Aktivnosti Vakufske direkcije na kultiviranju neiskorištenog vakufskog zemljišta ulaze u fazu svoje realizacije. Naime, podsjetimo da je u organizaciji Vakufske direkcije izvršena edukacija najodgovornijih ljudi u medžlisima. Na seminarima koji su priređeni tom prilikom prisutni su bili upoznati sa namjerom ekonomske iskoristivosti vakufskih parcela čime se, ujedno, razvija i produžava egzistencija samog vakufa.
Ideja o zasadima deficitarnih agrokultura na parcelama vakufskog zemljišta koju je pokrenula Vakufska direkcija iz Sarajeva, očito i u ovom zimskom mjesecu ne miruje. Štaviše, vrše se pripreme kako bi se što spremnije dočekali proljetni dani i povoljniji uvjeti za sjetvu i sadnju. Dakako, za to su potrebna i određena materijalna sredstva koje pojedini medžlisi nemaju. No, dijelom se te potrebe mogu prevazići vlastitim angažmanom džematlija, a treba imati na umu i da su Kantonalna ministarstva poljoprivrede, kao i entitetska ministarstva, u svojim budžetima planirala subvencije za sadnju voća. Bitna je volja i želja za općim dobrom.
Svojevremeno, još 1933.godine Munir Šahinović Ekremov pišući o Muslimanskoj ekonomskoj obnovi u Muslimanskoj knjižici 'Naša pitanja', napisao je: „Uslov socijalno-ekonomskog boljitka jedne socijalne grupe leži u njoj samoj, ispoljava se u njenoj ekonomskoj produktivnosti i što je važnije- u pravom plasiranju ove bilo tvarne bilo duhovne produktivnosti. Treba svijesti o svrhi proizvodnje, treba shvatanja potrebe kolektivnog rada, treba poimanja potrebe što čvršće organizacije, što tješnjeg povjerenja između nas muslimana, da bi se stvorio prvi preduslov za saniranje našeg mučnog privrednog stanja, koje danas tišti naša vjerska osvjedočenja, naše kulturne tekovine, našu ideologiju i konačno naš vjersko- socijalni život uopće.“ Valjda smo ovih riječi sada svjesniji nego prije.
Sudeći prema riječima najodgovornijih na svojim područjima, u medžlisima i muftilucima, možemo reći da je ideja Vakufske direkcije naišla na plodno tle.
Tako Vehid ef. Arnaut, glavni imam Medžlisa iz Bugojno, kaže:
„ Projekat kultiviranja vakufskih parcela je jedan od najzanimljivijih projekata u prošloj godini. On otvara čitavu lepezu mogućnosti unaprjeđenja vakufskih dobara, potiče džema'ate i džematlije, i što mi se čini posebno važnim, potiče na nova uvakufljenja, jer pokazana briga za uvakufljene parcele, daje nadu vakifima za trajniju korist od onog što su udijelili. Svakako, ovaj projekat smatram samo početkom, u kome smo i sami napravili nekoliko koraka, ali se nadam i njegovom stalnom unaprjeđivanju. Čestitam Vakufskoj direkciji na pokretanju ovog projekta i nadam se plodonosnoj saradnji u budućnosti“.
