Vijesti

Nazif (Mustafa) Hadžiomerović, po zanimanju poljoprivrednik, rođen je 6. septembra 1921. u mjestu Opličići, Općina Čapljina, a umro je 5. augusta 2009. godine.[1] lza sebe nije ostavio potomke niti druge bliže srodnike a supruga Šemsa Hadžiomerović umrla je prije njega.[2]

Usmenim testamentom pred svjedocima uvakufio je u korist Vakufske direkcije lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini nepokretnu imovinu (pašnjake, vinograde, njive, šume, voćnjak, kuće, zgrade i dvorišta) ukupne površine 34304 m2. Prihodi od vakufa namijenjeni su za finansiranje unapređenja vjerskoprosvjetnog rada Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Vakif je uslovio da Vakufska direkcija, po njegovoj smrti, organizira i plati troškove njegovog ukopa i postavljanja nišana na njegovom mezaru te da se pred njegovu dušu, kao i duše njegovog oca Mustafe, djeda Abdulaha, majke Habibe i supruge Šemse svake godine uoči Ramazanskog i Kurban-bajrama prouči i preda hatma u džamiji u Opličićima.

O povodima usmene oporuke i vakufljenja

O vakifu rahm. Nazifu oni koji su ga poznavali imaju samo riječi hvale. Opisuju ga kao radinog čovjeka kome su “vjera i džamija” bile najpreče i koji je cijeli svoj život bio aktivni pripadnik lslamske zajednice. Sa svojih dvadeset godina počeo je mujeziniti u džamiji. Također, mijenjao je imama u svom džematu kada je ovaj bio odsutan, a klanjao je i teravih-namaz u drugim džematima. Učio je hatme i posjećivao mevlude. Nije se ustručavao da druge potiče na dobra djela i upozori na loše postupanje, preuzimajući tako na sebe odgovornost da “naređuje dobro i odvraća od zla” (el-emru bi-l-ma’ruf ve-n-nehju 'ani-l-munker). Kako smo saznali iz razgovora sa Halilom Turajlićem, predsjednikom Džematskog odbora u Opličićima, rahm. Nazif je davao svoju zemlju pod zakup, ali je imao problema sa naplatom zakupnine. Jednom prilikom požalio se Halilu, kazavši mu da se razočarao u ljude i da ima želju da svoje imanje uvakufi. Prema riječima Seida-ef. Smajkića, bivšeg muftije mostarskog, rahm. Nazif je “živio sa idejom da uvakufi svoju imovinu Fakultetu islamskih nauka”. Naime, ta ideja javila se kod njega moguće i desetak godina prije njegove smrti. U toku rata vakif Hadžiomerović je, skupa sa ostalim mještanima muslimanima Opličića, protjeran 1993. godine te se našao u izbjeglištvu u Jablanici i, jedno vrijeme, u Tarčinu. Njegova i ostale muslimanske kuće u Opličićima popaljene su. Povratak se dogodio 21. augusta 1998. godine. Preko 90% protjeranih muslimanskih stanovnika vratilo se u Opličiće i žive od poljoprivrede. Vakif je postepeno obnavljao svoju kuću, manjim dijelom uz pomoć donacija, a većim dijelom iz vlastitih sredstava. Kuća se sastoji od kuhinje i tri sobe. Tri godine povratnici, a među njima i vakif, živjeli su bez električne energije i priključene vode. lmao je i druga iskušenja po povratku. Tako ga je jednom prilikom u njegovoj vlastitoj kući napala i izudarala grupa mladića koji su od njega tražili novac kojeg nije imao.[3]

O sadržaju usmene oporuke o uvakufljenju i okolnostima u kojima je data saznajemo na osnovu zapisnika o ročistu koje je održano 14. oktobra 2009. u Općinskom sudu u Čapljini pred sutkinjom Zdenkom Filipović. Ročiste je inicirao Esad Hrvačić, pravni zastupnik Vakufske direkcije u Sarajevu, u skladu sa odredbama Zakona o nasljeđivanju. Ročistu su, u svojstvu svjedoka usmenog testamenta, pored već spomenutog Hrvačića, prisustvovali Ismet Hadžiomerović, dalji srodnik sa vakifom (djed svjedoka i djed vakifa bili su rođena braća) i Šahin Kerla, saradnik Vakufske direkcije u Sarajevu na poslovlma izrade informacionog sistema. Trojica svjedoka saslušani su odvojeno.[4]

