Mi zapravo kroz ovakve događaje, kroz dodjelu priznanja "Vakifa godine" i dodjelu priznanja istaknutim vakifima na području Muftijstva zeničkog, pokazujemo, prije svega, zahvalnost tim vakifima i pokazujemo da zapravo vakuf ima taj širi kontekst i da je on temelj našeg zajedništva i opstanka na ovim područjima. Kroz ovaj čin se zapravo pokazuje ta dugogodišnja tradicija Bošnjaka. Volimo reći da su Bošnjaci na ovim područjima uvijek imali razumijevanje i uvijek su shvatali da jedan dio svoje imovine trebaju izdvojiti za opću korist i za dobrobit budućih generacija koje dolaze na ovim područjima.
Februar u Zenici već decenijama nosi posebnu simboliku kada je riječ o vakufskoj tradiciji i kulturi darivanja.
Upravo u ovom mjesecu podsjeća se na čin koji je trajno obilježio duhovni i društveni život ovog kraja — uvakufljenje kuće hadžije Hajdara Bajrambašića, poznatog kao Hadžije Mazića, čime je postavljen temelj današnjeg administrativnog sjedišta Muftijstva zeničkog.
Vođeni tom idejom trajnog dobra, u Muftijstvu zeničkom danas je upriličen svečani prijem za istaknute vakife s područja ovog muftijstva, tokom kojeg su najzaslužnijima uručena priznanja i zahvalnice za doprinos zajednici u protekloj godini.
Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević naglasio je značaj njegovanja vakufske svijesti i zahvalnosti prema onima koji izdvajaju dio svog dobra za zajednicu.
– Na današnji dan 1940. godine uvakufljena je Hadži Mazića kuća. Hajdar Bajrambašić ili Hadžija Mazić, najveći vakif Zenice za potrebe Islamske zajednice, uvakufio je ovu kuću, poslovne prostore ispod, i na taj način svoje ime trajno ostavio za buduće generacije. Upravo cijeneći tu vrijednost, vrijednost hizmeta zajednici, vrijednost služenja zajednici, vrijednost odricanja od egoizma i nadrastanja i iskorak u one vrijednosti koje su univerzalno ljudske, a to jeste služenje zajednici, briga za drugoga i drugačijeg, organizujemo ovaj događaj – kazao je muftija Dizdarević.
Dodao je da je cilj afirmisati ideju dobra, ideju hizmeta i ideju služenja zajednici kroz prisjećanje na velikog čovjeka Hadžije Mazića, Hajdara Bajrambašića.– Naravno, želimo zahvaliti onim ljudima koji su tokom prošle godine dali značajan doprinos razvoju Islamske zajednice. Dakle, cilj ove nagrade jeste upravo i to, da pokažemo da je važno uvakufljenje i da pokažemo da je važno da ljudi nadrastu svoj egoizam, svoju pohlepu, svoje samoljublje i okrenu se brizi za društvo, brizi za drugoga, brizi za džemat. I hvala Bogu, mi možemo ponosni biti na ono što smo uradili – rekao je muftija Dizdarević.
Događaju je prisustvovao i direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice Huso Salihović, koji je istakao da je cilj Vakufske direkcije osnažiti, ojačati i očuvati vakuf, prenoseći ga tako na buduće generacije.
– Mi zapravo kroz ovakve događaje, kroz dodjelu priznanja "Vakifa godine" i dodjelu priznanja istaknutim vakifima na području Muftijstva zeničkog, pokazujemo, prije svega, zahvalnost tim vakifima i pokazujemo da zapravo vakuf ima taj širi kontekst i da je on temelj našeg zajedništva i opstanka na ovim područjima. Kroz ovaj čin se zapravo pokazuje ta dugogodišnja tradicija Bošnjaka. Volimo reći da su Bošnjaci na ovim područjima uvijek imali razumijevanje i uvijek su shvatali da jedan dio svoje imovine trebaju izdvojiti za opću korist i za dobrobit budućih generacija koje dolaze na ovim područjima – poručio je direktor Salihović.
Priznanje "Vakif godine" dodijeljeno je Hajriji Kovačević iz Teslića, koja je uvakufila kuću i zemljište u samom centru ovog grada, čija je vrijednost viša od 205.000 KM.
Dobitnica ovog vrijednog priznanja zbog zdravstvenih razloga nije prisustvovala svečanosti, pa je priznanje u njeno ime preuzeo glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Teslić, Džemail-ef. Hodžić.
– Od osnivanja džemata Stenjak Teslić 1924. godine pa do osnivanja Vakufsko-mearifskog odbora, do devetog mjeseca 1925. godine, na prostoru Teslića je bilo izuzetno mnogo vakifa. I danas imamo mnogo vakifa, ali Hajrijin vakuf je napravio iskorak. Ovo je prvi vakuf koji se nalazi u samom centru grada Teslić, udaljen 300 metara od opštine Teslić. I to je naš najznačajniji vakuf kojeg trenutno imamo – izjavio je efendija Hodžić.
Osim glavnog priznanja, zahvalnice su uručene i drugim vakifima koji su svojim angažmanom, materijalnom podrškom ili društvenim djelovanjem doprinijeli općem dobru i razvoju zajednice.
Adinu Selimoviću iz zeničkog džemata Pridražići koji je za potrebe mezaristana džemata uvakufio vakufsku parcelu od 4.5 duluma, procjenjene vrijednosti od 90.000 KM.
Zehrudinu Kruški iz Tešnja koji je svojim ličnim angažmanom dao ogroman doprinos vraćanju oduzetih vakufa, inicirao značajna poboljšanja u unapređenju rada postojećih vakufa, te medijskim angažmanom značajno doprinio u edukaciji i podizanju svijesti o značaju vakufa, sticanju povjerenja i afirmaciji ideje uvakufljenja, što je za rezultat u 2025. godini dalo 10 vakifa koji su uvakufili 16 parcela, površine 9.113 m/2, te 257 vakifa kojima su izdate vakufname za uvakufljena novčana sredstava u iznosu od 764.658,96 KM.
Ismetu Parliću iz Zavidovića koji je dao značajan doprinos unapređenju vakufa na području Medžlisa Zavidovići, posebno u džematu Desna Obala. Mnoge projekte unapređenja vakufa lično je predvodio s timom ljudi koje je sam okupio. Sve projekte je vodio bez ikakve naknade.
Muhamedu i Saimi-Jasminki Moranjkić iz Žepča, koji su uvakufili 11.000 KM za renoviranje Ferhat-pašine džamije u Žepču.
Fikretu i Ramizi Kadribašić iz Maglaja koji su uvakufili novčana sredstva u iznosu od 15.000 KM za izradu projektne dokumentacije postojećeg stanja Sukija džamije i projekat rekonstrukcije, restauracije i adaptacije džamije u iznosu od 10.000KM, kao i dobrovoljni prilog za uređenje šehidskog mezarja Podborik u iznosu od 5.000KM.
Zumreti Alibašić iz Doboja koja je u 2025. godini sa sestrom uvakufila zemljišnu parcelu na Čaršiji u Doboju u vrijednosti od oko 15.000 KM. Njenom zaslugom je i njena rodbina uvakufila staru kuću sa manjom okućnicom u blizini Donje džamije u Doboju, čija je vrijednost oko 35.000 KM.
Program je završen podsjećanjem na historijski značaj vakufname Hadžije Mazića i obilaskom prostora muzeja Hadži Mazića kuće, čije otvaranje simbolično povezuje naslijeđe prošlih generacija s današnjim nastojanjima očuvanja kulture sjećanja i trajnog dobra.