O sadnji plantaže oraha kalemca na lokalitetu Musalla, staro mezarje na Gožulju, Šemso ef. Germić, glavni imam Medžlisa IZ Ljubuški, kazuje: „Mezarje površine oko 5 dunuma zemlje očišćeno je i pripremljeno, te je na parceli i zasađeno 100 sadnica oraha.. Velik posao urađen je angažmanom vrijednih džematlija. Naime, mezarje je bilo potpuno zaraslo jer u njemu se nije ukopavalo posljednjih najmanje 150 godina.Vrijedno bi bilo pri tome spomenuti džematlije : Amira(Meho) Osmića, Amira(Osman) Osmića,Tarika Mujanovića,Amira Omerhodžića , Ervina Nevesinjca, Suada Gujića ,Hasana Dalipagića i Omera Korjenića . Medžlis Islamske zajednice već je plantažirao jednu vakufsku površinu šipkom sa ambicijom da sve dostupne i zarasle površine kultivizira i stavi u funkciju kako bi donosile korist .Vrijedilo bi spomenuti dr. Nihada Sadikovića koji je na prijedlog sadnje bio oduševljen i sam isfinasirao 190 sadnica šipka na vakufskoj površini na Žabljaku.Mi svakako imamo nijjet da sve preostale vakufske površine zasadimo šipkom, smokvom, pa dijelom i maslinama. Isto tako stara napuštena mezarja kojih nije mali broj, jer ovako su zarasla i neuređena. Planirano realiziramo korak po korak shodno mogućnostima i kapacitetu raspoloživih ljudskih resursa i sredstava, jer uglavnom sve odrađujemo dobrovoljnim akcijama.Takođe treba imati u vidu da je Medžlis IZ Ljubuški povratnički medžlis sa približno jednom trećinom vraćenih Bošnjaka i da svaki uspijeh predstavlja pobjedu na putu riješenosti ostanaka i opstanka Bošnjaka na ovim prostorima. Sve akcije, pa i pomenute mogu se razumjeti u tom kontekstu naše borbe i činjenja u datom vremenu onoga šta je moguće. Očekujem sa te strane podršku Vakufske direkcije.“
Said ef. Mujakić, glavni imam Medžlisa IZ Cazin ističe: „ Medžlis IZ Cazin izražava zadovoljstvo što je uz potporu Vakufske direkcije realiziran projekat sadnje oraha na vakufskim parcelama. Na našem medžlisu sadnja je obavljena u dva džema'ata: Tržačka Platnica i Toromani (po 50 sadnica). Iako je u pitanju manji broj sadnica (100 sadnica za svaki muftiluk), raduje nas činjenica da Vakufska direkcija nastoji potaći korisnike vakufskih parcela na kultivaciju i unaprjeđenje tih parcela , a jedan od najboljih načina za to jeste sadnja voća i drugih kultura. Ovom prilikom želimo istaći da se u Medžlisu IZ-e Cazin vode aktivnosti za realizaciju seminara za mutevelije džema'ata, na kojem bi se mutevellije, kao odgovorne osobe za korištenje vakufskih parcela u džematima, upoznale sa različitim mogućnostima iskoristivosti i unaprjeđenja vakufskih parcela kroz sadnju različitih kultura. Svakako da ova realizirana sadnja oraha doprinosi poticaju džematima na razmišljanje i akciju u pravcu unaprjeđenja vakufa. Zbog toga se zahvaljujemo Vakufskoj direkciji na ovom projektu, i izražavamo nadu da će ovakvih sličnih aktivnosti u budućnosti biti i više“.
Od najodgovornijeg za provođenje ideje u djelo mr.Senaida Zajimovića, direktora Vakufske direkcije, doznali smo da ne misle samo stati na tome, te da se planiraju kontinuirane aktivnosti na polju zasada slobodnih vakufskih parcela. Osim zasada oraha, tako se planira da na proljeće izvrše i zasadi parcela višnjom na području osam muftijstava. „U tom smislu već smo zatražili od muftijstava da predlož e medžlise na čijim područjima ćemo izvršiti zasad ove deficitarne kulture“, rekao nam je direktor Zajimović.
Ideja o obrađivanju neiskorištenog vakufskog zemljišta, u svakom slučaju, naišla je na podršku i za očekivati je da će zaživjeti. Ovo tim prije što je socijalno-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini izuzetno loša, veliki je broj nezaposlenih i nema napretka. Osim toga i u svijetu je prisutna prehrambena kriza i nestašica žitarica koja pogotovo pogađa nerazvijene zemlje. Kako je BiH mala zemlja ona se treba uzdati u se i u svoje resurse. Jer, kako je to primijetio u svojoj hutbi dr. Cerić, „moćne zemlje koje imaju monopol nad svim ljudskim potrebama, prave hambare za rezervu hrane, tj., pšenice, kukuruza i riže, koja će biti glavno oružje za moć i premoć u svijetu.“ A, Bosne i Hercegovina ima svoje Bogom dane prirodne resurse, bogatu zemlju i koliko- toliko čiste rijeke. Te blagodeti dakako treba iskoristiti . Ne treba od drugih tražiti pomoć.
Otuda, ovu ideju i inicijativu Vakufske direkcije shvatimo kao apel koji će nas prenuti iz naše letargije i uliti nam neophodni optimizam. Otuda i otvoren poziv svima, džematlijama i Islamskoj zajednici, da se uključe u ove akcije. Ne zaboravimo, bez ekonomske samostalnosti iluzorna je svaka vjersko- prosvjetna, politička i druga autonomija.
S. Selhanović
