Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije govorio je za Patriju o manifestaciji “Dani vakufa 2024” koja počinje devetnaestog aprila i trajat će do sedmog maja, ali i izazovima sa kojima se ova ustanova suočava, njenom značaju, pitanju restitucije i projektima koji su u toku.

S ponosom je kazao da će Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ove godine otvoriti šest vakufskih objekata, a koji su nastali kao izraz strategije Islamske zajednice i potrebe društva. Tako se tokom ove godine očekuje svečano otvaranje tri obnovljene džamije: Arnaudije u Banjoj Luci, Kizlar-agine džamije u Mrkonjić-Gradu i Sinan-begove džamije u Čajniču. Dodao je da će biti otvoren i moderni vakufski tržni centar koji je izgrađen u Sanskom Mostu te najveći islamski centar u BiH koji je izgrađen u Zenici. Tri od šest objekata su nacionalni spomenici BiH koji imaju posebnu važnost ne samo za Islamsku zajednicu, već za društvo i Državu općenito.

Istakao je i da je Vakufska direkcija nastavila plodnu saradnju na realizaciji socijalnih projekata sa Udruženjem “Srce za djecu oboljelu od raka“ i da su, pored one u Sarajevu, uspjeli učestvovati u obezbjeđenju finansijskih sredstava za izgradnju i nove roditeljske kuće u Tuzli.

"Ove godine organiziramo dvanaestu manifestaciju „Dani vakufa u BiH“. Naše manifestacije nastale su kao izraz potrebe za promocijom vakufa u smislu njihove uloge koju su u prošlosti odigrali, a posebno u segmentu nastanka i urbanizacije bosanskohercegovačkih gradova. Njihova uloga je i danas primjetna, posebno pri obnovi u agresiji porušenih vakufskih objekata kao i izgradnji novih. Vakufi u saradnji sa lokalnom zajednicom učestvuju u realizaciji brojnih infrastrukturnih projekata.

Također, u toku manifestacije nastojimo široj društvenoj zajednici pokazati koliko je važno baštinjenje filantropije kao izraz potrebe pojedinca za činjenjem dobra a za potrebe drugih. Kad govorimo o Zajednici ne mislimo samo na Islamsku zajednicu, već na društvo općenito, jer su vakufi uvijek bili u službi svih slojeva društva uvijek su djelovali u segmentima gdje je pomoć ili podrška bila najpotrebnija.

Titular vakufa

Islamska zajednica je titular vakufa, ona se brine o njima, upravlja njima ali korist ima cijelo društvo. Kroz manifestaciju nastojimo jačati svijest ljudi o toj općoj koristi vakufa i značaju vakufa za dobrobit jedne zajednice i jednog društva", kazao je Zajimović.

Navodi da je manifestacija svih ovih godina uspjela da okupi široki broj djelatnika vizionara, naučnika raznih profila te našla svoje mjesto u dušama ljudi koji gaje ideju potrebe da se čini dobro i da se drugima olakša život.

"U proteklih jedanaest manifestacija učestvovao je veliki broj ljudi. Oni su dali nemjerljiv doprinos u afirmiranju etabliranju vakufa kao instituta unutar bosanskohercegovačkog društva. Odnosno da se ponovo vrati na pijedestal važnih i za društvo bitnih instituta, posebno zato što je zahvaljujući njemu nastao veliki broj bh. gradova, te da je jedna trećina države BiH nekada bila vakuf. Hrabro smo 2011. godine zakoračili u organiziranje manifestacije nadajući se da ćemo postići velike uspjehe.

To se i ostvarilo, a najvećim uspjehom smatramo jačanje svijesti o važnosti vakufa i porast broja domaćih vakifa i dobročinitelja – ističe Zajimović.

Dodao je da je Vakufska direkcija od kada je zvanično počela manifestacija „Dani vakufa“ pa do danas u saradnji sa muftilucima i medžlisima i uz pomoć osvjedočenih prijatelja realizirala veliki broj vakufskih projekata. Među njima je, kaže, veliki broj izgrađenih, obnovljenih i nanovo rekonstruiranih džamija, vakufskih administrativnih i poslovnih objekata, objekata namijenjenih obrazovanju, socijalnih projekata kao i projekata vezanih za organizaciju naučnih skupova i seminara kao i štampu literature koja obrađuje vakufsku tematiku.

