Direktor Gazi Husrev-begovog vakufa hafiz Senaid Zajimović izjavio je da ova institucija nije samo dio prošlosti nego živi sistem koji gotovo pet stoljeća služi zajednici i učestvuje u razvoju Sarajeva.
— Gazi Husrev-begov vakuf nije muzejski eksponat niti uspomena na prošlost. To je živa institucija koja i danas održava svoje objekte, razvija nove sadržaje i služi zajednici — kazao je Zajimović.
Govoreći u intervjuu za Fenu o ulozi Gazi Husrev-bega u razvoju Sarajeva, Zajimović je naveo da ga javnost najčešće poznaje kao velikog vakifa, državnika i vojskovođu, dok se nedovoljno govori o njegovoj viziji razvoja grada.
Gazi Husrev-beg, kako je pojasnio, nije mogao predvidjeti savremeni turizam niti milione posjetilaca koji danas dolaze u Sarajevo, ali je osmislio grad otvoren, funkcionalan i održiv za buduće generacije.
Njegov vakuf predstavljao je zaokruženu urbanu cjelinu u kojoj su han, bezistan, hamam, vodovod, medresa, biblioteka i džamija bili povezani u jedinstven sistem koji je omogućavao razvoj grada, sigurnost stanovništva i otvorenost prema svijetu.
— Danas bismo rekli da je Gazi Husrev-beg razmišljao o održivom razvoju. Njegova vizija sadržavala je gotovo sve ono što savremene turističke destinacije smatraju svojim najvećim vrijednostima: kvalitetan smještaj, razvijenu trgovinu, javnu infrastrukturu, kulturne i obrazovne ustanove, mjesta za odmor i relaksaciju, sigurnost, pitku vodu te bogatu duhovnu i kulturno-historijsku ponudu — rekao je hfz. Zajimović.
Naglasio je da Sarajevo i danas nosi snažan pečat Gazi Husrev-bega te da njegov vakuf nije samo dio prošlosti nego i jedan od razloga zbog kojih brojni posjetioci dolaze u glavni grad Bosne i Hercegovine.
— Mi u njegovom vakufu ne upravljamo samo vakufskom imovinom. Čuvamo i razvijamo jednu od najuspješnijih ideja u historiji Bosne i Hercegovine, ideju koja već gotovo pet stoljeća oblikuje ovaj grad i svakodnevno ga predstavlja svijetu — kazao je.
Prema njegovim riječima, brojni turisti svakodnevno prolaze kroz Gazi Husrev-begov vakuf, a da nisu svjesni da se nalaze u prostoru koji još od prve polovine 16. stoljeća funkcionira kao jedinstvena cjelina.
Begovu džamiju, Sahat-kulu, Biblioteku, Medresu, Muzej Gazi Husrev-begovog vakufa i Morića han posmatraju kao zasebne znamenitosti, a tek nakon objašnjenja shvate da su svi ti sadržaji dijelovi pažljivo osmišljenog sistema.
Veliko interesovanje posjetilaca izazivaju arhitektura Begove džamije, njena akustika i kaligrafski natpisi, ali i činjenica da su u njenoj izgradnji učestvovali dubrovački majstori, što svjedoči o otvorenosti Sarajeva još u 16. stoljeću.
Posjetioce, kako je naveo, često iznenađuje i kontinuitet djelovanja vakufa uprkos ratovima, promjenama država i različitim političkim sistemima, kao i podatak da mnogi u Sarajevo dolaze upravo zbog Gazi Husrev-begovog vakufa.
Govoreći o manje poznatim činjenicama, Zajimović je posebno izdvojio način na koji je Gazi Husrev-beg uredio upravljanje svojom zadužbinom.
Vakufname nisu bile samo pravni dokumenti nego detaljno razrađen sistem upravljanja kojim su unaprijed određeni svrha zadužbine, odgovornosti upravitelja i način korištenja prihoda.
— Možda je najveće Gazi Husrev-begovo dostignuće upravo finansijska održivost njegovog vakufa. On nije ostavio samo građevine nego je stvorio ekonomski model koji vlastitim prihodima finansira održavanje, razvoj i društveno korisne aktivnosti. Danas mnogo govorimo o održivosti javnih ustanova, fondacija i humanitarnih organizacija, a Gazi Husrev-beg je taj princip uspješno primijenio još u prvoj polovini 16. stoljeća — kazao je hfz. Zajimović.