lz izjave Esada Hrvačića doznajemo da je na poziv vakifa, skupa sa Ismetom Hadžiomerovićem i Šahinom Kerlom, otišao da ga posjeti u njegovoj vlastitoj kući u Opličićima 7. jula 2009. U vrijeme posjete vakif je bio vidno orijentiran ali i teško pokretan, sa oteknutim nogama. Na pitanje ko mu priprema hranu, odgovorio je da to čini jedna žena iz komšiluka koja ga redovno obilazi. Odgovarajući na Hrvačićevo pitanje zbog čega ih je pozvao, Nazif Hadžiomerović je kazao da predosjeća da mu se približava smrtni čas, da iza sebe ostavlja značajnu nepokretnu imovinu i da nema bliskih srodnika niti suprugu u životu kojima bi mogao ostaviti je u nasljedstvo. Stoga, odlučio je da određenim daljim srodnicima ostavi u nasljedstvo dio zemlje, a preostali veći dio uvakufi i preda u vlasništvo Vakufske direkcije u Sarajevu, pod uslovom da se prihodi od vakufa koriste “u svrhu unapređenja vjerskoprosvjetnog života koji se organizuje u okviru Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu”. Uvakufljenje je uslovio obavezom Vakufske direkcije da se postara o organiziranju i finansiranju njegovog ukopa poslije smrti, postavljanju nišana na njegovom mezaru te da se svake godine, uoči Ramazanskog i Kurban-bajrama prouči hatma pred njegovu dušu, kao i duše njegovog oca Mustafe, djeda Abdulaha, majke Habibe i supruge Šemse. Vakif je zatražio od Hrvačića da se pobrine oko sačinjavanja pisane oporuke, i to isključivo kod notara u Sarajevu. Nakon toga, Hrvačić je preduzeo potrebne aktivnosti da se organizira sačinjavanje oporuke kod notarke Nerminke Hamidović u Sarajevu, ali je u međuvremenu obaviješten da je vakif umro.[5]

Izjava vakifovog srodnika lsmeta Hadžiomerovića pruža nam dodatne informacije. Radi se o tome da je vakif u toku 2009. sastavio pisanu opruku kod advokata Branka Mandrape kojom je lsmetu i njegovom bratu ostavio dio svog imanja, te da je od njega zatražio da dovede nekoga ko bi mu pomogao u sastavljanju pisane oporuke o uvakufljenju preostalog dijela nekretnina u njegovom vlasništvu. Postupajući po njegovom zahtjevu, lsmet je sa drugom dvojicom svjedoka, otišao u posjetu vakifu. U toku same posjete, vakif je Hrvačiću pokazao određene izvatke iz zemljišnih knjiga koje dokazuju njegovo vlasništvo na nekretninama, pa mu je Hrvačić sugerirao da treba pribaviti još neke dokumente da bi dokazao vlasništvo. Nakon obavljenog razgovora vakif je često zvao lsmeta i tražio da se požuri sa realiziranjem njegove posljednje želje. Svjedok je napomenuo da je vakif bio pismena osoba te da je i u momentu posjete bio u stanju čitati.[6]

Pored nekih podataka o životu i posljednjoj zelji vakifa koje su iznijela prva dvojica svjedoka usmene oporuke, Kerla je u svojoj izjavi naveo da je vakif sebe opisao kao vjernika i velikog radnika koji je obavio hadž. Kerlin dojam je bio da je vakif u momentu izricanja oporuke bio razborit i oštrouman te je spomenuo da se žalio na opću slabost uslijed godina i bolova u nogama.[7]

lmovina Hadžiomerovića vakufa

Ostavinski postupak iza umrlog vakifa pokrenut je 7. septembra 2009. U toku ovog postupka utvrđeno je koja imovina čini zaostavštinu vakifa te ko su njegovi zakonski i testamentarni nasljednici. U sudski spis priložena su dva testamenta, i to pisani testament pred svjedocima od 19. juna 2009. i zapisnik o datim izjavama pred Sudom u predmetu V 022858/09 koji zapravo predstavljaju svjedočenja o usmenom testamentu. Na temelju provedenog ostavinskog postupka, Općinski sud u Čapljini je 1. oktobra 2010. donio rješenje kojim je Vakufska direkcija u Sarajevu proglašena testamentarnim nasljednikom ostavitelja Nazifa Hadžiomerovića.[8]

