normalan grad, grad za budućnost onda moramo u te procese ući čistih ruku i dobrih namjera. Drugog puta nema - naglašava Marić.

Mizerne su i jeftine argumentacije, kako ocjenjuje Marić, da je Gradsko vijeće dalo saglasnost za izgradnju Kazališta i usvajanjem njihovog izvještaja o radu, ili da je Vlada Federacije doznačenim sredstvima Kazalištu na neki način tretirala valjanosti urbanističko-tehničkih uslova.

- Takve argumentacije su provokativne i ponižavajuće. S druge strane, smatram neprimjerenim Kordićevo mišljenje da Grad nema interes za provođenje sudskih postupaka u ovom slučaju. Baš naprotiv, zbog istine i čistih računa, i budućnosti svih u ovom gradu moje mišljenje je kako se radi o prvorazrednom interesu svih. Njegovi pritisci koje u svojim izjavama koristi u odnosu na pravobranioca Mujkanovića ničim nisu utemeljeni, jer Pravobranilaštvo je i mora biti nezavisno u svom radu. Nije mi jasno zašto to čini jer to što radi nikome ne ide u prilog. Njemu pogotovo - prokomentirao je Marić.

Na naše pitanje da li je moguće pronaći izlaz iz ovog višedecenijskog labirinta, Marić ističe kako do njega mora doći, a najbolji put i način je da se u okviru novog regulacionog plana Centar I, odnosno Centralne zone Grada Mostara uz dobru volju svih dodijeli zemljište Islamskoj zajednici za kulturni centar i potvrdi valjanost sumnjivih odluka za zgradu Kazališta, čime bi za sva vremena prepucavanja i nadmudrivanja u gradu prestala.

Na kraju smo gradonačelnika Mostara Marija Kordića pitali da li je ovaj slučaja oko lokaliteta Lakišića harema usporio integraciju grada i hoće li se odraziti na političke prilike i procese koji su započeti Mostaru, na što je kazao kako je od početka svog mandata gradonačelnik Mostara, gradonačelnik svih građana i naroda, a ne pola grada ili jednog naroda.

- To sam jasno kazao i tako se držim i tako ću se ponašati do kada budem obnašao ovu časnu i odgovornu dužnost gradonačelnika Mostara, jedinog istinskog višenacionalnog grada u Bosni i Hercegovini - poručio je Kordić.

Preuzeto sa preporod.info