Početkom septembra u Sultan Selimovom mesdžidu na Starom mostu u Mostaru klanjana je džuma namaz. Nakon višegodišnje uzurpacije i pretvaranja u trgovinu, mesdžidu je vraćena prvobitna namjena kako je to bilo prije 500 godina.
Ovaj mesdžid, koji se nalazi u sklopu kompleksa Starog mosta, sagrađen je između 1512. i 1520. godine, za vrijeme vladavine sultana Selima I Javuza.
Njegova površina iznosi 80 kvadratnih metara, a prema zapisima mostarskog hroničara Hivzije Hasandedića, prvi spomen se nalazi u vakufnami Derviš-paše Bajezidagića iz 1593. godine, gdje je upisan pod nazivom "Emirova džamija" ili "Careva džamija".
Historijski značaj mesdžida ogleda se i u tome što je most dugo vremena služio kao njegova munara.
Na južnoj strani Starog mosta postojao je poseban kamen, poznat kao "ezan-taš", s kojeg je mujezin učio ezan, a korišten je i za potrebe Sinan-pašine džamije.
Taj kamen je bio prisutan sve do ratnih razaranja, kada je nestao iz upotrebe.
U mesdžidu se odvijao bogat vjerski život, sa stalnim imamima, mujezinima, pa čak i muallimom koji je podučavao djecu. Jedan od poznatih muallima bio je mevlana Bajezid, a prema vakufnami Derviš-paše, petkom su se u mesdžidu održavali i vazu-nasihati.
U novijoj historiji imamsku dužnost u džamiji vršila je porodica Gluhić, a posljednji poznati imam bio je hafiz Salih ef. Novo, imenovan 1910. godine dekretom Ulema-medžlisa u Sarajevu.
Mesdžid je u proteklim decenijama bio izložen uzurpaciji i korišten u nesakralne svrhe, ali mu je sada, nakon odluke Vijeća za fetve Rijaseta Islamske zajednice u BiH, vraćena prvobitna namjena.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine već ga je proglasila nacionalnim spomenikom u sklopu graditeljske cjeline Starog mosta sa kulama, čime je potvrđena njegova neizmjerna kulturno-historijska vrijednost.
Od sada će se u Sultan Selimovom mesdžidu redovno obavljati džuma i dnevni namazi, čime je ovaj značajni mostarski vakuf ponovo vraćen vjernicima i svojoj izvornoj ulozi u životu grada.
(Klix.ba)
