U okviru manifestacije Dani o Allahovom Poslaniku “Selam, ya Resulallah”, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo u srijedu, 17. septembra 2025. godine, organizovao je okrugli sto o temi “Vjerska i socijalna misao Bošnjaka između dva svjetska rata”.
Skup je održan u haremu porušene Kalin hadži Alijine džamije, simbolički važnom lokalitetu za čije oživljavanje se Islamska zajednica, posebno kroz djelovanje Vakufske direkcije, već godinama zalaže očuvanjem vakufskog prostora i imena vakifa Kalin hadži Alije, te iniciranjem arheoloških istraživanja.
Na okruglom stolu izlagali su muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Adnan Jahić i glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić, a moderator je bio novinar Media centra Islamske zajednice Elvedin Subašić.
Muftija dr. Nedžad Grabus istakao je da je lokalitet na kojem je održan skup od posebnog značaja.
– Mi smo se godinama trudili da oživimo ovaj prostor. Zahvaljujući hrabrim ljudima koji su prije 30 godina otvorili razgovor o Kalin hadži Alijinoj džamiji u Sarajevu, koja je brutalno porušena, otkopani su i konzervirani temelji džamije i pratećih objekata, ali i mezarje, koji su bili u potpunosti zatrpani - podsjetio je muftija.
Dodao je da je ova džamija simbolički važna, te da lokalitet na kojem su razgovarali o periodu naše prošlosti između dva svjetska rata i problemu islamskog promišljanja tog vremena, nosi snažnu simboliku težine tog vremena.
- Ako želimo gledati u budućnost, moramo analizirati prošlost i razumjeti gdje su naši preci donosili ispravne, a gdje pogrešne odluke – rekao je muftija Grabus.
Dr. Šaćir Filandra naglasio je da prelaz iz 19. u 20. stoljeće za Bošnjake znači dugotrajan proces transformacije od tradicije prema modernitetu.
– Taj prelaz počinje s tanzimatima u Osmanskom Carstvu, nastavlja se u austrougarskom periodu, a potom i u Kraljevini Jugoslaviji. To je stoljeće društvene, kulturne i ekonomske tranzicije. Centralno pitanje bilo je kako očuvati muslimanski identitet u uvjetima koje su diktirali nemuslimanski režimi i zapadni utjecaji – rekao je Filandra.
Profesor Adnan Jahić, s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, naglasio je da je značaj teme višestruk jer otvara mogućnost analitičkog sagledavanja složenog perioda postosmanskog doba.
– Nakon odlaska Osmanlija, Bošnjaci su bili u obavezi da se sami staraju o svom vjerskom životu. Odgovori koje su davali bili su šaroliki. U tom vremenu ključna tema bila je kako sačuvati vjeru u širim narodnim masama, s obzirom na porozan vjersko-obrazovni sistem. Bošnjaci su tada bili na periferiji globalnih islamskih intelektualnih kretanja, ali su odgovarali na ideje i stavove koji su dolazili iz islamskog svijeta – kazao je Jahić.
Uvodničar skupa, glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić, podsjetio je prisutne na historijat Kalin hadži Alijine džamije iznijevši detalje o njenoj izgradnji i rušenju.
Kalin hadži Alijina džamija stara je sarajevska džamija koja je na uglu današnjih ulica Branilaca Sarajeva i Kulovića, u neposrednoj blizini Narodnog pozorišta, stajala od 1535. do 1947. godine.
Njen osnivač i prvi mutevelija bio je sam Kalin hadži Alija.
Vakufska direkcija Islamske zajednice već godinama ulaže značajan trud u očuvanje ovog lokaliteta, kroz sprječavanje uzurpacija dijela harema, čuvanje imena vakifa Kalin hadži Alije i realizaciju arheoloških istraživanja.
Ta istraživanja rezultirala su otkrivanjem 40 mezara poznatih sarajevskih porodica, ostataka mekteba, šadrvana i drugih dijelova porušene džamije, čime je potvrđena historijska vrijednost prostora na kojem se danas nastavlja tradicija okupljanja i promišljanja o vjerskim i društvenim pitanjima.
Preuzeto sa preporod.info
