Allah dž. š. uči čovjeka da život na ovom svijetu ne prestaje smrću nego se nastavlja na Budućem svijetu. Allah uči čovjeka da njegovom smrću djela koja je u životu uradio ne umiru, jer se i nakon smrti skupljaju sevapi od njih sve dok ta djela traju. Ako je učinjeno dobro djelo ono i dalje nakon smrti njegova počinioca isijava dobrotom i rađa sevape, a ako je loše, ružno djelo ono i nakon što se izvrši ostaje loše i narednim generacijama sve dok kao takvo traje.
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتقوا الله ولتنظر نفس ما قدمت لغد واتقوا الله إن الله خبير بما تعملون.
ولا تكونوا كَالَّذِينَ نسوا الله فأنساهم أنفسهم أُولَئِكَ هم الفاسقون
لا يستوي أصحاب النار وأصحاب الجنة أصحاب الجنة هم الفائزون
''O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.
I ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha, pa je On učinio da sami sebe zaborave; to su pravi grješnici.
Nisu jednaki stanovnici Džehennema i stanovnici Dženneta; stanovnici Dženneta će ono što žele postići.'' /Kur'an, poglavlje Hašr, 18,19, i 20/
Draga braćo,
Allah dž. š. uči čovjeka da život na ovom svijetu ne prestaje smrću nego se nastavlja na Budućem svijetu. Allah uči čovjeka da njegovom smrću djela koja je u životu uradio ne umiru, jer se i nakon smrti skupljaju sevapi od njih sve dok ta djela traju. Ako je učinjeno dobro djelo ono i dalje nakon smrti njegova počinioca isijava dobrotom i rađa sevape, a ako je loše, ružno djelo ono i nakon što se izvrši ostaje loše i narednim generacijama sve dok kao takvo traje.
Naš život, između rođenja i prvih bijelih čaršafa u koje nas je naša majka umotavala i ćefina u koje nas umotavaju kada preselimo, ima smisla samo ako je ono što radimo između ove dvije životne tačke smisleno i pozitivno. A imat će smisla, ako se zapitamo šta to u životu radimo i šta to u emanet i sebi u miraz za budući svijet ali i narednim generacije iza sebe ostavljamo.
Allah dž. š. nas upozorava: ''I neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio.''
Naše sutra jeste naš Džennet ili, ne daj Bože, Džehennem, a naša pozicija na budućem svijetu zavisi od toga u šta smo vjerovali i šta smo radili na ovom svijetu. Ali pozicija na budućem svijetu se može i mijenjati ako smo iza sebe ostavili kakva dobra da nam od toga kapaju sevapi i nakon naše smrti na ovom svijetu.
Šta je to što ostavljamo iza sebe kao zalog, kredit, miraz, vrijednost ili trajnu sadaku kako to Božiji Poslanik, a. s., kaže pa će nam teći dobra djela i nakon naše smrti. Poslanik, a.s., kaže:
„Kada umre čovjek prestanu teći djela osim u tri slučaja: trajna sadaka (hajrat, vakuf), nauka kojim se ljudi koriste i dobro odgojeno dijete koje moli za svoga roditelja."1
إذا مات الإنسان انقطع عمله إلا من ثلاث صدقة جارية وعلم ينتفع به وولد صالح يدعو له
Međutim, Božiji Poslanik, a.s., je u hadisu spomenuo samo dobra djela, ali šta je s lošim djelima koje čovjek ostavi iza sebe. Kako ona žive i kakav trag ostavljaju iza sebe!!? Lijepa riječ, drag insan i prijatan miris ostavljaju radost na onim koji ih čuju, sretnu ili pomirišu, a isto tako ružan i neprijatan miris izaziva gađenje, odbojnost i sl.
Allah nas u Jasinu, kojeg po preporuci Poslanika učimo kod umirućeg, kaže:
„Uistinu, Mi ćemo vratiti mrtve u život; i Mi ćemo ubilježiti sva (djela) koja su unaprijed poslali, i tragove (dobra i zla) koje su ostavili iza sebe; jer o svemu mi vodimo računa u Zapisu Jasnom."2
Prema ajetu ne samo da će ljudi biti oživljeni nego Allah, dž. š., u životu održava tragove koje čovjek iza sebe ostavi. Ustvari, tragovi naših djela se ne dižu zajedno s nama s ovoga svijeta, oni ostaju na zemlji živjeti svoj život, ali se vezuju za nas.
