Aktuelnosti

Bajram je vrijeme kada se vjernici zbližavaju i druže, dijele radost sa svojom porodicama, a ujedno je i dobra prilika da od sebe i svog imetka udijele dio kako bi i drugi u što ljepšoj atmosferi i blagostanju dočekali jedan od dva najveća muslimanska blagdana, Ramaznanski bajram.

Bajram je i podsjetnik vjernicima da zarad onog svijeta, kao trajno dobro, svoj dio imetka mogu uvakufiti. Od toga korist će imati oni na Sudnjem danu, jer će na ovom svijetu njihova dobra služiti ljudima. O značaju vakufa, njegovoj ulozi u društvu te projektima koje Vakufska direkcija je uradila te planira raditi u narednom periodu za Anadoliju govori Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije u BiH.

U bajramskom intervju za Anadoliju Zajimović se osvrnuo i na stanje u zemlji, ali i život bh. građana, s obzirom da je jedna od uloga vakufa briga o ljudima.

“Ponosan sam na činjenicu da imam priliku biti dio malog tima i direktor ustanove koja je oživjela ideju i vratila povjerenje u moć vakufa. U proteklom periodu nastojali smo vratiti vakuf u svaki segment društva i svaki oblik organizacije i rada Islamske zajednice u BiH. Pred nama su velike i značajne pravne bitke dok se vakuf u konačnici ne nađe u svim imovinsko pravnim zakonima ove države kao što svoje mjesto imaju fondacije, zadužbine, legati i drugi slični institute. Ipak, dobra saradnja sa istim i sličnim institucijama iz muslimanskih zemalja doprinijela međunarodnoj promociji i afirmaciji Bosne i Hercegovine kao zemlje vakufa. Naše kulturno-historijsko naslijeđe očuvano kroz Gazi Husrev-begov, Behram-begov, Elči Ibrahim-pašin Karađoz-begov institut vakufa svojim postojanjem i aktuelnošću je nešto čime se ne mogu pohvaliti mnoge muslimanske zemlje. Tu našu brigu, istrajnost, transparentnost i želju da sačuvamo preuzeti emanet i da ga sačuvanog i oplemenjenog predamo generacijama poslije nas prepoznali su prijatelji širom islamskog svijeta. Produkt takvog rada i aktivnosti je realizacija značajnijih projekata u našoj državi. Danas iza sebe imamo realiziran veliki broj vjerskih vakufa koji su u isto vrijeme i nacionalni spomenici, džamije iz osmanlijskog perioda, koje smo, zahvaljujući dobroj saradnji sa našim pertnerima iz Republike Turske, Kuvajta, Katara, Emirata i drugih zemalja, ponovo izgradili ili rekonstruisali. Brojni projekti su urađeni da bi se unaprijedio proces obrazovanja, ali i na ekonomskom polju, dok je njihova uloga na socijalnom polju nemjerljiva. U Bosni i Hercegovini skoro da nema grada gdje nismo realizirali neki projekat ili pomogli da se realizira”, istakao je Zajimović.

Zahvaljujući vakufskim projektima, naglašava Zajimović, izmijenjen je arhitektonski izgled određenih četvrti u nekim gradovima, a medžlisi su ekonomski ojačali i osigurana su nova radna mjesta.

“Međutim, korist od vakufskih projekata ne završava na tome. Obzirom da se radi o velikim materijalnim sredstvima koje je Islamska zajednica obezbijedila i unijela u državu, a potom investirala, korist od tih sredstava imale su i lokalne zajednice kroz rente i razne poreze, zatim građevinske firme i njihovi radnici, njihove porodice i stanovništvo općenito. Svi su oni imali korist od tih projekata. Zato kada pozivamo u razvoj vakufa, mi ustvari pozivamo u razvoj društva kao takvog”, poručio je Zajimović, istaknuvši da su brojni projekti urađeni su kada je riječ i obrazovanju, a realizirani su i socijalne, odnosno humanitarni projekte.

Vakuf je, ustvari, i nastao kao izraz zadovoljenja socijalnih potreba jednog društva, naglašava Zajimović, te dodaje da je vakuf u svojoj biti neodvojiv od ljudskih potreba.

“Danas slobodno možemo reći da je vakuf u društvu prisutan više nego ranije, da je vakuf prepoznatljiv kao pokretačka snaga i da doprinosi razvoju općenito. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo vakufima dali novi diskurs i uspjeli ih vratiti u javni prostor. Moram naglasiti da vakufljenje i materijalno davanje kod Bošnjaka nikada nisu bili sporni. Iskonska je potreba dobrih ljudi da na ovom svijetu u treptaju vremena u kome bitišu ostanu upamćeni po nečemu dobrom. Imala je naša povijest i bogatih i manje bogatih velikana. Ali ostali su zapamćeni samo oni koji ostaviše iza sebe djela koja su svojim značajem dotakla srca ljudi. U Bosni i Hercegovini živi veliki broj vakifa. Oni se odazivaju na poziv Islamske zajednice. Zahvaljujući vakifima realiziramo velike projekte. Nastojimo opravdati ukazano nam povjerenje od strane naših vakifa”, navodi Zajimović.

