Dvanaestog decembra 2014. godine, u Foči su zvanično počeli radovi na ponovnoj izgradnji Aladža džamije koju je 1549. godine izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana, a koja je u potpunosti srušena u augustu 1992. godine.
Aladža džamija, spomenik neizmjerne umjetničke, kulturne i historijske vrijednosti koji je do temelja srušen u ratu, uskoro će ponovo krasiti Foču.
"Putovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovako mjesto još nisam vidio", najljepši je zapis koji je o Aladža džamiji u Foči napravio Evlija Čelebija, a koji je stajao zapisan na trijemu Šarene džamije. Spomenik neizmjerne umjetničke, kulturne i historijske vrijednosti, koji je do temelja srušen u posljednjem ratu, uskoro će ponovo krasiti grad na Ćehotini i Drini.
RADOVI TOKOM 2018 GODINE
Kaligrafi su već počeli sa svojim radom, vidimo crvenu, plavu, zlatnu boju na mihrabu. Veliki dio za molitvu za muškarce je završen, na spratu manji ženski dio, sve su to dijelovi koji se ugledaju na staru Aladžu.
Skele su još u njenoj unutrašnosti, međutim iznad njih se probija njena pompezna arhitektura. Uporedo sa uređenem džamije, užurbano se radi i na uređivanju njenog harema.
ALEM I POSLJEDNJI KAMEN POSTAVLJEN 04.10.2017. GODINE
Na munari nekadašnje fočanske ljepotice Aladža džamije postavljen je alem 04.10.2017.godine, čime su završeni grubi radovi na njenoj izgradnji, a ozvaničen početak dekorativnih i radova na kupoli, koja će biti obložena olovom, a potom će početi njeno oslikavanje te oslikavanje zidova. Na kupoli ove džamije također je postavljen i posljednji, najvažniji kamen ključ-kilitaš, od čijeg ugrađivanja ovisi čvrstina i sigurnost cjelokupne džamijske kupole.
Postavljanjem alema na novoizgrađenu Aladža džamiju poslana je poruka da je fočanska ljepotica završena - kazao je u izjavi za Fenu direktor Vakufske direkcije IZ-a u BiH Senaid Zajimović. Alem čine polumjesec i zvijezda sa tri ili četiri kugle ispod njega i nalazi se na vrhu minareta. U kruškolikom alemu bude upisano Allahovo ime.
Izgradnja munare i kupole, bili su najzahtjevniji projekti, jer obuhvatili su ne samo izgradnju od originalnog kamena i "maltera", koji podrazumijeva mješavinu ljuske od jajeta sa slamom i drugih elemenata koji daju elastičnost i čvrstoću, već i originalan način izgradnje u skladu s pravilima mjera zaštite propisanih od Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.
Nakon ovih radova, nastavlja se sa gradnjom minbera, mihraba, vanjskog uređenja, originalnog šadrvana te izgradnje turbeta Ibrahima sina Hasana Nazira. Turbe je Hasan Nazir namijenio sebi, ali je zbog prerane smrti tu ukopao svoga sina Ibrahima.
Aladža džamija ili Šarena džamija izgrađena je 1550. godine u Foči, a izgradio ju je Hasan Nazir, nadzornik carskih prihoda u Bosni. S obzirom na to da je bila biser orijentalne arhitekture, bila je uvrštena na UNESCO-ovu listu kulturne baštine. U potpunosti je srušena u augustu 1992. godine. Njena ponovna izgradnja započela je 2014. Obnovu Aladže realiziraju dvije vakufske direkcije: Vakufska direkcija IZ u BiH i Generalna direkcija vakufa Republike Turske, u saradnji sa Muftijstvom goraždanskim i Medžlisom IZ Foča.
ZAVRŠNI GRAĐEVINSKI RADOVI
Radovi na ponovnoj izgradnji kompleksa Aladža džamije u Foči izvode se planiranom dinamikom. Trenutno se izvode završni radovi na kupoli džamije, preostalo je zidanje zadnje trećine kupole, nakon čega će na kupoli biti postavljeno olovo. Nakon završetka kupole vršit će se unutrašnji radovi u džamiji, postavljanje instalacija i malterisanje.
Također radovi na munari su u završnoj fazi, i to brušenje kamena munare i postavljanje olova. Pored toga, vrše se pripremni radovi za rekonstrukciju turbeta u dvorištu džamije.
U projektu ponovne izgradnje Aladža džamije učestvuje turska firma „Sama Inšaat“ (glavni izvođač) iz Burse te tri domaće firme iz Mostara, Fojnice i Foče.
DINAMIKA RADOVA
Sa svakim kamenim blokom ugrađenim u njene zidove raste i radost što će svojim postojanjem Aladža džamija ponovo krasiti grad na obalama Drine i Ćehotine. Nakon podizanja njenih zidova, u toku su mnogo zahtjevniji poslovi zidanja kamenih lukova iznad ulaza u džamiju te niz drugih radova kojima se najavljuje i zidanje velike kupole na objektu.Ulazni trijem
- Osnovni kubus objekta je na 11,5 metara visine, potom vijenci od 28 centimetara i onda se od osnovnog kubusa radi osmougao za gradnju kupole. Napravljene su platforme za izradu unutrašnjih lukova i mukarnase koji će nositi kupolu i služe da kubus prijeđe u osmougao. Lukovi ulaznog trijema, njih deset, u završnoj su fazi. Oni će nositi tri male kupole, čime će ulazni trijem biti završen. Kao u vrijeme njenog graditelja, redovi precizno obrađenih kamenih blokova učvršćuju se klanfama koje se zalijevaju vrelim olovom.