"U tom smislu smo 2021. godine štampali i monografiju „S vakufom možemo više“ u kojoj smo kroz 101 realizirani projekat prezentirali naš desetogodišnji rad. Među najreprezentativnije projekte koji su realizirani u ovom periodu spadaju Aladža džamija u Foči, Isa-begov hamam, Upravna zgrada Rijaseta IZ, Studentski dom IZ-e, Roditeljska kuća u Sarajevu, Studentski hotel u Mostaru, poslovno-administrativni centar „Medresa“ u Fojnici kao i kompleks Kuvajtske džamije i Centar za islamsko obrazovanje Matuzići u općini Doboj-Jug.

Važno je istaknuti da u 2024. godini otvaramo i tri veoma značajna vjerska i kulturno-historijska objekta: Arnaudija džamiju u Banjoj Luci, Kizlar-aginu džamiju u Mrkonjić-Gradu i Sinan-begovu džamiju u Čajniču. Po broju objekata koje otvaramo ove godine i njihovom značaju za Islamsku zajednicu i društvo, uz navedene džamije, Roditeljsku kuću u Tuzli, Vakufski tržni centar u Sanskom Mostu i Islamski centar u Zenici, možemo slobodno reći da je 2024. godina – godina kada je kulminirao naš trinaestogodišnji rad i djelovanje na obnovi i unapređenju vakufske imovine, istakao je.

Faze izgradnje

Zajimović se osvrnuo i na planove za tekuću godinu, kazavši da je u toku realizacija nekoliko projekata koji su u različitim fazama izgradnje.

"Prije svega radi se o projektu temeljite rekonstrukcije Šarene, odnosno Behram-begove džamije u Tuzli, ponovnoj izgradnji Dugalića džamije u Nevesinju kao i ponovnoj izgradnji Hadži Baline džamije i Opijačeve tekije na Šehovini u Mostaru. Također, ove godine planiramo započeti sa projektima izgradnje Arnaudija džamije u Rogatici, Sahat-kule u Banjoj Luci, rekonstrukcijom Ali-hodžine i Fatima-kadunine džamije, mesdžida Hadži Murat spahije u Galčićima u Mostaru.

U saradnji sa našim medžlisima pripremamo nove projekte, a fokus će biti na ekonomskim projektima koji će pomoći medžlisima u smislu ekonomske stabilnosti. Među takvim projektima je i projekat izgradnje silosa u Janji i Bijeljini za potrebe skladištenja žitarica sa vakufskih zemljišnih parcela. Medžlis IZ Janja već je poduzeo aktivnosti na ovom projektu.

Ove godine planira se i realizacija još nekoliko projekata izgradnje solarnih elektrana na vakufskim zemljišnim parcelama. Širom Bosne i Hercegovine vršimo analizu pogodnih vakufskih zemljišnih parcela za izgradnju solarnih elektrana. Postigli smo dobre rezultate, ali pred nama je još mnogo posla – kazao je Zajimović.

Ove godine, ističe, bit će usvojena strategija razvoja vakufa i Vakufske direkcije za period 2024 – 2034.

"Sve što je strateški u njoj određeno kao pravac djelovanja razvijat će se u tom smjeru. Za svaki strateški cilj definirani su projektni zadaci i dinamički planovi. Aktivnosti Vakufske direkcije će se kretati u okvirima definiranih strateških ciljeva i projektnih zadataka. Poseban fokus će biti stavljen na vakufsku imovinu koja je zbog trenutnih društveno-ekonomskih procesa izrazito pasivna i ima malu ili nikakvu funkciju. Cilj je i tu imovinu staviti u funkciju kako bi i ona imala karakter općekorisne imovine i doprinosila razvoju vakufa, odnosno ispunjavala potrebe kategorije društva čije potrebe treba da ispunjava – dodao je.

Fokus rada Direkcije kao i do sada usmjeren je na organe Islamske zajednice koji na terenu direktno upravljaju vakufskom imovinom.