Dodaje da je zahvaljujući unapređenju i razvoju vakufa uposlen veliki broj ljudi.

“Naš princip je da kada dogovorimo realizaciju određenog projekta da izvođač radova po mogućnosti bude lokalna firma. Kada jednoj maloj sredini obezbjedimo projekat od nekoliko miliona KM, taj projekat pokrene niz drugih procesa i širok spektar djelatnosti. Kako proizvodnih, tako i uslužnih. U izboru i realizaciji projekata ravnamo se prema potrebama lokalne zajednice, svejedno o kojoj od četiri vrste vakufa se radilo. Najvažnije je da lokalna zajednica ima koristi od projekta. Vakuf po svojoj definiciji zaustavlja pravno prometovaje nekretninom ali istovremeno svojim bereketom potiče direktno i indirektno korist određenim zajednicama i društvu”, rekao je Zajimović.

Kako je uloga vakufa briga o ljudima, direktor Vakufske direkcije osvrnuo se na današnji položaj Bošnjaka.

“Skoro svaka generacija Bošnjaka bila je predmet i žrtva progona ili diskriminacije. Jedna od najvećih kušnji kroz koju smo prošli prije više od 27 godina je iza nas. Politička nadmudrivanja i diskriminacija koju sada svjedočimo rezultat je upravo činjenice što smo preživjeli i opstali. Ne smijemo zaboraviti da smo bili osuđeni ne nestanak. Hvala Allahu, to se nije desilo. Naprotiv, izvojevali smo pobjedu, imamo državu, imamo naciju, svoj vlastiti jezik, svoju zastavu, svoje nacionalne i vjerske institucije, svoje predstavnike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Sada je period novih kušnji, ali i novih prilika da jačamo i stasavamo u respektabilnu zajednicu koja treba biti sposobna da vodi ovu državu. I mi kao i naši sugrađani iz druga dva naroda trebamo se naviknuti na nove realnosti i dati šansu našim zajedničkim vrijednostima koje će nas voditi ka zajedničkom prosperitetu”, ističe Zajimović.

Stava je i da Bosnu i Hercegovinu treba gledati kao jednu od najuspješnijih država na svijetu.

“Sa svoja tri naroda, također sa ostalim nacijama, sa prirodnim bogatstvima i resursima, geografskim položajem, sa višestoljetnom tolerancijom i suživotom, sa uspješnim ljudima u svim oblastima i segmentima života, sa prijateljima koji je vole, takvu Bosni i Hercegovinu treba posmatrati i prema takvoj ići. Buditi se i zaspati sa tom činjenicom. Ona sada treba ljude koji će je voliti, poštovati i cijeniti sve što ona pruža. Ona traži one koji će je kao takvu prihvatiti i prema njoj se u skladu sa njenom prirodom odnositi. Bez nametanja, bez sile, bez radikalizma, bez nacionalizma, bez diskriminacije, bez gaženja njenih prava. Ona treba uređenje koje će omogućiti razvoj, unapređenje i zaštitu prava svakog pojedinca. U njoj ima mjesta za sve. Kada je njeni narodi prihvate kao što su Švicarsku prihvatili njeni narodi, bez obzira kako se zvali, tada će i zemlja biti uspješna i napredna. I dat će sve od sebe da njeni građani budu zadovoljni. U Bosni i Hercegovini su svi trenutno ugroženi. Svi narodi imaju iste probleme. Pad nataliteta, odlazak mladih u druge države, zapostavljanje poljoprivrede i neobrađivanje zemlje, zapostavljanje vlastitih vrijednosti, ugrožavanje slobode itd. Mnogo je prostora za razvoj ove države. Ova država je dobra za one koji vole izazove i koji nisu navikli da im se sve servira. Oni traže samo pogodne uvjete za rad. Šta je to bolje u drugim državama? Samo uvjeti za rad. Ništa drugo. I u njima se mora raditi. Smatram kada bi se svakom čovjeku u BiH obezbjedili nesmetani uvjeti za normalan život i obezbjedili uvjeti da ne bude marginaliziran tada bi cirkulacija ljudi možda ponovo krenula unutar BiH”, ocijenio je Zajimović.

Predstvnicima vlasti u BiH poručio je “da je krajnje vrijeme da se uozbilje i iza sebe ostave sve lične frustracije i da shvate kako je svakog dana sve manje ljudi u BiH”.

