Sarajevo, 13. april 2013. (MINA) – U Sarajevu je danas zasjedao Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kojim je predsjedavao Safet Softić, predsjednik Sabora. Sjedica je održana u prisustvu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i većine muftija.
Sabornici su najviše pažnje posvetili Izvještaju o radu Rijaseta u prošloj i planovima i programima rada u 2013. godini i Prijedlogu Platforme za promjenu Ustava Islamske zajednice u BiH.
Sabor je ocijenio rad Rijaseta i njegovih službi uspješnim.
U izvještaju o radu koji je Sabor prihvatio evidentirane su brojne aktivnosti koje su se odvijale diljem Islamske zajednice, a kao najznačajnija aktivnost istaknuto je provođenje izbora za Reisu-l-ulemu, zatim vjerski život koji se odvijao u 1427 džemata u BiH, rad 1876 mekteba, imamski, hatibski i mualimski poslovi na kojim je angažovano 1468 osoba, vjeronauka u 445 osnovnih i 147 srednjih škola, zatim uvakufljenje 280 duluma zemljišta i znatna novčana uvakufljenja. Na četiri fakulteta se školuje 1534 studenta, u medresama uči 2481 učenik i učenica. Istaknuti su i ostvareni rezultati u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, u Srbiji, u Sloveniji i bošnjačkoj dijaspori.
Kada je riječ o planu rada u 2013. godini, u uvodnim napomenama dr. Amir Karić, šef vjersko-prosvjetne službe Rijaseta je podsjetio na one najznačajnije : predviđen je susret s glavnim imamima, imamima i vjeroučiteljima,sagledat će se potrebe medžlisa koji nemaju uslove za nesmetan rad, radit će se na daljoj afirmaciji mekteba, na izradi studije o potrebama za osnivanje obdaništa, predviđeno me je međunarodno takmičenje učenika iz predmeta vjeronauke, u medresama će se unaprijediti nastavni programi, predstavnici sva čestiri fakulteta izradit će studiju o perspektivama razvoja visokog obrazovanja, pružanje stručne pomoći, posebno povratničkim medžlisima, a ova, 2013. godina proglašena je godinom obnove Aladža džamije u Foči, tako da će se aktivnosti u tom pravcu odvijati tokom cijele godine.
Prijedlog Platforme za promjenu Ustava
Najznačajnija tačka dnevnog reda na zasjedanju Sabora Islamske zajednice bila je ona koja se odnosila na Prijedlog Platforme za promjene Ustava IZ u BiH.
Na početku rasprave obratio se reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
MINA u cjelosti prenosi obraćanje Reisu-l-uleme :
Obraćanje Reisu-l-uleme
- E'uzu billahi mineššejtanirradžim.
Bismillahirrahmanirrahim!
El-hamdu lillahi rabil-alemin we salatu we selamu ala resulina Muhammedin we alihi we sahbihi edžmein!
Ko se pravom stazom uputi, na svoje dobro se uputio, a ko stranputicom krene, protiv sebe se okrenuo. Niko neće nositi tuđe breme i obaveze. Mi nikoga nismo kaznili dok ne bismo poslanika poslali. (Al-Isra, 15)
I među ljudima koje stvaramo u svakoj generaciji ima ummet (zajednica) koji istini upućuje i na temelju nje pravedno presuđuje. (Al-Araf, 181)
Musliman je muslimanu brat, neće mu nasilje i nepravdu učiniti, neće ga napustiti, neće mu slagati neće ga poniziti. (IPH, 1490)
Draga braćo i sestre, poštovani sabornici.
Danas završavamo prvu i otpočinjemo, ako Bog da, drugu fazu rada na Ustavu IZ-e u BiH. Danas se navršava godina dana, kako nas je upoznao predsjednik Sabora, našega bavljenja tim važnim pitanjem. Ona je bila ispunjena s puno dinamike i odgovornog rada.
Danas se pred vama nalazi Prijedlog Platforme za izmjene i dopune postojećeg Ustava IZ-e u BiH. Vi danas odlučujete o ovom prijedlogu i daljim aktivnostima koje nam valja poduzimati.