Prihodi vakufa, naglasio je, nisu namijenjeni ostvarivanju profita nego ispunjavanju ciljeva koje je vakif precizno odredio.
— Prihodi koje vakuf ostvaruje nisu namijenjeni stvaranju profita radi profita. Oni služe upravo onome što je Gazi Husrev-beg odredio — održavanju vakufa, razvoju njegovih ustanova, obrazovanju, vjerskom životu, očuvanju kulturne baštine i služenju zajednici. Moglo bi se reći da je stvorio jedan od najuspješnijih neprofitnih finansijskih modela u evropskoj historiji — rekao je.
Podsjetio je da je Gazi Husrev-beg u vakufnami precizno odredio namjenu gotovo svakog prihoda, ostavljajući budućim upraviteljima moralnu obavezu da vakufsku imovinu koriste isključivo u skladu s njegovom voljom.
Vakuf je obuhvatao mnogo više od vjerskih i obrazovnih ustanova. Imaret je osiguravao hranu siromašnima, putnicima i učenicima, dok je u sastavu vakufa djelovala i hastahana u kojoj je liječenje bilo dostupno svima, bez obzira na vjeru ili porijeklo.
— Sve to potvrđuje da Gazi Husrev-begov vakuf nikada nije bio samo skup lijepih građevina. Bio je pažljivo osmišljen sistem koji je povezivao vjeru, obrazovanje, kulturu, privredu, socijalnu zaštitu i zdravstvo u jednu skladnu cjelinu — naglasio je Zajimović.
Govoreći o današnjoj misiji vakufa, kazao je da ona ostaje ista kao i prije gotovo pet stoljeća — služiti čovjeku i zajednici.
— Naš zadatak danas nije samo upravljati vakufskom imovinom. Naš zadatak je čuvati povjerenje koje traje gotovo pet stoljeća — kazao je.
Vakuf, kako je naveo, nastavlja odgovorno upravljati imovinom, čuvati kulturno-historijsku baštinu i razvijati obrazovne, vjerske i kulturne programe, nastojeći istovremeno ostati otvoren prema posjetiocima iz cijelog svijeta.
Zajimović smatra da će obilježavanje pet stoljeća Gazi Husrev-begovog vakufa biti prilika da se međunarodnoj javnosti predstavi priča o čovjeku koji nije ostavio samo građevine nego i sistem vrijednosti koji traje do danas.
— Kada bismo nekome ko prvi put dolazi u Bosnu i Hercegovinu morali objasniti Sarajevo kroz jednog čovjeka, teško bismo pronašli bolji primjer od Gazi Husrev-bega. Ako je Isa-beg Ishaković utemeljio Sarajevo, onda je Gazi Husrev-beg gradu dao njegov prepoznatljivi karakter i lice koje danas poznaje cijeli svijet — zaključio je hafiz Zajimović.
Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu utemeljen je 1531. godine i spada među najstarije institucije u jugoistočnoj Evropi koje djeluju u kontinuitetu. Gazi Husrev-beg uvakufio je vlastitu imovinu radi finansiranja izgradnje i održavanja najvažnijih objekata u historijskoj jezgri Sarajeva.
U sastavu vakufa nalazi se Gazi Husrev-begova džamija, poznata kao Begova džamija, izgrađena 1530. i 1531. godine. Gazi Husrev-begova medresa, poznata kao Kuršumlija, i Gazi Husrev-begova biblioteka izgrađene su 1537. godine. Medresa je najstarija obrazovna ustanova koja i danas djeluje, dok Biblioteka čuva vrijednu zbirku islamskih rukopisa i starih knjiga.
U okviru vakufa izgrađeni su i Gazi Husrev-begov hamam, Gazi Husrev-begov bezistan i Morića han, historijski trgovački objekti u srcu Baščaršije. U ulici Sarači djeluje i Muzej Gazi Husrev-begovog vakufa.
Vakuf danas upravlja poslovnim prostorima na Baščaršiji, a ostvareni prihodi koriste se za održavanje spomenika te finansiranje humanitarnih i drugih društveno korisnih aktivnosti.
Preporod info
