Danas je u Sarajevu svečanom ceremonijom otvoren obnovljeni Isa-begov hamam, kao i obnovljeni dio Careve - Sultan Fatihove džamije.
Obnovu je finansirala Vakufska direkcija Turske, koja je za ovaj projekt izdvojila je blizu dva miliona i 600.000 KM.
Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata, kao što su prva džamija - Careva, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, prvi most preko Miljacke, te brojne konake, dućane i druge građevine.
Hamam je 1880. godine izgorio, te je ponovo sagrađen na osnovu projekta Josipa Vancaša. Građena u orijentalnom stilu, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Odatle naziv "Gazi Isa-begova banja" koja je imala 18 kabina.
"Ruglo" grada postalo "ogledalo grada" i turistička destinacija
"Isa-beg nas je zadužio brojnim hajratima i najmanje što možemo uraditi jeste obnoviti ih i ponovo ih pustiti u funkciju. Posebno zadovoljstvo nam čini činjenica da smo mi generacija koja oživljava ono što je historija nastojala zaboraviti i ukloniti. Ovo je skroman doprinos našem sveukupnom odnosu prema čovjeku kojem Sarajevo ima zahvaliti za svoj nastanak", kazali su predstavnici Vakufske direkcije na današnjoj ceremoniji otvaranja i dodali kako je ovo tek početak, te kako će u projektu obnove i drugim objektima biti vraćen stari sjaj.
Naglašeno je kako je ovaj prostor dosta vremena bio ruglo grada, a sada je postao "ogledalo grada i nezaobilazna turistička destinacija."
Objekt je do rata služio kao skladište preduzeća Higijena, a tokom agresije je oštećen u granatiranju. Tokom obnove izvučeni su kamioni i kamioni otpada, u kojem su nađene, između ostalog, i dvije ručne bombe. Također, iz zidova je počelo rasti drveće, tako da je to znatno usporilo radove, jer je objekt obnavljan tako da se zadrži njegov autentičan izgled.
Vraćanje izgubljene tradicije hamama
"Sarajevo je iz više razloga izgubilo svoj prepoznatljivi identitet, a čak i neke segmente višestoljetne tradicije. Revitalizacija jednog objekta visoke historijske i arhitektonske vrijednosti može se razmatrati kao svojevrstan način vraćanja identiteta - grad je dobio nazad jedan zaboravljeni dio svoje historije, a uspomene mnogih ljudi ovime će biti oživljene", rečeno je na ceremoniji otvaranja.
Nekad veoma njegovana tradicija hamama (javnih kupališta) vremenom je postala zaboravljena iako je u Bosni i Hercegovini kao dijelu bivšeg Otomanskog carstva bila veoma rasprostranjena među svim građanima bez obzira na njihovu vjersku pripadnost i spol. Kroz svoju historiju, grad Sarajevo je imao sedam hamama, od kojih je trenutno ovaj u funkciji.
Objekt Isa-begovog hamama smješten je na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove ostavljena je izvorna fasada koju je projektovao Josip Vancaš. Hamam je pretvoren u hotel koji raspolaže sa 19 soba i dva apartmana, a sav namještaj je u staroosmanskom stilu, visokog standarda.
Fotografije unutrašnjosti Isa-begovog hamama pogledajte ovdje.
Današnjem svečanom otvaranju prisustvovali su i brojni domaći i strani zvaničnici, a među njima i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan koji su presjekli vrpcu.