Sa zadovoljstvom mogu kazati da su ovaj tekst Platforme jednoglasno podržali Rijaset i Ustavna komisija Sabora IZ-e u BiH.
U nastojanju da provedemo Zaključak Sabora od 14. 04. 2012. godine i osiguramo što obuhvatnije konsultacije i demokratsku proceduru, pripremanje ovog Prijedloga proveli smo mnogo šire nego što je propisano Ustavom i drugim propisima Zajednice. To je posigurno doprinijelo njegovu kvalitetu, ali i jačanju Zajednice.
Provođenjem javne rasprave u ovoj fazi priprema Ustava pokazali smo da je ustavna materija opća obaveza i opće pravo pripadnika i članova Zajednice. Odaziv učesnika i prijedlozi koje smo dobili su doista ohrabrujući. Neki su unijeti u prijedlog Platforme, dok su drugi, kao materija za amandmane, ostavljeni za narednu fazu.
Dokument Rijaseta pod nazivom „Izmjene Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“ od 02.03.2012. godine poznat je i kao „Inicijativa iz Fojnice“. Sabor se o njemu izjasnio kao o nepotpunom dokumentu, neadekvatnom da bude Nacrt Ustava ili predložak za amandmane, ali je uzet kao inicijativa za izradu Platforme.
No, njegovom analizom moguće je zaključiti da on implicira donošenje novog Ustava IZ-e u BiH i uspostavu nove strukture Zajednice. Osim toga, inicijativa ne daje dovoljno elemenata za razumijevanje strukture te nove Zajednice, ali se čini mogućim zaključiti da ona upućuje na postojanje četiri ravnopravne zajednice.
Ovakva rješenja polaze od iskustva složenih država. No, u našem slučaju, potcrtajmo dobro, analogija svojevrsne «federalizacije» Islamske zajednice nije historijski, pravno, a niti vjerski utemeljena.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je definirana kao jedna zajednica koja uključuje muslimane u četiri države i dijaspori. Historijski gledano, institucionalno uspostavljanje islama vezano je za dolazak sultana Fatiha u Bosnu i Hercegovinu 1463. g. Od te do 1878. g. teritorija koja je potpadala pod ovu jurisdikciju pomjerala se na sve četiri strane svijeta, ali je Bosna, s tadašnjim svojim sastavnim dijelom Sandžakom, bila formalni okvir. Od 1878., odnosno Berlinskog kongresa, do 1913, Carigradskog ugovora o miru, Bosna i Hercegovina i Sandžak su jedna zajednica, s jednim reisu-l-ulemom od 1882. g. i jednim temeljnim Štatutom od 1909. godine. Od 1916 godine, muslimani Hrvatske i Slovenije prihvataju bosanskog reisu-l-ulemu i Štatut i tako postaju organski dio te jedne Zajednice. Od tada do 1997. godine u Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, u FNRJ, i SFRJ i poslije postoji samo jedan reisu-l-ulema i jedan ustav.
Pravno, Islamska zajednica na teritoriji o kojoj govorimo, od dolaska sultana Fatiha u Bosnu i Hercegovinu 1463. godine, u različitim pravnim aranžmanima, bila je jedna Islamska zajednica (Berlinski kongres 1878. godine, Štatut 1909., Senžermenski ugovor 1919. godine, ustavi iz 1936., 1947., 1969., 1990. i 1997.). Važeći Ustav iz 1997., s amandmanima, jasno definira Islamsku zajednicu kao jedinstvenu cjelinu.
S vjerskog aspekta gledano, zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, kako je ovdje kratko historijski opisana, svoj šerijatski legitimitet temelji na vezi s poslanikom Muhammedom, a.s., putem Hulefair-rašidina, emevijskih, abasijskih i osmanskih halifa (sultana), šejhu-l-islama i menšura (na temelju šerijata). Menšura u formalnom, a institucija reisu-l-uleme i rijaseta u stvarnom, smislu legitimiraju, na jedinstven način u islamskom svijetu, nas ovdje, bosanske muslimane, koji smo svoje jedinstvo održali neprekinutom i neprekidnom vezom s našim časnim Pejgamberom, hatemul-enbijaom i njegovim časnim dinom. Ta legitimnost je izražena šehadetom, a naš šehadet ovdje je utemeljen šerijatom Muhammeda, a. s. Prekinuti tu vezu znači izgubiti tu legitimaciju. Odnosno, odvojiti se od ove Zajednice znači odvojiti se od ovog sidra Šerijata.
