Advokat Emir Kovačević trenutno zastupa grupu Bošnjaka kojima je Zakon o premjeru i katastru RS-a ugrozio pravo na vlasništvo nad imovinom koja je desetljećima u njihovom posjedu. Kovačević je i član Panela eksperata za slobodu vjere ili uvjerenja ODHIR/OSCE kao i potpredsjednik Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice.

PREPOROD: Nakon donošenja Zakona o premjeru i katastru RS-a građani se nalaze pred pravnim radnjama, ako se na njih odluče. Šta je sporno u provedbi ovog zakona s pravnog gledišta?

Postoji puno toga spornog. Nastoje se preko koljena riješiti neke stvari, mimo poštivanja osnovnih ljudskih prava i uz oduzimanje parcela ljudima. Naročito je tu izražen problem što mnogi ljudi, nakon genocida i etničkog čišćenja u prethodnom ratu, ne žive u tim krajevima. Sam postupak izlaganja nepokretnosti , pravno gledajući, je pozitivna stvar i to je započeto već osamdesetih godina prošlog stoljeća. Kao pripravnik sam u Brčkom počeo raditi u komisiji za izlaganje. Glavni cilj ovakvih postupaka jeste da se objedini katastar i gruntovnica i da se ažuriraju podaci o nepokretnostima u javnim registrima. Ako faktičko stanje ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama potrebno je to uskladiti. Taj postupak bi trebao ići u prilog građanima, jer je to prilika da se bez dodatnih troškova uredi dokumentacija. Ukoliko stranka želi da pokloni određenu parcelu ili u slučaju smrti lica koje je upisano u zemljišnim knjigama, tokom postupka izlaganja nepokretnosti postoji mogućnost da se ti postupci okončaju tokom izlaganja i to po skraćenom postupku i bez dodatnih troškova. Međutim, ovo što se dešava u RS-u radi se na način da se u značajnoj mjeri narušavaju ljudska prava stranaka i to višestruko. Prije svega tu je pitanje prava na djelotvornu žalbu. U postupku izlaganja odlučuje se o površini, ali i o pravu vlasništva. Uzurpacija se kod značajnog broja parcela utvrđuje samo na osnovu izjave javnog pravobranioca RS, te se određene parcele brišu iz posjedovnog lista stranke i upisuju se u korist RS-a. Ovdje vidim dva osnovna problema. Prvi problem jeste da se time krši osnovno ljudsko pravo građana, a to jeste pravo na pravično suđenje i pravo na djelotvornu žalbu. U ovim slučajevima ako je komisija odlučivala o pravu vlasništva na imovinu ili parceli koja je bila u posjedu određene stranke, stranka dobija rješenje, u kojem se u pravnoj pouci navodi da se stranka može žaliti samo na klasifikaciju zemljišta i premjer, odnosno površinu parcele, ali stranka nema pravo da se žali po pitanju prava svojine. Tu se krši osnovno ljudsko pravo i smatram da je obaveza omogućiti građanima da se mogu žaliti i u smislu vlasništva, jer ako određeni državni organ odlučuje o pravu na imovinu, treba omogućiti strankama pravo na žalbu odnosno mogućnost da se takva odluka preispita u cjelosti a ne samo djelimično. To je garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u kojoj je jasno rečeno da kad god država odlučuje o pravu građana, građani moraju imati pravo na žalbu. Treba omogućiti da žalba bude djelotvorna, to jeste da se pravno omogući da se žalbom stranke može eventualno promijeniti to što je državni organ odlučio. U ovim konkretnim slučajevima u RS-u to nije moguće, jer komisija za izlaganje odlučuje o svojini na nepokretnostima ali stranke se ne mogu žaliti u smislu imovinskog prava. Drugi pravni problem jeste kršenje Zakona o opštem upravnom postupku, obzirom na pitanje uzurpacije koje se pojavljuje u ovim predmetima. Ako ima naznaka ili sumnje o uzurpaciji na pojedinim parcelama postupak izlaganja nepokretnosti se mora prekinuti i onda se pokreće drugi poseban postupak u kojem se odlučuje samo o uzurpaciji. U toku i tog postupka stranka ima pravo žalbe. Tek kada se odluči ima li ili nema uzurpacije, ili je čak legalizirana uzurpacija, onda na osnovu te odluke komisija nastavlja postupak izlaganja nepokrenosti i u skladu s takvom odlukom donosi rješenje. Međutim, sada se radi na način da se samo na osnovu izjave javnog pravobranioca RS određena parcela proglašava uzurpiranom. Stranka se proglašava uzurpantom, zabilježava se u zemljišnim knjigama i stranka se može žaliti samo na premjer i klasifikaciju zemljišta, ali ne i po pitanju proglašene uzurpacije. Mogućnost žalbe formalno postoji, Zakonom je predviđeno da se, nakon rješenja komisije vode postupci o uzurpacijama, ali ta mogućnost je nelogično i nejasno data. Nakon žalbe stranke, rješenje postaje pravosnažno i nije izvjesno koja su prava stranke ako se u postupku uzurpacije utvrdi da ne postoji uzurpacija ili ako je uzurpacija legalizovana. Šta ako postupak uzurpacije donese drugačiju odluku, na koji način će se to pravosnažno rješenje morati mijenjati? Stranka se stavlja u teži položaj i ona mora tražiti poništenje pravosnažnog rješenja. U praksi te komisije za uzurpaciju nisu ni formirane, evo konkretno u slučaju u kojem zastupam mještane Maćesi i Raševo u opštini Milići. Znači, komisije nisu za ove predmete ni formirane i neizvjesno je kad će biti formirane. Sada se samo na osnovu rješenja Komisije za izlaganje evidentira uzurpacija, ali se odmah sporna parcela knjiži u korist svojine RS. Uglavnom, moje mišljenje je da se sada krši Ustav BiH, Evropska konvencija o ljudskim pravima, ali i direktno se krši i Zako o opštem upravnom postupku RS-a. Podnešena apelacija Ustavnom sudu BiH u kojem se osporavaju određene odredbe Zakona o premjeru i katastru RS a po pitanju prava na žalbu i poštivanja odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini. Ta apelacija je pripremljena i upućena uz pomoć Islamske zajednice.