Na osnovu prijedloga Vakufske direkcije, Rijaset lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini je 5. oktobra 2010. dao svoju saglasnost za uvakufljenje nekretnina u Opličićima[9] te zadužio Vakufsku direkciju i Fakultet islamskih nauka da sprovedu ovo uvakufljenje.[10]

lmovina Hadžiomerovića vakufa obuhvata sljedeće nekretnine: pašnjak površine 155 m2 (k. č. 280), vinograd površine 857 m2 (k. č. 289), pašnjak 902 m2 (k. č. 290), pašnjak površine 294 m2 (k. č. 291 ), njiva površine 539 m2 (k. č. 292), vinograd površine 7340 m2 (k. č. 293), pašnjak površine 997 m2 (k. č. 294), njiva površine 1167 m2 (k. č. 295), pašnjak površine 394 m2 (k. č. 296), šuma površine 2000 m2 (k. č. 297), pašnjak površine 583 m2 (k. č. 298), njiva površine 4707 m2 (k. č. 299), njiva površine 594 m2 (k. č. 300), voćnjak površine 1331 m2 (k. č. 860), šuma površine 3089 m2 (k. č. 1551 ), dvorište površine 500 m2 (k. č. 1551), kuća i zgrada površine 65 m2 (k. č. 1552/2), njiva površine 1763 m2 (k. č. 1553), njiva površine 1517 m2 (k. č. 1705), dvorište površine 86 m2 (k. č. 1705), kuća i zgrada površine 74 m2, sve upisane u posjedovnom listu br. 78, K. O. Opličići, po novom premjeru.[11]

Zbirno obračunato, na pašnjake otpada ukupno 3325 m2 površine, vinograd 8197 m2, njive 10287 m2, šumu 5089 m2, voćnjak 1331 m2, dvorište 586 m2, te kuće i zgrade 139 m2, sto čini ukupno 28954 m2.

Tekst vakufname Hadžiomerovića vakufa pripremila je Vakufska direkcija. Počinje bismillom, zahvalom Uzvišenom Allahu i salavatom i selamom na poslanika Muhammeda, a. s., njegove ashabe, sljedbenike i šehide ummeta. U nastavku se navode podaci o vakifu i predmetu uvakuljenja, te korisnicima vakufa i njegovih prihoda. Nakon toga, navodi se šart vakifa i upozorava da se “sa navedenim nekretninama islamski i domaćinski postupa!”. Tekst vakufname završava dovom a zavedena je u knjigu vakifa II pod br. 447. U potpisu vakufname je direktor Vakufske direkcije mr. Senaid Zajimović.[12]

