Na uglu ulica Kulovića i Branilaca Sarajeva nekada se nalazila Kalin hadži Alijina džamija koja je tu egzistirala od 1535. do 1947. godine.

Harem džamije je imao dva ulaza, a vakuf je uz džamiju napravio i mekteb. U haremu se nalazila kamena česma sa koritom, a tu su ukopani članovi poznatih sarajevskih porodica te kćerka osnivača džamije i braća Kulović.

Džamija je porušena 1947. godine kada su socijalističke vlasti na tom lokalitetu izgradile park i stambenu zgradu (današnja lamela) u kojoj su bili smješteni činovnici i vojni oficiri. Poslije je park nazvan po slovenskom pjesniku Francu Prešernu.

Problematičan park

Općina Centar je u augustu 2004. godine donijela rješenje kojim se odobrava uređenje parka Franca Prešerna. Po otpočinjanju radova ukazuju se temelji džamije sa mektebom i ostaci mezarluka, nakon čega su svi radovi obustavljeni. Od novembra 2004. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH predmetni lokalitet tretira kao nacionalni spomenik do donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. Na inicijativu Islamske zajednice i nekih nevladinih organizacija Skupština Kantona Sarajevo u januaru 2005. godine donosi odluku o izmjeni naziva Prešernovog parka u Harem Kalin hadži Alijine džamije.

"Vakufska direkcija je smatrala da prvo treba postupiti u skladu s mišljenjem Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. S obzirom na to da Vakufska direkcija u tome nije nailazila na podršku nadležnih organa predmetni lokalitet je propadao i dobio sadašnji izgled", rečeno je za Klix.ba iz Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.

Nedavno je dogovoreno da Općina Centar i Vakufska direkcija pristupe zaštiti lokaliteta tako da se isti ogradi, a potom arheološki istraži, nakon čega bi se rezultati istraživanja prezentirali javnosti. Prije samog prezentiranja uradila bi se konzervacija istraživačkih radova, a nakon konzervacije bio bi urađen i kompletan elaborat o istražnim i konzervatorskim radovima.

Želja za obnovom džamije

"Nije uredu da se o predviđenim aktivnostima govori s predrasudama prije nego se iznesu činjenice. Želimo da na tom lokalitetu uradimo nešto slično lokalitetu Bakr-babine džamije. I ona je zajedno s medresom i mezarlucima u proteklom sistemu bila zatrpana. Danas je taj prostor arheološki istražen, konzerviran i javnost ima priliku vidjeti istražene rezultate. Dakle, u prvom planu su nabrojane aktivnosti. Nakon toga slijede aktivnosti u vezi s eventualnom obnovom džamije. Ako i dođe do obnove i ponovne izgradnje na tom lokalitetu, IZ će u saradnji sa Zavodom izaći sa projektom kojim će javnost biti zadovoljna. Želimo naglasiti da nam je sada cilj da uredimo lokalitet, odnosno da ogradimo, uradimo arheološko ispitivanje i konzerviranje ostataka. Nakon toga ćemo moći malo detaljnije i više govoriti o eventualnoj izgradnji džamije", objašnjeno je iz Direkcije.

Trenutna ideja

Shodno preporukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Općina Centar Sarajevo je naručila i finansirala, u iznosu od deset hiljada maraka, projekat "Arheološki park Kalin hadži Alijine džamije". Projekat je izradio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, a on se sastoji od konzervacije i prezentacije arheoloških ostataka džamije i mekteba, te formiranja površine trga savremene koncepcije.

"S obzirom na to da se opisanim radovima, između ostalog, doprinosi revitalizaciji i očuvanju ovog prostora, Općina Centar Sarajevo je u Budžetu za 2015. godinu osigurala 50 hiljada maraka i potpisala ugovor prema kojem će Vakufska direkcija realizirati pomenuti projekat zaštite lokaliteta pod stručnim nadzorom Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

Općinsko vijeće je na 36. redovnoj sjednici od 29. septembra 2016. godine donijelo zaključak da se pristupi izradi Urbanističkog projekta 'Pošta-Sud', u okviru kojeg će se definisati i budući sadržaji ovog lokaliteta, a nosilac izrade plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo", rečeno je iz Općine za Klix.ba.

Izrada plana o arheološkom parku

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kao nosilac izrade planskih dokumenata za područje koje pokriva Kanton Sarajevo, nije započeo izradu detaljnog planskog dokumenta za lokalitet harema Kalin ­hadži Alijine džamije, jer izrada ovog plana može započeti tek po usvajanju odluke o pristupanju izradi plana, koja još nije donesena.

"Korespodencija između Općine Centar i institucija za zaštitu kulturno-­historijskog i prirodnog naslijeđa o ovoj temi sa Zavodom nije vršena. Ono što je jedino do sada urađeno je da smo u mjesecu oktobru 2015. godine, na zahtjev Općine upućen Zavodu da dostavi troškove i rokove za izradu Urbanističkog projekta 'Pošta – Sud', uputili odgovor. Općinskim dopisom smo informisani da je na 36. sjednici Općinskog vijeća Centar Predsjedavajući pokrenuo inicijativu da se po hitnom postupku izradi Urbanistički projekat 'Pošta – Sud'. Iako je Zavod dao odgovor na traženi zahtjev, do danas nemamo povratnih informacija na osnovu kojih bi se konkretne aktivnosti nastavile. Zavod smatra da je potrebno sa nosiocem pripreme Općinom i relevantnim institucijama za zaštitu prethodno održati sastanak o ovoj temi te dati prijedlog smjernica koje bi bile sastavni dio odluke o pristupanju izradi ovog urbanističkog projekta. Kako saznajemo iz medija, u Općini je prezentiran prijedlog rješenja za uređenje lokacije Harem Kalin­ hadži Alijine džamije (bivšeg Prešernovog parka), koje je uradio Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, a o kojem ovaj Zavod nije upoznat", rečeno je iz Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Izrada Urbanističkog projekta će ići po redovnoj proceduri izrade i usvajanja svih obavezujućih faza, između ostalog i upoznavanja građanstva kroz javnu tribinu i javnu raspravu, a za sve će biti potrebno vrijeme do 12 mjeseci.

Ograđivanje lokaliteta i arheološka istraživanja će, nakon što se obave sve druge predradnje, započeti u narednim mjesecima.