Potpisivanje Ugovora o financijskoj potpori za provedbu projekta ''Nastavak gradnje objekta Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, I. faza'' između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar, koji se desio u četvrtak (29.9.2022.) u Mostaru, samo je jedan od brojnih dokaza brutalne demonstracije sile hrvatske politike, kako one iz Zagreba tako i one u Bosni i Hercegovini, nad ustavno pravnim poretkom u našoj zemlji.
Uprkos činjenicama da Hrvatsko narodno kazalište nikada nije dobilo pravovaljano rješenje za izgradnju, a kamoli za nastavak radova u centralnoj zoni Grada Mostara na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema, i uprkos protivljenjima svih drugih političkih subjekata u Mostaru, HDZ-ova politika jednostrano nastavlja sa inicijativama prikupljanja novca za nelegalnu zgradu, nastavlja sa provociranjem i ismijavanjem osnovnih demokratskih načela: vladavine zakona, stvaranja ambijenta međusobnog uvažavanja i izgradnji povjerenja među građanima i narodima koji žive u Mostaru.
Otužno zvuče izjave državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa i direktora HNK-a Ivana Vukoje. Milas kaže kako će baš ta sporna zgrada doprinijeti "očuvanju svih vrijednosti zbog kojih su Hrvati ono što jesu".
Naprosto za ne povjerovati je da Milas ne zna da se radi, u najmanju ruku o spornom lokalitetu, oduzetom haremu zato se logično upitati: Zar je hrvatska vrijednost otimati tuđe!?
U izjavama direktor Vukoje, kako prenose mediji, ističe da će njihovo djelovanje, zamislite paradoksa, biti kohezivni faktor, ne samo u Mostaru, nego i u cijeloj BiH. Pa zar u inat podignutoj zgradi. Takve zgrade, pa makar bile i bogomolje, ne mogu biti kohezivni faktor ničega. Dapače, takve zgrade su kamen spoticanja općem humanizmu.
Bošnjacima Mostara, a i svim dobronamjernim građanima u ovom gradu, nikada neće biti jasno da je prije šest mjeseci sa 2 miliona maraka (nije štamparska greška, sa dva miliona maraka) izgradnju zgrade HNK-a podržala i Vlada Federacije BiH.
Tu činjenicu sa šokantnim posljedicama po budućnost Grada uz još neke pojedince najoštrije su osudili dvojica mostarskih muftija, muftija u penziji Seid-ef. Smajkić i aktuelni muftija Salem-ef. Dedović.
Krajem marta podsjetili su bosanskohercegovačku javnost da je grad Mostar jedan od simbola naše države, grad svjetske kulturne baštine, da je oduvijek kroz svoju dugu historiju bio urbani, vjerski, kulturni, društveni centar i primjer suživota građana različitih vjerskih, nacionalnih i drugih uvjerenja i opredjeljenja. Shodno tome, po ko zna koji put zatražili su da se ispoštuju zahtjevi svih vjerskih zajednica i da se otpočne izgradnja Islamskog kulturnog centra na lokalitetu Lakišića harema, da se nastavi izgradnja crkve Kristova uskrsnuća i otpočne izgradnja jevrejske sinagoge.
Ovaj poziv Islamske zajednice godinama je ignorisan. Potom su naprasno, neshvatljivim odlukama nadležnih federalnih vlasti, mimo svih zakonskih procedura, bez regulacionog plana centralne zone, osigurana sredstva za nastavak gradnje Hrvatskog narodnog kazališta.
Muftije su jasno podcrtale tom prilikom, budući da se njihovi stavovi, jer ne idu na ruku politike HDZ-a, redovno stigmatiziraju da ni na koji način ne odriču pravo hrvatskog naroda na kulturni život i njegovo afirmisanje kroz ustanove kulture, ali da nikada neće prihvatiti selektivnu (ne)pravdu, uzurpaciju vakufa, obilježavanje prostora i pravljenje novih etničkih linija i podjela pod plaštom sporta, kulture i drugih opravdanja i izgovora.
Problem gradnje u centralnoj gradskoj zoni, kako su to naveli iz Gradske organizacije SDA Mostar u saopćenju za javnost 30.3. 2022. godine je otvoreno političko i stručno pitanje u zadnjih nekoliko decenija koje sve do sada nije riješeno.