Općinsko javno pravobranilaštvo Čapljina obratilo se 5. februara 2014. Vakufskoj direkciji sa zahtjevom da im dostavi ovjerenu izjavu da je saglasna da se izvrši promjena vlasničkog upisa na nekretnini označeno kao k. č. 1552/1, zvana,”Njivice”, pašnjak površine 2923 m2 K. O. Opličići (po starom premjeru k. č, 944/4 zvana “Njivica”, oranica površine 1848 m2, upisana u z. k. uložak 461 i k. č. 944/5, zvana “Njivica”, oranica površine 1075 m2, upisana u z. k. uložak 559 K. O. Opličići). Naime, prethodno se Vakufska direkcija, na temelju Rješenja o nasljeđivanju koje je izdao Općinski sud u Čapljini, uknjižila na spomenutu parcelu. Pritom, Vakufska direkcija nije bila upoznata sa činjenicom da je Općina Čapljina 29. maja 2009, u svrhu izgradnje vodospreme za snabdjevanje vodom Dubravske visoravni, sačinila nagodbu o izvlaštenju spomenute parcele sa Nazifom Hadžiomerovićem, te mu isplatila iznos od 15000 KM na ime obeštećenja.[13] Uz zahtjev za saglasnost, Općinsko, javno pravobranilaštvo je Vakufskoj direkciji dostavilo svu dokumentaciju koja dokazuje postojanje nagodbe, i to zapisnik o nagodbi o izvlaštenju spomenute parcele koja je postignuta izmedu Anite Perić, općinskog javnog pravobranitelja i vlasnika zemljišta Nazifa Hadžiomerovića od 29. maja 2009, rješenje Općine Čapljina od 12. juna 2009. o izvlaštenju spomenute parcele i uplatnicu koja potvrđuje da je vlasniku zemljišta isplaćena spomenuta naknada u iznosu od 15000 KM.[14] S obzirom na svu dostavljenu dokumentaciju i činjenicu da je u katastru Općina Čapljina uknjižena kao posjednik na spomenutoj parceli, Vakufska direkcija je odlučila dati saglasnost za promjenu upisa vlasnika i o tome obavijestila Fakultet islamskih nauka 12. februara 2014.[15] Na temelju spomenutog rješenja Općine Čapljina od 12. juna 2009. i Tabularne izjave ovjerene kod notara Nedžade Kapidžić iz Sarajeva od 1. septembra 2014. kojom je Vakufska direkcija dala saglasnost na promjenu upisa vlasnika, Općinski sud u Čapljini je 17. oktobra 2014. izdao rješenje kojim je dozvolio uknjižbu prava vlasništva Općine Čapljina na predmetnoj parceli.[16]

Fakultet islamskih nauka je dodatno uvećao glavnicu Hadžiomerovića vakufa kupovinom zemljišne parcele površine 763 m2, zvane “Kuline” od vlasnika Hajre Gološ, Hasrete Repeša, Nusrete Sadžak i Armine Selimić-Hadžajlić, svaka sa udjelom od ¼ u navedenoj parceli. Na prijedlog Dekanata, Upravni odbor Fakulteta je 3. februara 2014. donio odluku kojom je dao saglasnost na kupovinu parcele po cijeni od 3000 KM te precizirao da će ova, kao i sredstva neophodna za uknjižbu prava vlasnistva osigurati zakupac Hadžiomerovića vakufa Hasan Šejtanić, a na ime kompenzacije troškova zakupnine Vakufa.[17] Kupoprodajni ugovor između Fakulteta i prodavaca predmetne parcele obrađen je kod notara Nike More u Čapljini 23. decembra 2013.[18]

Stanje Hadžiomerovića vakufa i korištenje njegove imovine

Vakufska direkcija uputila je 12. oktobra 2010. dopis Fakultetu islamskih nauka kojim predlaže zaključenje sporazuma o načinu korištenja nekretnina Hadžiomerovića vakufa u Opličićima. Također je predloženo da Fakultet preuzme troškove plaćanja poreza na promet prije uknjižbe nekretnine, te troškove koji su nastali u postupku provođenja i proglašenja usmenog testamenta u iznosu od 2800 KM.[19] Na temelju spomenutog prijedloga, Upravni odbor Fakulteta je 24. februara 2011. imenovao prof. dr. hfz. Fadila Fazlića za kontakt osobu koja će u ime Fakulteta preduzeti neophodne radnje vezane za postizanje dogovora o korištenju Vakufa u Opličićima.[20] Potom, 23. marta 2011. Vakufska direkcija uputila je urgenciju Fakultetu kojom se skreće pažnja na prijedlog o zaključenju sporazuma o korištenju imovine Vakufa u Opličićima od 12. oktobra 2010. na koji Fakultet nije dao bilo kakav odgovor.[21] S obzirom da u arhivi Fakulteta ne nalazimo dalju pisanu korespondenciju izmedu Fakulteta i Direkcije po ovom pitanju, zaključujemo da se na temelju usmenog dogovora, pristupilo zaključenju Sporazuma o ustupanju na korištenje i raspolaganje vakufskim nekretninama u Opličićima, Općina Čapljina. Ovaj sporazum potpisali su 31. marta 2011. mr. Senaid Zajimović, u ime Vakufske direkcije, i prof. dr. lsmet Bušatlić, u svojstvu dekana Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.[22]