“Ovoj zemlji su potrebni lideri koji će u tišini raditi poslove za koje su plaćeni, takozvani "tihi lideri“. “Tihi lideri” nisu ljudi koji mijenjaju svijet na način kako to čine lideri-heroji, niti su ljudi koji iskorištavaju druge ljude radi vlastitih ciljeva. To su ljudi koji žive svoje živote, obavljajući svakodnevne radne aktivnosti, i brinu za ljude koji se nalaze u njihovoj blizini. Riječ je o liderima koji se nalaze u središtu organizacije ili njenih dijelova, koji se suočavaju sa zamršenim problemima, pri čemu nije zanemarljiv njihov vlastiti interes za rješavanje tih problema. Lideri čija popularnost neće ovisiti od medijske prezentacije njihovih populističkih izjava. Uspjeh našeg društva ne ovisi od toga šta se dešava u predsjedništvu države već šta se dešava u našim vlastitim porodicama”, navodi Zajimović.

Vlasti u BiH Zajimović je pozvao da usvoje Zakon o restituciji, navodeći da bi se time otvorile mogućnosti za razvoj i napredak zemlje, a time i stanovništva.

“U zadnjih 13 godina apsolutno nije poduzet niti jedan korak u tom smjeru. Iskustva zemalja u regionu nam govore da ukoliko se uskoro ne donese zakon onda se postavlja pitanje mogućeg provođenja restitucije. Svaki dan kašnjenja sa restitucijom državu će više u konačnici koštati. Čekaju i odugovlače iz ekonomskih razloga jer smatraju da će implementacija restitucije koštati državu oko 80 milijardi maraka. Niko od političkih partija ne želi rizikovati izbore zbog restitucije. Iako svi znaju da je ova cifra frizirana i naručena kako bi se svjesno dezavuisala javnost i izazvalo negativno raspoloženje spram donošenja zakona. Drugo, ukoliko bi se i donijeo zakon o restituciji, kada se radi o fizičkim licima poznato je da će pravo na restituciju imati prvi nasljednici. Možda oni čekaju da tih prvih nasljednika više ne bude pa da u stvari ne bude nikoga ko bi potraživao restituciju. Možda čekaju da se ta imovina toliko puta prometuje da ne bude moguće izvršiti njen povrat. Zato je moja poruka svim predstavnicima zakonodavne vlasti da što prije donesu Zakon jer je u interesu države ispravljanje historijske nepravde. Bar da se u prvom koraku donese zakon o restituciji u naturalnom obliku odnosno da se vrati ono što je moguće vratiti u naturalnom obliku. Veliki procenat neperspektivne imovine, kako je vlasti zovu, mogao bi se odmah vratiti i staviti u funkciju”, podcrtao je Zajimović.

Procjene su da Islamska zajednica, zbog nemogućnosti korištenja imovine, na godišnjem nivou trpi štetu u iznosu od 25 miliona maraka.

“Kada bi se imovina vratila Islamskoj zajednici, zasigurno bi ona bila u funkciji služenja široj društvenoj zajednici. Islamska zajednica bi bila u situaciji da drugima pomogne i da interventno djeluje kad god bi to bilo potrebno. Upravo to i jeste svrha vakufa. Pružiti pomoć onome kome je pomoć potrebna u datom momentu”, poručio je.

Govoreći o planovima rada Direkcije Zajimović je kazao između ostalog da se širom Bosne i Hercegovine vrši analizu pogodnih vakufskih zemljišnih parcela za izgradnju solarnih elektrana.

“Ovih dana je na vakufskoj parceli u Tešnju svečano postavljen kamen temeljac za prvu fotonaponsku elektranu "Green Vakuf Tešanj", što je projekat koji treba uspostaviti novi model razvoja i finansijske održivosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Planirano je da projekat bude realiziran za četiri mjeseca, nakon čega bi trebao ostvarivati i prve prihode. Naš fokus će biti stavljen na vakufsku imovinu koja je zbog trenutnih društveno ekonomskih procesa izrazito pasivna i ima malu ili nikakvu funkciju. Dobra je vijest i da je Rijaset IZ u BiH nedavno osnovao privredno društvo BIZ INVEST d.o.o. koje će se baviti raznim investicijama, pa se nadamo da će uzeti u obzir i razmatranje mogućnosti investiranja i iskorištavanja šumskog potencijala. Jedna od mogućnosti jeste iskorištavanje drveta za ogrev ili proizvodnju peleta. Što se tiče vakufskih objekata, vjerskih, obrazovnih ili ekonomskih, oni pružaju velike prilike za razvoj vjerskog turizma. Neki medžlisi to već rade. Za sve ovo nabrojano potreban je kadar koji želi, koji zna, koji hoće i kome je rad na služenju i razvoju Zajednice prioritet svih prioriteta”, poručio je direktor Vakufske direkcije u BiH Senaid Zajimović.

O vakufu i njegovoj ulozi u društvu, najavio je Zajimović, bit će govora u narednom mjestu, za kada je planirana već sada tradicionalna manifestacija “Dani vakufa 2023”, kazavši da će aktivnosti biti brojne, a program bogat.

Anadolija