No, ova Zajednica nije zajednica imama, ona je Zajednica vjernika, u kojoj svako ima svoju ulogu i zadatak, a najodgovorniji su oni koji najviše znaju.
Uvaženi sabornici!
Kakva nam je Zajednica danas potrebna?
To je Zajednica koja u svom vremenu najbolje osigurava uvjete za prenošenje Emaneta. Sposobna je odgovoriti zahtjevima vremena. Nije vođena, nego je ona ta koja predvodi. Njeni predvodnici su svjesni sebe, sposobni i odgovorni prema javnom dobru. Ta Zajednica ide u susret problemima i nudi odgovore.
Postojeća struktura Zajednice je nastala dobrim dijelom kao odgovor na okolnosti u kojima je ranije djelovala. Stoga je potrebno izvršiti njeno unapređenje, tj. organizacijski i pravno uskladiti funkcioniranje organa i ustanova IZ-e u BiH, kako u unutrašnjoj institucionalnoj komunikaciji, tako i u odnosu prema okruženju.
Za inicijativu iz Fojnice sam smatrao da će se rješavati odlukom o raspisivanju izbora za Reisu-l-ulemu i nakon završetka izbora. Sada smo u toj fazi.
Prijedlog Platforme u poglavlju II polazi od principa jedne zajednice, utemeljene na Šerijatu, Ustavu IZ-e u BiH i od činjenice da ona funkcionira na teritoriji Bosne i Hercegovine, te tri susjedne države i u dijaspori. Buduće ustavno rješenje treba odražavati princip jedne Islamske zajednice, kao i dosada. U svojoj definiciji taj će princip biti preciziran u članu 1.
Primjenjujući ovo načelo, jasno proizlazi zaključak da nema koncepta neke nove Zajednice, što, opet, znači da Ustav iz 1997. godine nije potrebno mijenjati novim. Međutim, nužno je izvršiti izmjene u njemu, koje će osigurati uspostavu funkcionalnih struktura Zajednice. To se može učiniti donošenjem amandmana.
Savremeno iskustvo vođenja institucija potvrđuje da su potrebna barem tri nivoa organiziranja radi efikasnog upravljanja. Ustavom iz 1997. g. uspostavljena su dva nivoa organiziranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini: džemat i medžlis, kao niži nivo, i Rijaset, Sabor i Reisu-l-ulema, kao viši nivo. Na teritoriji Bosne i Hercegovine se pojavljuje muftija, kao jedno u nizu vjerskih lica, bez administrativne organizacije i podrške, dok su na teritorijama Srbije, Hrvatske i Slovenije zadržani sabor i mešihat, na čijem čelu je muftija.
Platformom se predlaže dosljedno uvođenje tri nivoa, pri čemu bi srednji nivo bio definiran kao muftijstvo, na čelu sa muftijom i savjetima muftijstva za vjerska i administrativna pitanja na području Bosne i Hercegovine. U Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji bilo bi zadržano postojeće ustrojstvo. Pitanje islemske zajednice u dijaspori nužno je sagledati u novom svjetlu, te omogućiti njezino adekvatnije sudjelovanje u radu organa IZ-e.
Treći, najviši nivo bi bio organiziran u formama Rijaseta, Sabora i Reisu-l-uleme, kao i do sada. Na ovom nivou bi se uspostavilo Vijeće muftija/Medžlisu-l-ulema, što je novina, i bilo bi sastavljeno od svih muftija. Time bi na određeni način bila omeđena funkcija Reisu-l-uleme. Vijeće za fetve bi nastavilo ispunjavati svoju ulogu, kao i do sada.