Nisu svi tragovi istoga značaja i ne traju isto. Poslanik kaže da je osmjeh kojeg uputimo drugom čovjeku također sadaka, ali ta sadaka je kratkotrajna i tiče se samo njih dvojice, recimo. Ako mladog čovjeka neko uputi na dobro djelo, usmjeri ga u život savjetom i blagom riječju na namaz, na fakultet ili ga bodri da ne odustane od školovanja, tada trag tog truda i savjeta ima dulji vijek trajanja, jer dok je taj mladić ili djevojka na putu i u usmjerenju na koji ga je taj dobri insan nasavjetovao svi imaju koristi, njih dvojica ali i zajednica. Jer, od dobro obrazovanog i odgojenog inžinjera, imama, doktora, pravnika, zidara, stolara i sl. imaju koristi svi u zajednici, pa je svima bolje.
Ali ima tragova našeg djelovanja koji traju kroz brojne generacije. Danas spominjemo brojne vakufe koji svojim postojanjem govore o tome kako su nadživjeli svoje utemeljivače, vakife, i kako su u svim generacijama imali veliki utjecaj ne samo na vjerski život nego na sve segmente života. Međutim, isto tako iz naše skorije povijesti da se vidjeti kako su pojedinci ostavili neizbrisiv trag na ljudskoj povjesti, otvorili nove vidike, pomogli čovječanstvu da se zapriječe neke bolesti i kuge, da se izliječe bolesti koje su nekada davno desetkovale stanovništvo kod kojeg bi se pojavila. Neki velikani nauke i izumitelji pomogli su čovječanstvu da živi lagodnije, brže putuje, komunicira i sl. S druge strane, povijest bilježi i one ljude i društvene sisteme koji su svojim radom i djelovanjem unazadili čovječanstvo. Povijest bilježi Hitlere, ali i Karadžiće, Abdiće i sl.
Danas ispaštamo zbog brojnih nedjela koja su učinjena vakufu i Bošnjacima. Historičari su zabilježili da je nakon Prvog svjetskog rata 62% privatne zemlje u BiH bilo u rukama Bošnjaka. Raznim mjerama, poput agrarne reforme koju je uvela Kraljevina u periodu od 1919. do 1931., a odnosila se na teritoriji BiH u procentu od 66,9% u odnosu na čitavu Jugoslaviju, oduzeta su velika imanja, brojna dobra od Bošnjaka, čime su stavljeni u ekonomsku ovisnost i potčinjenost.3 Komunistički režim je također oduzeo brojna imanja od Bošnjaka i vakufa putem agrarne reforme, nacionalizacije i eksproprijacije.
I kada smo se ponadali da smo zakoračili u novo vrijeme i društvo novih vrijednosti demantira nas naša stvarnost. Općinski načelnik i Općinsko vijeće Maglaja ponovo su nasrnuli na vakufsku imovinu. I dok smo mislili, da smo nakon agresije, ušli u vrijeme i da gradimo društvo poštovanja imovinskih prava i da nam je stalo da držimo do časti i obraza, odlukom navedenih želi se na vakufskoj imovini na lokalitetu „Podbornik-Omerdino Polje" praviti gradsko groblje umjesto da se vrati vakufu.
Radi se o neizgrađenom građevinskom zemljištu ukupne površine 64.413m². Odlukom Skupštine opštine Maglaj broj: 01-023-54/90 od 11.04.1990. godine oduzeta je navedena vakufska imovina u korist Komunalnog Javnog preduzeća „16. april" iz Maglaja, za izgradnju novog gradskog groblja, za koju u takozvanom odvojenom postupku nije regulisana nikakva naknada. Na ovu odluku uloženo je oštro protestno pismo Općini Maglaj od strane tadašnjega Starješinstva IZ-ce broj: 830/90 od 11.05. 1990. godine i pokrenuta tužba kod tadašnjeg Višeg suda u Doboju.4
Oduzeto vakufsko zemljište nikada do današnjeg dana nije privedeno krajnjoj namjeni. Odredbama člana 96. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije BiH (''Službene novine Federacije BiH'' broj:67/05 od 30.11.2005. godine), takvo zemljište se po sili zakona ima odmah vratiti izvornim vlasnicima i brisati iz zemljišnih knjiga kao državna / društvena svojina.
Iako je zakonska odredba nedvosmislena i jasna, na što je Medžlis neprestano upozoravao i podnio službeni zahtjev za povrat vakufske imovine i brisanje iz zemljišnih knjiga, Općinski načelnik i Općinsko vijeće Maglaja su ponovo aktuelizirali ovo pitanje tako da i pored brojnih upozorenja, Vijeće donosi zaključak broj: 02-05-1-718-1/10 od 27. 04. 2010. godine da se organizira javna rasprava o lokaciji gradskog groblja na vakufskom zemljištu. Javna rasprava je održana 10. 06. 2010. godine.