Izrada mukarnasa, kao i same konstrukcije sofe iznad ulaza, temeljite pripreme za gradnju unutrašnjih lukova uz pomoć platforme skovane u unutrašnjosti objekta, pokazuju da je obnova Aladža džamije u fazi kada je potrebno mnogo umijeća majstora i pažnje inžinjera.
O svakom detalju, brinu se stručnjaci iz firme „Arhi Plus“ iz Mostara, koja vrši nadzor, ali i inžinjeri Generalne direkcije vakufa Turske u saradnji s glavnim projektantom prof. dr. Amirom Pašićem.
Uporedo se gradi i kameni zid oko kompleksa. Bit će dug oko 160 metara. Kamen za ugradnju priprema vješti tešanjski klesar Husein Bešo, koji je kamene objekte gradio i u Zadru, Puli, Neumu, na otoku Hvaru.
Obnova turbeta
Ovom bh. nacionalnom spomeniku pripadali su i turbe Ibrahima, sina osnivača džamije, te nadgrobni sarkofag osnivača Hasana Nazira, a u okviru projekta koji se realizira u saradnji Generalne direkcije vakufa Turske i Vakufske direkcije Rijaseta IZBiH i turbe će biti obnovljeno.
Kameni lukovi iznad ulaza u džamiju su lukovi u osmanskom stilu koji će nositi tri male kupole. Većina džamija iz tog perioda ima te male lukove na sofama. Ovo je materijal i kamen koji se ne malteriše i nakon ugradnje on mora biti postojan i lijepo izgledati, bez fuga, te treba ga dotjerati poput nišana ili spomenika, jer kasnije nema popravljanja ni dodatne obrade. Ovi poslovi su teži od gradnje velike kamene kupole, te čak i najzahtjevniji dio posla tokom obnove.
Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH je osigurala neophodna sredstva za ponovnu izgradnju i obnovu Aladža džamije putem Generalne direkcije vakufa Vlade Republike Turske.
Nakon što je 10. marta 2014. godine između dvije direkcije potpisan Protokol o obnovi Aladža džamije, 30. maja, u okviru manifestacije „Dani vakufa“, postavljen kamen temeljac, te 30. novembra sa firmom Arhiplus d.o.o. Mostar potpisan ugovor o obavljanju poslova nadzora nad izvođenjem radova na ponovnoj izgradnji Aladža džamije, stvoreni su uvjeti za početak radova na izgradnji ove džamije.
U periodu od potpisivanja Protokola do dana kada su otpočeli radovi, Vakufska direkcija IZ u BiH je obavila mnogobrojne administrativno-pravne i druge radnje koje je bilo neophodno obaviti prije početka same izgradnje. Prije svega radnje koje se odnose na registraciju turske firme Sama Insaat-izvođača radova, pribavljanje radnih dozvola, odabir kooperanata iz Mostara, Foče i Jablanice, otvaranje kameoloma u Foči i uspostavljanje pristupnog puta za eksploataciju kamena i njegov odvoz na obradu u Jablanicu, odabir nadzora i drugo.Prvi kamen u temelj džamije ugradio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović koji se tim povodom prisutnima obratio.
Reisu-ulema je kazao da ne postoji ništa što nije moguće učiniti ukoliko postoji dobra volja među ljudima.
"Aladža je simbolizirala tu dobru volju. Tada, oko nje je nastao grad, nastala je Foča. Danas je Foča tu, a Aladža će ponovo, ako Bog da, biti zajedno sa svojim gradom". On je izrazio nadu da će obnova ove džamije označiti novi period i za grad i za Bošnjake u Foči, ali i za sve Srbe koji tu žive.
"Smatramo da obnova Aladže i drugih vjerskih objekata predstavlja doprinos u izgradnji povjerenja među ljudima i učvršćivanju suživota i nadam se da će ona ustvari ujediniti ljude na ovom prostoru", poručio je reisu-l-ulema.
Svečanoj ugradnji prvog kamena u temelj Aladža džamije prisustvovao je muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović, predstavnik Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet) Hasan Atli, predstavnici izvođača radova firma Sama Insaat iz Turske, predstavnici nadzora firma Arhiplus d.o.o. Mostar, predstavnici Medžlisa IZ Foča, koji su bili domaćini gostima, imami sa područja Medžlisa IZ Foča i Muftijstva goraždanskog, zatim džematlije iz Foče, Bosansko-podrinjskog kantona, Sarajeva i dr.
Nakon zimske pauze i opsežnih priprema, nastavljeni su radovi na ponovnoj izgradnji Aladža džamije u Foči.
U skladu sa mišljenjem nadzornog organa i ostalih sudionika na ovom projektu, u narednom periodu radit će se na izgradnji munare i izgradnji trijema džamije.
Zimski period iskorišten je za vađenje i pripremu kamena, tako da na lokalitetu Aladža džamije postoji dovoljna količina kamena koja će zasigurno utjecati na bržu dinamiku izvođenja radova, te se nadamo da ćemo u skorije vrijeme moći vidjeti građevinske konture ljepotice Aladža džamije u Foči.
Usvojenim dinamičkim planom trenutno se izvode radovi na tri '' fronta '' i to na izradi trijema ispred džamije, na nastavku zidanja minareta, te na nastavku zidanja zidova džamije i pripremama skela, oplata i remenata za ugaone mukarnase. Po ocjeni stručnjaka, kako do sada teku radovi, Aladža će biti završena u predviđenom roku. Naime, predviđeno je da obnova Aladža džamije bude završena u roku od 900 radnih dana.