Funkcija srednjeg nivoa organiziranja je da koordinira sve aktivnosti Zajednice na svom području u okviru svojih nadležnosti, te da bude komunikacijska spona između viših i nižih nivoa organizacije Zajednice. Muftijstvo bi imalo neophodnu administraciju, koja bi pratila strukturu administracije Rijaseta. Broj zaposlenih bi strogo odgovarao stvarnim potrebama i materijalnim mogućnostima Zajednice. Isto bi važilo i za mešihate. Na ovaj način bi trebalo da se dinamizira rad Zajednice u cijelosti i ravnopravno rasporede zadaci i nadležnosti, ali i šire uključe svi potencijali Zajednice, njezinih članova i zaposlenika.
Rijaset je najviši izvršni organ Zajednice. On bi zadržao svoju funkciju i ubuduće, ali bi iznutra bio savremeno organiziran, kako bi funkcionirao isključivo po principu nadležnosti za određeno područje: vjerska pitanja, obrazovanje, finansije, administracija, odnosi s drugima... Rukovodioci uprava bi, s Reisu-l-ulemom, bili njegovi članovi. Rijaset bi za svoj rad odgovarao Saboru, a u pitanjima vjere bio pod nadzorom Vijeća muftija. Na njegovu organizacionu strukturu je moguće dodavati potreban broj direkcija, ureda, fondova i sl.
Vijeće muftija je novo tijelo u strukturi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ono bi bilo najviši vjerski organ. Ono osigurava valjano vjersko razumijevanje i svjedočenje islama; pruža autoritativne odgovore na nova pitanja i probleme u vjerskom životu muslimana; utvrđuje šerijatsku legitimnost normativnih akata i djelatnosti organa, ustanova i funkcionera IZ; potiče idžtihad među ulemom; određuje se prema pojavama novih učenja i vjerskih gledišta među pripadnicima Zajednice; prati tokove društvenog, političkog i kulturnog života, posebno javno i privatno obrazovanje i informiranje građana i razmatra pojave i tumačenja kojima se ugrožava sloboda vjere i uvjerenja, relativiziraju etička i društvena zla sa stanovišta islama, kao što su blasfemija, pornografija, prostitucija, te potiču vjerske, etničke i druge isključivosti.
Vijeće muftija čine svi muftije u svojim mandatima, a njime predsjedava Reisu-l-ulema. Vijeće donosi odluke, stavove, preporuke i inicijative. Njegova nadležnost je na cijelom području Zajednice.
Prijedlogom ustavne reforme, Sabor bi zadržao svoje nadležnosti najvišeg zakonodavnog organa, Reisu-l-ulema ostao poglavar i vrhovni muftija, s preciziranim ulogama Rijaseta i Vijeća muftija. Zajednica bi time osigurala podjelu nadležnosti, modernu organizaciju i jasnu kontrolu svih struktura. Time bi se osigurala ravnoteža nadležnosti i odgovornosti, izbjegla koncentracija odlučivanja na jednom mjestu i ravnomjerno učešće svih pripadnika i zaposlenika u radu i upravljanju.
Cijenjena braćo i sestre!
Pošto se ove izmjene uvrste u Ustav IZ-e u BiH, bit će neophodno uskladiti njegov tekst s tim izmjenama, a koje će zadržati postojeća rješenja, jasno definirati osnovne pojmove (član, pripadnik, naprimjer), osigurati uključenost svih vakufa, mogućnost različitih oblika halal privređivanja Zajednice, te pojmovno različito identificirati određena tijela Zajednice. Sve ovo je naznačeno u Prijedlogu Platforme pod III a,b,c i d.
Potrebno je objektivnije i preciznije definirati uvjete za kandidiranje na određene funkcije, trajanje i broj mandata, a izradu izvještaja o radu i planova i programa rada usvojiti kao standard u Zajednici. Po završetku ustavnih promjena, bit će neophodno uskladiti postojeću pravnu regulativu i učiniti veliki korak naprijed u normiranju nadležnosti i djelatnosti u Zajednici. To smatram i svojim važnim zadatkom. Ovo se odnosi na članove 39, 40, 45, 46, 54, 79 i dr.)
je odrediti nadležnosti kod donošenja općih akta za zapošljavanje, imenovanja, prava i obaveze zaposlenika isl., vodeći računa o spremi, rodnoj pripadnosti, iskustvu, rezultatima i sl.