Zaključenjem spomenutog Sporazuma, Fakultet islamskih nauka preuzeo je sljedeće obaveze: a) da će ustupljene nekretnine Hadžiomerovića vakufa koristiti “kao dobar domaćin u Šerijatom dozvoljene svrhe, a od prihoda koje ubere koristeći navedene nekretnine finansirati opšteobrazovne djelatnosti kojim se bavi Fakultet islamskih nauka”, b) da će predložiti Vakufskoj direkciji lice koje će obavljati funkciju mutevelije vakufa, c) da će ispunjavati uslove uvakufljenja koje je postavio dobrotvor Hadžiomerović sve dok bude koristio nekretnine njegovog vakufa, d) da će ispuniti “eventualne poreske obaveze prema državi koje budu utvrđene na zemljištu u privatnom vlasništvu” i e) da će Vakufskoj direkciji namiriti troškove koji su nastali do ustupanja predmetnih nekretnina u ukupnom iznosu od 857 KM čiji računi se dostavljaju Fakultetu prilikom potpisivanja Sporazuma.[23]

Vakufska direkcija je u cijelosti ustupila nekretnine Hadžiomerovića vakufa Fakultetu zadržavajući pravo da, shodno pravilima o korištenju i raspolaganju vakufskom imovinom, kontrolira upravljanje datim nekretninama. Usaglašeno je i da se na Hadžiomerovića vakuf imaju primjeniti svi propisi koji se tiču samostalnih vakufa u Bosni i Hercegovini.[24]

Predviđena je mogućnost raskida Sporazuma u slučaju da a) Fakultet prestane sa radom ili da b) Fakultet ne bude izvršavao preuzete obaveze iz Sporazuma. U slučaju raskida Sporazuma, sva prava raspolaganja i titularenja prelaze na Vakufsku direkciju.[25]

Nakon pribavljene saglasnosti Upravnog odbora Vakufske direkcije, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, zastupan po dekanu prof. dr. lsmetu Bušatliću zaključio je ugovor o zakupu vakufskih nekretnina u Opličićima sa Hasanom (Huse) Šejtanićem, lokalnim poljoprivrednikom nastanjenim u Opličićima. Fakultet je Šejtaniću ustupio nekretnine na korištenje uz godišnju zakupninu u iznosu od 1500 eura, s mogućnošću korekcije cijene na početku svake godine uz obostranu saglasnost i u skladu s realnim povećanjem troškova života i stopom inflacije prema zvaničnim statističkim pokazateljima. Pored isplate zakupnine, zakupac je na sebe preuzeo i slijedeće obaveze: a) izmirenje svih eventualnih poreskih obaveza prema državi koje budu utvrđene na zemljištu u privatnom vlasništvu, b) izmirenje troškova verifikacije ugovora o zakupu kod notara i c) postavljanje ograde, betonskih stubova, žičane ograde, odvodnih kanala i ulazne kapije na nekretninama koje su predmet ugovora u ukupnom iznosu od 16400 KM, a koje će postati sastavni dio datih nekretnina. Ugovor je zaključen na period od 20 godina sa mogućnošću svake ugovorne strane da ga otkaže uz otkazni rok od šest mjeseci. Po isteku važnosti ugovora zakupac je dužan vratiti nekretnine u stanju zatečenom na dan isteka ugovora. Primjena ugovora otpočela je 1. januara 2012. Od tada pa do danas zakupac redovno uplaćuje dogovorenu godišnju zakupninu.

Prema kazivanju zakupca Hasana i njegovog brata Dževada Šejtanića, koji skupa s njim radi na kultiviranju vakufskog imanja u Opličićima, do sada je uloženo mnogo kapitala i rada kako bi se ovo imanje, koje je sada jedno od najbolje uređenih u ovom kraju, dovelo u sadašnje stanje. llustracije radi, bager je radio punih mjesec dana da bi se iskrčila zemlja koja je, prije i u toku rata, bila zarasla u šumu i drugo rastinje. Dovedena je voda za navodnjavanje voćnjaka sa udaljenosti od oko kilometar i po. lmanje je ograđeno i uspostavljena je infrastruktura neophodna za voćarsku djelatnost. Zasađeno je više stotina stabala breskve, nektarine i vinove loze. Povrat uloženog novca očekuje se tek u narednim godinama.[26]

Prilozi:

• [1] Rješenje Općinskog suda u Čapljini, broj O-28981/09 od 1.10.2010.
• [2] Zapisnik o raspravi održanoj pred Općinskim sudom u Čapljini, broj V-022858 09 V od 14.10.2009.
• [3] lntervjui sa Seidom-ef. Smajkićem i Dževadom Šejtanićem obavljeni u Mostaru 11.5.2017. te Hasanom Šejtanićem i Halilom Turajlićem u Opličićima (Čapljina) 11.5.2017.
• [4] Isto.
• [5] Isto.
• [6] Isto.
• [7] Isto.
• [8] Rješenje Općinskog suda u Čapljini, broj O-28981/09 od 1.10.2010.
• [9] Prema članu III Pravila o uvakufljenju (prečišćeni tekst) Vakufske direkclje od 2. marta 2011. prijedlog o uvakufljenju usvaja Rijaset lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a organ nadležan za sprovođenje odluke o uvakufljenju je Vakufska direkcija, medžlis ili ustanova lslamske zajednice u čiju korist se vrši uvakufljenje (Pravila o uvakufljenju dostupna su na http://vakuf.ba/uvakufljenje/pravila-o­uvakufljenju, pristupljeno 2.11.2016.).
• [10] Zaključak usvojen na 15. redovnoj sjednici Rljaseta lslamske zajednice u Bosni i Hercegovini održanoj 5. oktobra 2010., broj 01-SM-03-1602/10 od 11. oktobra 2010.
• [11] Rješenje Općinskog suda u Čapljini, broj O-28981/09 od 1.10.2010.
• [12] Vakufnama Hadžiomerović (Mustafe) h. Nazifa od 15. džumade-l-ula 1432. po Hidžri, odn. 18. aprila 2011. po lsau, a.s.
• [13] Dopis Općinskog javnog pravobraniteljstva Čapljina br. U:41/09 od 5. februara 2014. upućen Vakufskoj direkciji u Sarajevu.
• [14] Zapisnik o nagodbi stranaka br. 06-33-2021/1-2009 sastavljen dana 29. maja 2009. kod Službe geodetskih i imovinsko-pravnih poslova Općine Čapljina između općinskog javnog pravobranitelja kao zastupnika Općine Čapljina, korisnika izvlaštenja, i Nazifa Hadžiomerovića, Mujina iz Opličića kao vlasnika zemljišta; Rješenje Službe geodetskih i imovinsko-pravnih poslova Općina Čapljina br. 06-33-2021/1-2009 od 12. juna 2009.
• [15] “Obavijest o zahtjevu Općinskog pravobranilaštva Čapljina”, dopis upućen od strane Vakufske direkcije Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, br. 09-04-155-1/14, 12. februar 2014.
• [16] Rješenje Općinskog suda u Čapljini br. 053-0-DN-14-001 429 od 17. oktobra 2014.
• [17] Odluka Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu br. 01-1/UO-24-78-2/14 od 3. februara 2014.
• [18] Otpravak izvornika: Ugovor o prodaji, OPU-IP:593/13, Čapljina, 23. decembar 2013.
• [19] “Prijedlog za zaključenje sporazuma o načinu korištenja vakufskih nekretnina u Opličićima, Općina Čapljina”, dopis Vakufske direkcije hr. 09-ME-04-1382/10 od 12. oktobra 2010. upućen Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
• [20] Odluka Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, br. 01-1/UO-5-161/11 od 25. februara 2011.
• [21] Dopis Vakufske direkcije br. 09-04-243/11 od 23. marta 2011. upućen Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
• [22] Sporazum o ustupanju na korištenje i raspolaganje vakufskim nekretninama u Opličićima, Općina Čapljina, Sarajevo, 31.3.2011.
• [23] Čl. 2. Sporazuma.
• [24] Članovi 3. i 4. Sporazuma.
• [25] Član 5. Sporazuma.
• [26] Intervjui sa Seid-ef. Smajkićem i Dževadom Šejtanićem obavljeni u Mostaru 11.5.2017. te Hasanom Šejtanićem i Halilom Turajlićem u Opličićima (Čapljina) 11.5.2017.

Uloga vakufa u razvoju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, urednik Mustafa Hasani, Sarajevo, FIN, 2019., str. 121-135.

Preuzeto sa muftijstvo-mostarsko.ba