PREPOROD: S druge strane, imamo problem neinformiranosti građana.

Značajan broj građana uopšte nije upoznat o postupcima izlaganja nepokretnosti na javni uvid niti da su pozvani na izlaganje. Organ države ne može odlučivati bez učešća stranke koja može iznijeti svoje mišljenje i argumente. Postoji, naravno, mogućnost za imenovanje privremenog zastupnika u vanrednim okolnostima kojeg dodjeljuje državni organ.

PREPOROD: Ali sada se ta funkcija privremenog zastupnika suviše često koristi.

Da. To je velika greška i nepravda i evidentno je da se stranka zaobilazi. To je zloupotreba tog pravnog instituta. Prije postavljanja privremenog zastupnika moraju se iscrpiti sve druge mogućnosti da se omogući stranci učešće u postupku. Stranka, ako ne može prisustvovati, može ovlastiti punomoćnika koji će je zastupati.
Ovdje se vodi borba za pravnu državu

PREPOROD: Šta je najgori scenarij koji može polučiti ovaj zakon ako se građani ne odluče za angažman i na kraju, po potrebi, na tužbu?

Mnoge parcele će se knjižiti u korist RS i građani će trajno izgubiti pravo nad tom imovinom. To je poražavajuće kada
se uzme u obzir da je na ovim područjima izvršen genocid i etničko čišćenje. To je, ako smijem kazati, doprinos tim zločinima. Pozivam i očekujem od građana iz manjeg BiH entiteta da pokažu interes za svojom imovinom, da traže zaštitu svojih prava, te da se povezuju i udružuju. Međutim, njima treba šira podrška svih građana koji vole BiH, ali i međunarodne zajednice koja treba reagirati prije svega u smislu zaštite osnovnoh ljudskih prava i zaštite pravne države kao jednog od osnovnih postulata demokratskog društva. Ovdje se vodi borba za pravnu državu i poštivanje ustava i odluka Ustavnog suda. Postoje tri odluke ustavnog suda BiH u kojima je eksplicitno navedeno da se enteti ne mogu knjižiti u zemljišnim knjigama kao vlasnici društvene odnosno državne imovine. Vidimo da se svaki dan RS upisuje kao vlasnik. Svaki dan se znači krši Ustav BiH i odluke Ustavnog suda BiH. To nije u interesu građana, ali ni Evropske unije. Mi se zalažemo za vrijednosti koje baštini Evropska unija, za poštivanje pravne države i ljudskih prava. Ne traži se ništa više od onoga što ima u svakoj evropskoj državi.

PREPOROD: Upravo sam htio pitati ko se i kako bori za državnu imovinu ako su građani prepušteni sami sebi?

Dobro pitanje. Mnoge institucije ne rade svoj posao, a posebno velika odgovornost je na Pravobranilašvu BiH.

PREPOROD: Postoje špekulacije da je RS-u potrebna imovina i radi zaduživanja i eventualnog vraćanja ogromnih dugova.

Nemam informacija. Šta su motivi ne znam, ali svaka institucija želi da ima što više imovine. U nekom smislu moguće je da RS-u imovina može pomoći u kreditnom rejtingu.

PREPOROD: Stječe se dojam da je pravni sistem u manjem entitetu relativno brz kada je riječ o sprovođenju zakona i postupanje po ukazima, stoga se postavlja pitanje efikasnosti državnih institucija prije svega u čitanju tih zakona pa samim time i u reagiranju, ali i političara. Podjela ne samo ljudi, već i teritorije.

