U izdanju Vakufske direkcije i Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka objavljena je knjiga o islamskoj arhitekturi pod naslovom “Tradicionalna bosanskohercegovačka džamija”. Knjiga predstavlja zbornik radova s okruglog stola “Značaj očuvanja autentičnosti bosanskih džamija”, održanog u Sarajevu 9. maja 2023. godine i sadrži referate deset istraživača. U ovom kraćem osvrtu ćemo istaći samo neke od osnovnih karakteristika ovog zbornika.
U uvodnom referatu pod nazivom “Uloga Vakufske direkcije u očuvanju autentičnosti bosanskohercegovačkih džamija” dr. Senaid Zajimović, istakavši ulogu i važnost Vakufske direkcije u tom pogledu, ukazao je na osobeni - autohtoni bh. stil izgradnje džamija koji je pored materijalnih uslova i faktora “nastajao i pod utjecajem ideala i vrijednosti društva, kulture i civilizacije u kojima je objekt građen.” Otuda se, mišljenja je dr. Zajimović, uništavanjem bosanskohercegovačkih džamija uništava i kultura sjećanja. A, da bi se ona i sačuvala i time očuvao njen identitet nužno je njenu autohtonost braniti i zaštiti autentičnošću.
Kao član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, koja je, ujedno, „zaštitinik i promotor autentičnosti u obnovi i revitalizaciji sakralnih vakufskih objekata” Faruk Kapidžić bio je decidan: „Moramo da priznamo: na onom prostoru što smo odbranili uspjeli smo da zadržimo taj duh.” Posebno je naglasio da „male mahalske džamije s drvenim munarama, tradicionalne džamije koje ne postoje nigdje su nešto najvrednije što imamo.”
U referatu “Džamije i mesdžidi u registru materijalnog kulturnog naslijeđa Islamske zajednice” Sumeja Ljevaković-Subašić i Elvir Duranović iznijeli su koliko je bogato to kulturno-historijsko naslijeđe, te dali neke od smjernica od aktivnosti među kojima i onu “da se u budućnosti ne dozvoli obnova bilo koje džamije iz osmanskog perioda bez stručnog mišljenja Islamske zajednice.”
Edin Jahić je ukazao na “naše mahalske džamije” te istakao problem pri kojem „tehnološki napredak može dovesti do višeg komfora, ali on ponekad nameće problem za koji nerijetko ne nalazimo adekvatno rješenje.” O „Autentičnosti dekoracije enterijera bosanskohercegovačkih džamija” Haris Dervišević istakao je da unutrašnjost džamija odražava bosanski duh, dok je Fatima Kadić u svom referatu „Prostirke u bosanskohercegovačkim džamijama” ukazala na preporuke o zastiranju ćilima u džamijama. Emir i Irma Fejzić posebno su istakli „obnovu zidanih munara iz osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini”, a Mirsad Avdić se osvrnuo na „Arheološka istraživanja sarajevskih džamija -mogućnost obnove i kulture sjećanja.”