Prema njihovom mišljenju, novac koji je sa federalnog nivoa obezbjeđen za Hrvatsko narodno kazalište ne znači automatski početak gradnje bilo čega na već postojećim ili eventualno novim objektima, jer je potrebno ispoštovati sve neophodne procedure, ali i usvojiti sve akte koji su od presudne važnosti za definisanje konačnog izgleda centralne gradske zone, planiranih objekata i načina njihove izgradnje. Lijepo su pojasnili i to da je prema zakonskim regulativama u centralnoj zoni Grada Mostara zabranjena bilo kakva gradnja sve do donošenja odgovarajućeg prostornog plana.
Sudeći prema fotografijama sa potpisivanja Ugovora između Vlade Hrvatske i HNK, gradonačelnik Mostara Mario Kordić i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ne misle baš tako.
Oni su sa potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske, odnosno ministrom branitelja Tomom Medvedom, javno i transparentno uz dražesne osmijehe pozdravili trenutak u kojem Milas i Vokoja potpisuju ugovor za nelegalnu izgradnju zgrade na silom oduzetom vakufskom zemljištu. Oni su, dakle, javno, i imenom i prezimenom, sa fotografijom stali iza svojih stavova, nisu se skrivali niti iza institucija niti iza političkih partija.
Hrvatska politika u BiH i R Hrvatskoj, pa i u Gradu Mostaru, to je više već očigledno, ne mare baš puno šta o tome kažu Bošnjaci, njihovi politički predstavnici, šta misle muftije o nelegalnoj gradnji zgrade Kazališta.
Ni ne osvrću se na podnesene krivičnu prijavu protiv N. N. lica zbog postojanja opravdane sumnje da je počinjeno krivično djelo falsifikovanja dokumentacije i najave nastavka nezakonite izgradnje bez valjane i postojane dokumentacije, koju je još ljetos (15.7.2022.) podnio predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić, a tek u petak 30. 9. 2022. javnosti obznanio. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine se proglasilo nenadležnim i prijavu je proslijedilo na postupanje Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).
Marić je istakao kako od Tužilaštva HNK očekuje brzu reakciju, mada su šanse da se to i desi minimalne, jer je tom istom tužilaštvu po istom pitanju krivična prijava dostavljana nekoliko puta.
Treba li napominjati da su izosatale bilo kakve reakcije? Kao što su izostale, navodi to i Marić u svom saopćenju, nadležnih gradskih organa.
- Kao predsjednik Gradskog vijeća, a na osnovu zakonskih obaveza i ovlaštenja koja mi daje Statut Grada Mostara i Poslovnik o radu Gradskog vijeća, 5. aprila 2022. godine zatražio sam od direktora ustanove Hrvatskog narodnog kazališta i Odjela za urbanizam i građenje da mi dostave svu relevantnu dokumentaciju u vezi sa izgradnjom. Kako nisam dobio odgovor, 15 .jula 2022.godine pokrenuo sam krivičnu prijavu Tužilaštvu HNK i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv N.N. osoba - kaže se u saopćenju predsjednika Gradskog vijeća Mostara Salema Marića.
On je na kraju poručio da se procesi u Mostaru oko kojih ne postoji dogovor svih koji nose odgovornost u odlučivanju ne smiju siliti, jer narušavaju društveno-političke odnose.
Iz svega navedenog, prostom računicom lahko je zaključiti da su se javno u zaštitu pravnog poretka u slučaju gradnje Lakišića harema oglasili samo dvojica muftija i predsjednik Gradskog vijeća dok su javnu podršku tom pravnom nasilju dali gradonačelnik Mostara, predsjednik HDZ-a, Vlada Hrvatske i prešutnu saglasnost Vlada Federacije. Na šutnjuTužilaštva HNK u Hercegovini su se odavno svi navikli.
Jer, zna se kome služi kao alatka rješavanja političkih i gospodarskih pitanja.
P.S.
Kako je Mostar mala sredina u kojoj svi sve znamo. Tako je jasno ko će i šta će reći nakon objave ovog teksta. Da, pravim se pametan, jer sam naglas rekao ono što svi u Mostaru znamo i jedni drugima govorimo!
Preuzeto sa preporod.info
