Knjiga „Bihaćki vakufi – od 1878. do 2014. godine“, autora prof.Suada Mahmutovića, promovirana je danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Knjiga je promovirana u okviru manifestacije „Dani vakufa 2015“, a promotori su , osim autora, bili muftija sarajevski dr.Enes Ljevaković, dr. Senaid Zajimović, prof.Senad Ćeman i Meho Šljivo.
Riječ je o knjizi koja tematizira vakuf koji se u različitim formama razvijao u gradovima Bosne i Hercegovine.
Mnogi toponimi bh.gradova, kako je kazao Šljivo, svjedoče o tradiciji vakufa u BiH, iako se naprimjer iz naziva grada Bihaća to ne raspoznaje, ali iz infrastrukture grada, vidi se da Bihać ima izuzetno bogatu tradiciju vakufa.
Šljivo naglašava da to ova monografija jako dobro ilustrira i da ovaj istraživački projekt autora svjedoči o tome.
Kako kaže, za Vakufsku direkciju u BiH i cjelokupnu bh.javnost „knjiga je značajna jer rasvjetljava jednu prilično zanemarenu i neistraženu oblast vakufa u Bosanskoj krajini, tačnije, gradu Bihaću“.
– Ova knjiga će sigurno popuniti jedan prazan prostor u našoj historiografiji i kulturnoj tradiciji i bit će od velike pomoći budućim istraživačima koje zanima ova tema – istakao je Šljivo.
Kako je autor kazao, cilj knjige bio je je da se istraži šta je bilo s vakufima od 1878. do 2014.godine i namijenjena je svima koje zanima povijest i budućnost vakufa, “kako su u BiH nastajali i kako su nestajali” .
– Bihać je nekada imao više od četiri miliona metara kvadratnih vakufske zemlje, a danas malo više od milion, što znači da je 75 posto te zemlje oduzeto – kazao je Mahmutović.
Naveo je da su nekada u Bihaću bile tri medrese, 46 džamija, osam magaza, 12 dućana, dvije poslovne zgrade, pekara i drugi objekti i da „ništa od toga danas nije vakuf, a čak je bilo 137 privatno uvakufljenih kuća i danas niti jedna više nije vakuf“.
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, kako je rečeno, je 1893. godine zapisao da budućnost jednog naroda ovisi o odnosu tog naroda prema vakufu.
– Htio sam kroz istraživanje poslati poruku, da i naša budućnost ovisi o odnosu prema vakufu. Vakufi su , nedvojbeno, u posljednjih trinaest decenija organizirano pljačkani sa nivoa prethodnih sistema u BiH. Naša država, Bosna i Hercegovina, nakon demokratizacije i nakon agresija nije puno ili gotovo ništa, uradila na vraćanju vakufske imovine – naglasio je Mahmutović.
Kada je u pitanju Bihać, kaže on, osim zgrade Gajretovog objekta u kojemu se nalazi Ured muftije bihaćkog, ništa ostalo nije vraćeno.