"Dakle, radi se o poslovima koji proizilaze iz ustavnih nadležnosti datih Vakufskoj direkciji. U tom pogledu Vakufska direkcija inicira normativno-pravne akte i prati njihovu implementaciju na terenu. Shodno potrebama a u saradnji sa medžlisima aktivno učestvujemo u pravnim procesima koji su vezani za vakufsku imovinu na terenu.

Naša pažnja usmjerena je i na donošenje normativno-pravnih akata od strane državnih organa a koji mogu imati negativne konotacije po vakufsku imovinu. Uključeni smo u sve procese koji imaju karakter i usmjereni su na restituciju odnosno na potpunu upotrebu imovine sa kojom Islamska zajednica raspolaže. Također, pratimo eventualne promjene izvorno vakufske imovine koja se vodi kao državna kako bi ista bila sačuvana u naturalnom obliku.

Izričiti smo u svojim stavovima u borbi za postojanošću i očuvanjem vakufske imovine u skladu sa normativnim regulativama – kazao je Zajimović.

Historijska nepravda

Ukazao je na potrebu donošenja zakona o restituciji, koji bi, pojašnjava, ispravio historijsku nepravdu nanesenu vakufima i vakifima jer se njihova volja iskazana kroz legalan i legitiman pravni sistem grubo prekršila.

"Nepravda i zulum naneseni su i vakufu kao i direktnom korisniku oduzete imovine. Političke partije svojim ispraznim obećanjima o donošenju zakona o restituciji već odavno su izgubile povjerenje. Posebno ukoliko se ima u vidu činjenica da nije poduzet nijedan konkretan i vidljivi korak u rješavanju ovog problema u posljednjih 15 godina.

Način na koji se naši politički predstavnici odnose prema donošenju zakona o restituciji pokazuje da je u stvari imovina koja treba biti predmet restitucije još uvijek veoma važan segment finansiranja općina i drugih državnih organa i da se iste teško mogu odreći. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je do 1990. godine ostala bez više od 90% svoje nekadašnje imovine.

Zbog nedonošenja zakona o restituciji ta imovina se još uvijek vodi kao društvena svojina. Šteta koja je nanesena vakufu u Bosni i Hercegovini usljed nacionalizacije stanova i poslovnih prostora u periodu od 1996. godine do danas iznosi više stotina miliona konvertibilnih maraka. Ona se odnosi na vakufske poslovne prostore i stanove, a prouzrokovana je izostankom povrata istih Islamskoj zajednici.

Zbog nepostojanja zakona o restituciji imovine Federacija BiH godišnje ošteti vakuf za iznos od 15.840.000,00 KM, a Republika Srpska za iznos od 9.660.000,00 KM – kaže Zajimović.

Ono što je posebno važno napomenuti jeste da ta imovina nije oduzeta samo od Islamske zajednice u BiH. Zapravo ta imovina je oduzeta od svih
onih kategorija društva koji su polagali pravo na prihode od te imovine ili su imali koristi i pomoć od te imovine. Veliki broj siromašnih, studenata, učenika, penzionera, ljudi u stanju socijalnih potreba, bolesnih i drugih je obespravljeno sa nedonošenjem zakona o restituciji.

Za kraj razgovora poručuje da su Islamska zajednica pa time i Vakufska direkcija neodvojiva od svoga članstva.

"Sve ono kroz šta prolazi ovaj narod prolazi i Islamska zajednica. Posao Vakufske direkcije je indirektno vezan za misijsko djelovanje naše Zajednice. Pa iako smo svojim radom i djelovanjem uronjeni u pravne i ekonomske poslove krajnji produkt našeg rada direktno utiče na kvalitet misijskog rada naših mualima, imama i hatiba. Odatle i proizilazi naša posvećenost i istrajnost u radu. Parola kojom se vodimo u našem poslu je direktno oslonjena na hadis našeg poslanika Muhameda s.a.v.s. u kome kaže: “Najbolji od vas su oni koji koriste široj društvenoj zajednici.“ Stoga društvene, političke i ekonomske poteškoće koje su neminovnost svakog, a ne samo našeg vremena mogu nas usporiti, preusmjeriti ali nas ne mogu obeshrabriti i zaustaviti u obavljanju našeg posla – kazao je Zajimović.

Razgovarala: A. Čorbo-Zećo

Patria