U pravu ste. Mislim da kod političkih stranaka koje se, barem, deklarativno zalažu za pravnu državu ne vidimo odlučnost da stanu iza tih riječi. Dosta su ovdje zakazale i bošnjačke institucije i mislim da je potrebno odlučnije djelovati. Potreban je angažman i građana, i političara, ali i nevladinog sektora. Potrebno je ljudima pomoći u pripremi za izlaganje, koje se unaprijed najavi u općinama. Potrebno je obaviti razgovore, organizirati tematske sastanke da se građani upoznaju i pripreme za postupak izlaganja. Nažalost, vidim samo Islamsku zajednicu koja se uključuje i pomaže tim ljudima. Također, bavljenje ovim pitanjem i informiranje je prije svega odgovornost i bošnjačkih političkih predstavnika u Narodnoj skupštini RS. Ovakvo postupanje Komisija za izlaganje nepokretnosti predstavlja grubo kršenje ljudskih prava, Ustava BiH, ali i rušenje države. Može se steći dojam da su ovi svi zakoni u značajnoj mjeri politički motivirani. Ne može se ni tvrditi da su sve stranke uvijek u pravu, ali mislim da je odgovornost svih nas da se strankama omogući pravedan i transparentan postupak uz poštivanje ljudskih prava a prije svega pravo na pravičan postupak, pravo na djelotvornu žalbu i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH o državnoj odnosno društvenoj svojini.

PREPOROD: Ako ne bude nikakvih priprema i sistematskih informiranja povratnika možemo li ovdje ukratko objasniti šta trebaju učiniti odmah oni koji imaju imovinu na području manjeg entiteta?

Kako započeti pripreme. Mora, prije svega, postojati interes građana. To je ključno. Bez toga je uzaludan posao i moj kao advokata i Islamske zajednice i bilo koga drugog. Ipak, sve polazi od građana. Ljudi koje ja predstavljam iz Raševa i Maćesi su odlučni da se bore za svoja prava, jer oni kažu: Mi smo ovdje stotinama godina, na ovoj zemlji su radili naši djedovi i pradjedovi i sada neko želi odjedanput to nam oduzeti! Ljudi mogu odmah početi s provjerom dokumentacije o svojoj imovini prije izlaganja, pripremiti se, kontaktirati svoje ukućane i suvlasnike parcela i nekretnina, osigurati urednu punomoć, ako je potrebna, sve se to može pribaviti i prije izlaganja i ako su ljudi voljni da to riješe. Ljudi iz dijaspore mogu poslati punomoć ako žele. Trebaju se raspitati u svojim općinama i tražiti stanje o svojim nekretninama, pratiti obavještenja o izlaganjima na stranici Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, ali i prije izlaganja raspitati se kod komisije o njihovom početku rada, te biti u kontaktu sa svojim rođacima i suvlasnicima koji su upisani ili koji trebaju biti upisani u registre. To su osnovne stvari. Kada dobiju rješenje trebaju se žaliti i koristiti sva pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju. Trebaju se raspitati i znati da određene prave radnje koštaju, ali trebaju imati na umu da mogu podnositi kolektivne žalbe i kolektivne tužbe. Može se grupisati po pet, deset ili više osoba i to u značajnoj mjeri umanjuje troškove. Sudska taksa za jednu tužbu u upravnom postupku iznosi 100 KM. Međutim, ako se udruži viže tužitelja u jednoj tužbi, troškovi se dijele. Administrativna taksa na žalbu u postupku izlaganja nepokretnosti je 10 maraka, ali građani također mogu zajedno uložiti žalbu i na taj način smanjiti troškove. Važno je da stranka vodi računa kada je primljeno Rješenje i da se žalba podnese u predviđenom roku. U protivnom, žalba će biti odbačena kao neblagovremena. Stoga je važno informirati ljude o tome da kada prime rješenje evidentiraju datum kada su ga primili. Zajedno mogu angažirati i pravnog savjetnika ili advokata. Kod žalbe, tužbe i upravnog postupka nema mnogo troškova, naročito ako se radnje podnose kolektivno. Međutim, zakon upućuje stranke i na parnicu koja iziskuje znatno više troškova. Mora se voditi računa da u parničnom postupku troškove snosi stranka koja izgubi spor. Na strankama je obaveza da pribave sve moguće papire koji im idu u prilog.

PREPOROD: Ovo se sve odnosi i na dijasporu?

Da. Ljudi iz Raševe, koje zastupam, većinom su u dijaspori. Njih desetak finansira postupke, jer znaju da ima ljudi koji nemaju sredstava za to pa im pokrivaju troškove. Imate primjere pokušaja oduzimanja imovine od ljudi koji su u posjedu te imovine stotinama godina: svjedoci u postupku su posvjedočili da je stranka naslijedila određenu parcelu od svoga oca, a da je njegov otac naslijedio od svog oca. Ili slučajeve osoba kojoj je Komisija za raseljena lica i izbjeglice utvrdila njihov savjestan posjed na odredjenoj parceli, a komisija za izlaganje nepokretnosti je proglasila uzurpaciju.

Preporod, 01.12.2021 - Elvedin Subašić