Gosti devetog izdanja ramazanskog serijala BIR televizije "Poruka vjera, poruka dobra" bili su prof. dr. Nusret Isanović, dr. Aladin Husić i hfz. dr. Senaid Zajimović, a riječ je bila o temi "Vakuf kao trajno dobro".
- Vakuf se temelji na nekoliko kur'ansko-hadiskih tekstova. Obično, nakon čovjekove smrti, sva sjećanja traju još jedan kratki vremenski period. U našem slučaju, u Bosni i Hercegovini, četrdeset godina je neka optimalna dob do koje se sjećamo značajnih ličnosti. Međutim, kada je riječ o vakufu, sjećamo ih se mnogo duže. Naši vakifi su dokaz tome - Gazi Husrev-bega i Isa-bega se sjećamo čak i nakon pet stotina godina. Nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, Islamska zajednica oživljava sve te vakufe, što upravo predstavlja najbolji dokaz da je vakuf trajno dobro - kazao je Zajimović.
Isanović je kazao da se u samoj instituciji vakufa odražava natjecanje muslimana u dobru, a to je upravo ono što nama danas nedostaje.
- Šerijatska dimenzija islama često potiskuje neke jednako važne dimenzije, a jedna od njih je etička dimenzija. U značajnoj mjeri, čak i naša ulema, to gubi iz vida. Tamo gdje nema morala, nema ni čovjeka. Kuran kao bitnu poruku nosi poruku dobra - nama se naređuje dobro. Od nas Gospodar traži ne samo da govorimo dobro, nego i da živimo dobro. Otjelotvorenje dobra u jednoj najboljoj formi jest vakuf. Etos islama, koji je personificiran u vakufu, zadivljuje nas. Vakuf koji nije u ime Boga i koji nije nastao na motivu dobra, to je vakuf koji je bez svoje biti. Samo nas dobro i iskrena vjera u Boga uzdižu. Vakuf afirmira poziv natjecanja u dobru - istakao je on.
O načinima razvijanja gradova iz vakufa te njihovoj važnosti, gdje je vakuf u svakom gradu ostavio svoj pečat, govorio je Husić.
- Postoje tri obrasca u kojima je vakuf ostavio značajan trag u svakom od naših gradskih naselja. Određeni vakufi su nastajali na već zatečenoj tradiciji "srednjovjekovnih gradskih naselja", to su mala mjesta varoškog tipa koja nisu bila razvijena u srednjem vijeku. Dio tih gradova je zahvaljujući vakufu koji je oplemenjivao ta zatečena naselja razvijao se jednom drugačijom dinamikom. Drugi slučaj je da su određena seoska naselja, gdje su osnivani vakufi, dobila status gradskih naselja, kasnije kasaba. Treći slučaj je gdje su gradska naselja nastajala tamo gdje nije bilo naselja. Jedno takvo gradsko naselje osnovano je sredinom šesnaestog stoljeća, a to je Rudo. Njegov osnivač, Mustafa-paša Sokolović, u čijoj se vakufnami tačno navode razlozi zašto on taj vakuf osniva. Jedan od razloga je potreba da se ekonomski osnaži taj grad - kazao je Husić.
Cijela emisija dostupna je na linku.
Preuzeto sa preporod.info
