Medžlis Doboj se prostire na dva entiteta, dva kantona (Zeničko-dobojski i Tuzlanski) i četiri općine (Doboj, Doboj Jug, Doboj Istok i Usora). O takvoj složenosti te stanju i perspektivama ovog medžlisa razgovarali smo s glavnim imamom Ibrahim-ef. Halilovićem.
Ukupno, riječ je o dvadeset i šest džemata ovoga Medžlisa, od kojih je najveći broj u manjem bosanskohercegovačkom entitetu – četrnaest. Zaposleno je dvadeset i šest stalnih imama, a dvadeset i šest je aktivnih džamija uz devet džamija u džematima koji su pripojeni većim džematima, zbog lakšeg funkcionisanja, a ima i starijih džamija koje nisu u punoj funkciji.
Također, kako nas je glavni imam upoznao, dvadeset i šest je mekteba te deset punktova. Ove godine je upisano 1.305 polaznika. Aktivni su i Odjel za brak i porodicu, koji vodi muallima Merhunisa Vehabović te Mreža mladih, na čelu s koordinatorom Hazim-ef. Vehabovićem. Članovi Mreže svoje aktivnosti uglavnom baziraju na očuvanju kulture sjećanja. Uz spomenuto, pri Medžlisu djeluje i Odjel za socijalnu brigu i društvena pitanja, pod vodstvom Senad-ef. Šiljića.
Širok spektar aktivnosti
Glavni imam Halilović ističe nekoliko značajnijih događaja i aktivnosti iz prethodnog perioda. Na prvom mjestu je posjeta reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića Medžlisu prošle godine povodom manifestacije “Pamtimo, ne zaboravljamo“, organizovane u džematu i MZ Grapska povodom 30. godišnjice genocida i zločina u Grapskoj i na području općine Doboj od 1992. do 1995. Tim povodom je organizovan i naučni skup u saradnji s Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA pod nazivom “Zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava na prostorima općine Doboj od 1992. do 1995. godine“. Pri tome, glavni imam je podsjetio da je Vrhovni sud Düsseldorfa u presudi protiv Nikole Jokića 1997. godine, zaključio da su zločini koje je on počinio na ovom prostoru bili čin genocida. To je bila prva presuda kada je riječ o genocidu u Bosni i Hercegovini.
Također, prethodne godine su imali i dvije hafiske dove. Uz to, glavni imam je napomenuo da u okviru Medžlisa funkcioniše i Škola Kur’ana, koju pohađa oko 60 polaznika svih uzrasta. Održava se u administrativnom sjedištu Medžlisa u Doboju. Polaznici su iz prigradskih džemata. Osim te, aktivna je i Škola Kur’ana u Centru za islamsko obrazovanje Matuzići, gdje je u te svrhe uposlen muallim hafiz Miralem Muratović, a pohađa je 130 polaznika. U kategoriji hifza već je redovno trinaest učenika, a jedan učenik je završio hifz i priprema se za polaganje pred Komisijom Rijaseta.
U okviru projekta IZ Interaktivno druženje mladih na području Medžlisa Doboj prošle godine je održano 347 predavanja i druženja s prisustvom oko 11.000 džematlija. Pored spomenutog, u okviru rada Odjela za brak i porodicu uz pokroviteljstvo Muftijstva zeničkog u saradnji s Udruženjem Bošnjaka “Vrijeme – Zeman“održana je i Ljetna škola islama, koju je pohađalo oko 40 djece.
„Centar za islamsko obrazovanje Matuzići nam je trenutno najveći projekat. Osim Škole Kur’ana, u Centru funkcioniše restoran i obdanište s 40 upisane djece, iako se još uvijek ne radi u punom kapacitetu. Nakon mjeseca ramazana očekuje nas i svečano otvorenje Centra“, najavio je glavni imam Halilović.
Stanje na terenu ukazuje na prioritete
Osim geografske razuđenosti, glavni imam je naveo da su izazovi i rad vjeroučitelja, koji rade prema propisima pedagoških zavoda dva kantona i jednog entiteta, što im umnožava obaveze. Uz to, podsjeća da je i odlazak mladih izazov – s područja oba entiteta.
„Pri Medžlisu imamo oko 8.100 članova Islamske zajednice, a od toga, otprilike, odnos je pola-pola između penzionera i radno sposobnih. To nam govori o demografskoj strukturi, a samim time se dovodi u pitanje i finansiranje Medžlisa. Moramo razmišljati i o alternativnim izvorima finansiranja“, istakao je glavni imam.
Napominje da se suočavaju i s nedostatkom kadra kazavši da su pojedini nasputili imamski poziv, drugi otišli ili su najavili odlazak u druge medžlise, a u posljednje vrijeme već su ponavljali jedan konkurs na koji se prijavio samo jedan kandidat bez fakulteta. U drugom džematu kandidat bi došao za ramazan, pa bi, tek eventualno, ostao i poslije.
Saradnju s lokalnim vlastim glavni imam ocjenjuje korektnom.
„Nekada je ta saradnja više, nekada manje konkretna. Što se tiče finansijske podrške, to je do sada bilo bazirano na osnovu projekata. Nismo niti u jednoj općini imali zagarantovan dio sredstava na koji bismo se mogli osloniti i planirati određene aktivnosti. Od ove godine smo pokrenuli te razgovore i poslali zahtjeve te se nadamo pozitivnim odgovorima“, pojasnio je glavni imam.
Saradnja s dijasporom je kvalitetna i ona je, uglavnom, na nivou džemata. Glavni imam ističe da je dijaspora izuzetno aktivna u podršci njihovim projektima s finansijske i moralne strane.
U pogledu mektepske nastave relativno je zadovoljan rezultatima. Međutim, ističe da ta kvaliteta u mnogome zavisi i od roditelja i njihove zainteresovanosti. Podsjeća da su djeca zauzeta nastavnim i vannastavnim obavezama, a vikendi se odvajaju za privatne obaveze ili posjete rodbini, što ostavlja traga na mekteb kao i percepcija da je pohađanje Vjeronauke dostatno.
„Mekteb je nezamjenjiv i ima veliki utjecaj na izgled našeg društva“, zaključuje glavni imam.
Ukratko se osvrnuo na ključni korak u planiranju budućnosti džemata.
„Komunikacija s ljudima na terenu će nam najbolje ukazati potrebe i u kojem smjeru trebamo ići, odnosno na šta Zajednica treba obratiti pažnju i kako uspostaviti prioritete“, zaključio je glavni imam Halilović za Preporod.
Piše: Hasan Hasić