Islamska zajednica u BiH ima svoj Ustavni sud koji će propisati ovlasti za uspostavu i drugih sudskih tijela, koja su postojala u IZ, a za kojima se osjeća potreba, s obzirom na istinsku samostalnost Zajednice i njezinu punu odgovornost za ponašanje njenih zaposlenika i članova.
Zajednica će se dalje razvijati i jačati u pravcu materijalnog i finansijskog snaženja, popravljanja socijalnog statusa zaposlenih, članova i pripadnika. Potrebno je uspostaviti nove socijalne i humanitarne ustanove, te različite fondove.
Potrebno je razmotriti definiranje nosilaca vjerskog autoriteta u Zajednici, kao što će biti nužno redefinirati organizaciju medžlisa IZ-e.
U različitim društvenim okolnostima naša Zajednica je nosila Emanet i razvijala se, ostvarujući velike rezultate. U ovom, tehnološki razvijenom i virtualnom dobu, dužni smo još snažnije prenositi Emanet, zavjet naših očeva i djedova. Da bismo to ostvarili, potrebna nam je snažna i efikasna Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.
Pozivam vas da date podršku ovom Prijedlogu Platforme.
Pozivam vas da učestvujete u izradi amandmana, kako bismo dobili najbolja rješenja.
Nadam se, također, da ćete danas usvojiti Termin-plan aktivnosti za donošenje ovih izmjena Ustava.
Rijaset će sarađivati sa Saborom i Ustavnom komisijom u svim fazama izrade nacrta amandmana, u javnoj raspravi i pripremi akta o promjeni Ustava.
Zahvaljujem se Allahu, dž. š., Koji nam je dao priliku da učestvujemo u ovom odgovornom poslu i izražavam svoje poštovanje svima onima koji su učestvovali i dali doprinos u izradi Prijedloga Platforme za izmjenu Ustava IZ-e u BiH.
Es-selamu alejkum.
Nakon obraćanja Reisu-l-uleme i rasprave, sabornici su dali podršku Prijedlogu Platforme i usvojili plan aktivnosti za donošenje izmjena Ustava Islamske zajednice.U narednom periodu pristupit će se izradi amandmana na osnovu usvojene Platforme.
Produženje mandata muftijama
Sabor Islamske zajednice je, na prijedlog Reisu-l-uleme produžio mandat dosadašnjim muftijama kojim je mandat istekao 2. aprila 2013. godine, na period do usvajanja i implementacije promjene Ustava Islamske zajednice u BiH, a najduže, na period od godinu dana, od donošenja odluke Sabora.
To su muftije :banjalučki Edhem ef. Čamdžić, bihaćki Hasan ef. Makić, mostarski Seid ef. Smajkić, sarajevski Husein ef. Smajić, zenički Ejub ef. Dautović, travnički Nusret ef. Abdibegović, goraždanski Hamed ef. Efendić, vojni Ismail ef. Smajlović i sandžački Muamer ef. Zukorlić.
Verifikovana je ranija saborska odluka o imnovanju Vahid ef. Fazlovića za muftiju tuzlanskog.
Na osnovu Ustava Islamske zajednice, njemu je danas, Reisu-l-ulema uručio Muraselu kojom mu je prenio dio personalnih ovlasti iz Menšure.
Popuna Rijaseta
Sabor je u Rijaset iz reda muftija imenovao muftiju sarajevskog, Huseina ef. Smajića, a iz obrazovnih ustanova direktora Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu, Zijada ef. Ljevakovića.
Ova dva mjesta u Rijasetu su popunjane nakon odlaska na nove dužnosti ranijih članova Huseina ef Kavazovića i Vahida ef. Fazlovića.
Ostale odluke
Sabor je dao saglasnost MIZ Brčko i MIZ Mostar za osnivanje obdaništa, donio odluku o reaktiviranju MIZ Bileća, imenovao Upravni odbor Vakufske direkcije i za člana Ustavne komisije umjesto rahmetli Muhameda Salkića imenovao Razima Čolića.