Medžlis IZ-e Maglaj je, naravno, reagirao prema Općini ali i na svim nivoima IZ-e i poduzeo niz koraka u saradnji s Vakufskom direkcijom da se spriječi ovaj atak. I ova današnja hutba je u znaku ovog protesta ali i upozorenja da se ovakav odnos prema vakufskoj imovini neće trpjeti. Zaista čudi da u gradu Maglaju koji je kao i mnogi bosanski gradovi nastao a kasnije se i razvijao na zidinama i hajratima Kalavun Jusuf-pašina vakufa, zatim vakufa Mustajbega Uzeirbegovića i vakufa drugih plemenitih dobrih Maglajlija, danas, nakon toliko stoljeća i vremena, općinski načelnik i Općinsko vijeće ponovo atakuju na vakuf. Zar nije dovoljno podsjetiti se koliko je privatne imovine Bošnjaka i vakufa oduzeto za vrijeme komunističke vladavine i koliko je tim nasilnim radnjama oštećena Islamska zajednica, odnosno gušen vjerski a time i kulturni i ekonomski život muslimana na ovim prostorima.
Ovdje treba da se mi, muslimani prisjetimo riječi Božijeg Poslanika, a. s., koji kaže: "Onome ko bespravno uzme koliko pedalj tuđe zemlje, Allah će mu o vrat objesiti sedam kata zemlje na Sudnjem Danu."5
من أخذ شبرا من الأرض ظلما فإنه يطوقه يوم القيامة من سبع أرضين
Draga braćo,
Stanje koje smo zatekli je takvo kakvo jeste i nismo odgovorni za stanje koje smo zatekli, već za stanje koje ostavljamo iza sebe.
تلك أمة قد خلت لها ما كسبت ولكم ما كسبتم ولا تسألون عما كانوا يعملون (141) سورةالبقرة
''Taj narod je bio i nestao; njega čeka ono što je zaslužio, i vas će čekati ono što ćete zaslužiti, i vi nećete biti pitani za ono što su oni radili.''
Svako od nas nosi dio odgovornosti kada je u pitanju opće stanje, pa i pitanje šta se radi s vakufskom imovinom. Naravno da odgovornost vodećih ljudi jeste veća, ali svako od nas pojedinačno nosi dio vlastite odgovornosti. Generacije naših predaka će odgovarati za svoj rad i šta su nam u emanet ostavili, ali i mi ćemo odgovarati šta smo kao generacija uradili i šta smo to u miraz i emanet generacijama iza nas ostavili. Koliko smo im olakšali da životne izazove njihove generacije lakše savladaju!?
Stoga, ovih dana gledat ćemo šta će učiniti Općinski načelnik i Općinsko vijeće Maglaja i pratit ćemo aktivnosti koje preduzima Medžlis IZ-ce Maglaj u saradnji s Vakufskom direkcijom i nadležnim organima i institucijama IZ-ce. Ako Općinski načelnik i članovi Vijeća i dalje budu atakovali na vakufsku imovinu dužnost nam je i obaveza u ime Allaha, podržati i pomoći svaku legalnu i dozvoljenu akciju Medžlisa IZ-e Maglaj da se vakuf zaštiti i vrati svojoj namjeni i svoj svrsi.
To je naša individualna, kolektivna, ali i generacijska obaveza!
----------------------------------------------------
1. Tirmizi, Kitab el-Ahkam, br. 1376.
2.Poruka Kur'ana, prijevod i komantar Muhammed Asad, na bosanski Hilmo Ćerimović, El-Kalem, 2004, str. 672.
Akademik Enes Karić je ovaj ajet preveo sljedećim riječima: „Mi ćemo doista oživjeti mrtve, i Mi pišemo sve što su pripremili, i tragove njihove! I sve smo mi pobrojali u vodiču Jasnome." Kuran s prijevodom na bosasnki jezik, preveo Enes Karić, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995, str. 440.
3.Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, BKZ Preporod, Sarajevo, 2006, str. 510.
4.Zapisnik sa vanredne sjednice Izvršnog odbora Medžlisa IZ-e Maglaj", održana 11.06.20101. godine; „Obavijest Vakufskoj direkciji", br. RD-00-306-06/10, od 16.06.2010. godine, Arhiva Medžlisa IZ-e Maglaj.
5. Buharija, Kitab Bed' el-halk, br. 3023.
Sarajevo, 27. Redžeba, 1431.H.g. / 09.jula, 2010. godine na Dan vakifa u BiH
Predsjednik Upravnog odbora Vakufske direkcije i predavač na Katedri Fikha na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
mr. Mustafa ef. Hasani, s.r.
