Turali-begova vakufnama je legalizovana oko 15. feburara 1572. godine, vjerovatno u Čačku.
Ime Gazi Turali-bega decenijama je bilo nepravedno i neopravdano zapostavljano, iako je riječ o najznačajnijem vakifu sjeveroistočne Bosne i jednoj od najvažnijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine. Gazi Turali-beg je utemeljio urbanu Tuzlu i od nje u šesnaestom stoljeću napravio centralno administrativno mjesto na ovome području, što se zadržalo do današnjeg dana.
Sin je Ejne-hana i spada u red najznamenitijih vakifa šesnaestog stoljeća, koje se smatra zlatnim vijekom islamske kulture u Bosni i Hercegovini. Tokom vršenja svoje dužnosti, Gazi Turali-beg se izborio da Tuzla dobije značajno mjesto u Osmanskom Carstvu.
Tuzli je ovaj plemeniti vakif podario džamiju, 38 dućana, jednu četvrtinu ukupnih izvora slane vode, han, hamam, preko 750 dunuma zemlje, 300.000 akči. Pored Tuzle, Gazi Turali-beg je ostavio brojne vakufe u Sarajevu, Foči, Čajniču, Prači, zatim Novom Pazaru i Čačku u današnjoj Srbiji i Iloku u današnjoj Hrvatskoj.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je Gazi Turali-begovu džamiju prvo 2002. godine stavila na privremenu listu nacionalnih spomenika da bi 2005. godine Turali-begovu džamiju zajedno sa haremom i turbetom proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Administrativno-poslovni centar "Gazi Turali-begov vakuf" smješten je nedaleko od Gazi Turali-begove džamije. U administrativnom dijelu zgrade vakufa smješteno je sjedište Medžlisa Islamske Tuzla.
Poslovni dio Turali-begovog vakufa od svog otvaranja do danas postao je mjesto koje nudi raznolike sadržaje.
(Preporod.info)
