Knjiga u pet tomova “Bosanske vakufname”, objavljena u suradnji vakufskih direkcija iz Sarajeva i Ankare (Turska), predstavljena je u Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u okviru manifestacije “Dani vakufa”.
Predstavljena je kao raritetno izdanje koje može pomoći istraživačima i naučnicima što se žele baviti historijom Bosne i Hercegovine i njenih gradova te rasvijetliti mnoge činjenice iz ove oblasti.
Izdanje na jednom mjestu sadrži, uz odgovarajuća objašnjenja, stotine vakufnama koje se najvećim dijelom odnose na gradove u Bosni, među njima i sarajevsku Gazi Husrev-begovu vakufnamu te vakufnamu Mehmed-paše Sokolovića o uvakufljenju ćuprije na Drini u Višegradu.
Vakufname govore i o urbanizaciji, pa je knjiga prvorazredno štivo za naučnike, a neki od vakufa, bilo po arhitektonskoj ili nekoj drugoj vrijednosti, svjedoče i o prefinjenom ukusu predaka, rečeno je tokom promocije.
Knjiga je svojevrsno svjedočanstvo i o historijskim prilikama u kojima su vakufname nastajale, o uspostavljenim vakufima i mnogim dobrotvorima.
Zahtjevan posao sakupljanja i prijevoda građe pohranjene dijelom u Bosni i Hercegovini, a dijelom u Turskoj, omogućen je suradnjom s Odjelom arhiva Vakufske direkcije iz Ankare. Turska strana je, osim uvida u arhivsku građu u toj zemlji, cjelokupno finansijski omogućila da knjiga ugleda svjetlost dana.
Na promociji je najavljen nastavak projekta, u suradnji dviju vakufskih direkcija, o vakufima koji nisu “pokriveni” vakufnamama.
Cilj projekta je registar vakufa u Bosni i Hercegovini iz osmanskog perioda, rekao je tokom promocije direktor Vakufske direkcije u Sarajevu Senaid Zajimović, a jedan od ciljeva turske direkcije bio je predočiti kulturno bogatstvo na Balkanu.
Institucija vakufa pokazuje, između ostalog, kulturu zajedničkog življenja u osmanskom periodu, rekao je Mevlud Džamo, direktor Odjela arhiva u Vakufskoj direkciji Turske.
Dr. Rahman Ademi, jedan od članova tima koji je sakupljao građu za knjigu, ističe da ona govori i o dodirnim tačkama bosanske i turske kulture.
Direktor Orijentalnog institute Univerziteta u Sarajevu Adnan Kadrić ukazao je na mnoga imena prevoditelja starih vakufnama, koji su to činili prije i poslije 1950. godine te dali važne podatke o vakufima. Među njima su: Fehim Spaho, Fehim Bajraktarević, Fehim Dž. Spaho, Safvet-beg Bašagić, Ismail Redžep, Nedim Filipović i mnogi drugi.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu Osman Lavić naglasio je da Bosna i Hercegovina nije dosad imala objavljene vakufname njenih gradova na jednom mjestu.
U toku je izrada katalogfa vakufnama koje čuva ova biblioteka, kazao je također Lavić.
U foajeu Gazi Husrev-begove biblioteke, a u okviru masnifestacije "Dani vakufa", postavljena je izložba odabranih vakufnama.
