Zajimović je govorio i o najznačajnijim projektima koji su realizovani zadnjih 15. godina i koji kao takvi služe Zajednici, ali i svim građanima u Bosni i Hercegovini.
Vakuf je ostavština dobra koja prelazi generacije i ne prestaje djelovati ni kad čovjek napusti ovaj svijet, kazao je u intervjuu za Hayat direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Senaid Zajimović.
Koliko vakuf živi u Bosni i Hercegovini te koliki je njegov značaj najbolje se može vidjeti kroz održavanje manifestacije 'Dani vakufa' koja je tokom proteklih petnaest godina postala jedan od najznačajnijih projekata Vakufske direkcije s obzirom da za vrijeme trajanje manifestacije budu otvoreni obnovljeni objekti od značaja za historiju, kulturu, Islamsku zajednicu i društvo općenito.
Ove godine manifestacija počinje 25. aprila i trajat će do 7.maja, a planirano je otvaranje Opijačeve tekije u Mostaru, Hadži Baline džamije u Nevesinju, te Behram-begove džamije u Tuzli.
- Kroz ovu manifestaciju, koja se održava u različitim gradovima širom Bosne i Hercegovine, ostvarena je snažna promocija vakufa, afirmacija njegove višedimenzionalne uloge u društvu i podizanje svijesti o značaju očuvanja i razvoja vakufske imovine – zaključuje Zajimović.
Zajimović je govorio i o najznačajnijim projektima koji su realizovani zadnjih 15. godina i koji kao takvi služe Zajednici, ali i svim građanima u Bosni i Hercegovini. S ponosom ističe da je Vakufska direkcija zajedno sa svojim partnerima, realizovala na stotine projekata širom zemlje, pri čemu su gotovo sva obezbijeđena sredstva dolazila iz inostranstva. Time je, dodaje, u Bosnu i Hercegovinu unesen značajan svježi kapital.
- Pomenuta sredstva omogućila su realizaciju širokog spektra projekata koji su direktno doprinijeli vjerskom, obrazovnom, ekonomskom i socijalnom razvoju – navodi Zajimović.
Kada je riječ o obnovi i izgradnji vjerskih objekata, posebno je izdvojio džamiju Omer ibn El-Hattab na Stupu u Sarajevu, Aladža džamiju u Foči, Arnaudiju džamiju u Banjoj Luci, Šarenu džamiju u Travniku, Bajazita i Dugalića džamije u Nevesinju, Kizlar-aginu džamiju u Mrkonjić Gradu, Sinan-begovu džamija u Čajniču, Islamski centar i džamiju u Mostaru, Hadži Balinu džamiju u Mostaru, Kuvajtsku džamiju u Zavidovićima, Malkoč-begovu džamiju u Glamoču i mnoge druge širom zemlje.
- Ovi objekti nisu samo prostori za ibadet – oni su kulturni centri, simboli identiteta, mjesta okupljanja i duhovne stabilnosti Islamske zajednice – kaže Zajimović.
U domenu ekonomskih projekata ističe kako su vakufi postali izvor prihoda i zaposlenja kroz izgradnju i obnovu.
- Posebno mislim na Isa-begov hamam u Sarajevu, koji danas funkcioniše kao hotel i termalni centar, Poslovni centar Bazar u Mostaru, stambeno-poslovni objekt Odobašina u Sarajevu, kompleks Tekije u Blagaju, trgovački centar u Sanskom Mostu, a tu su i projekti kultivisanja vakufskog poljoprivrednog zemljišta i izgradnju sličnih objekata širom zemlje. Ovi projekti učinili su vakufe samoodrživim i funkcionalnim, generišući prihode i otvarajući nova radna mjesta u lokalnim zajednicama – naveo je Zajimović.
Podcrtava da vakufi danas nisu samo duhovne ustanove – oni su ozbiljni ekonomski resursi, instrumenti održivog razvoja i temelj samofinansiranja Islamske zajednice.
- Godišnji prihodi vakufa povećavaju se iz godine u godinu zahvaljujući realizaciji ekonomskih vakufskih projekata. Dakle, vakufi su danas ne samo duhovno i kulturno naslijeđe, već i aktivni pokretači obrazovanja, ekonomskog razvoja, humanitarne pomoći i društvene integracije – poručio je Zajimović.
Naglašava da pored direktne finansijske koristi, ovi projekti omogućili angažman velikog broja domaćih firmi i radnika, čime se konkretno doprinijelo ekonomskom rastu i egzistencijalnoj stabilnosti mnogih porodica. Dodatno, kroz njihovu realizaciju uplaćen je i značajan iznos poreza u budžet države, čime su vakufi indirektno ojačali i širi ekonomski sistem.
Ističe da rad na vakufskim projektima nikada nije bio jednostavan, ali da je od velike važnosti bila redovna i konstantna podrška od svih institucija organa Islamske zajednice u BiH.
- Susretali smo se sa složenim administrativnim procedurama, finansijskim izazovima, povremenim izostankom podrške i mnogim drugim preprekama. Ipak, motivacija da nastavimo nikada nije posustajala. Ona je proizašla iz dubokog uvjerenja da su vakufi stub razvoja i trajno dobročinstvo, ali i iz osjećaja odgovornosti prema zajednici, historiji i budućim generacijama. Jer, vakufi nisu obična imovina. Oni su dio identiteta, duhovne i kulturne baštine muslimana u Bosni i Hercegovini. Njihovo očuvanje i razvoj ne predstavljaju samo administrativni zadatak, to je historijska obaveza. Svaka obnovljena džamija, svaki izgrađeni centar, svaki obrazovni ili humanitarni projekat znači očuvanje našeg identiteta i stvaranje temelja za generacije koje dolaze. Samosvijest o toj odgovornosti bila je snažan podsticaj u trenucima kada je bilo najteže. Svaki uspješno realizovan projekat bio je potvrda da vrijedi nastaviti, bez obzira na izazove – ističe Zajimović.
Ogromnu snagu u radu pored Islamske zajednice davalo je povjerenje donatora i podrška građana.
- Međunarodni partneri prepoznali su našu odgovornost i posvećenost, a građani su, kroz donacije, uvakufljenja i aktivno korištenje vakufskih objekata, pokazali koliko im vakufi znače. Ta sinergija – između onih koji pomažu i onih koji koriste plodove rada – bila je izvor snage i dodatna obaveza da se opravda povjerenje koje nam je ukazano. Vakufi su emanet – vrijednost koju su generacije prije nas stvarale i čuvale. Biti dio tog lanca povjerenja značilo je preuzeti zadatak da ih ostavimo u boljem stanju nego što smo ih zatekli – kaže Zajimović.
Na kraju razgovora poručuje da za njega kao direktora rad u Vakufskoj direkciji nikada nije bio samo posao, to je bila misija.
- Ljubav prema vakufima, ideja trajnog dobra i želja da se ljudima pomogne kroz konkretne projekte davali su snagu i u najtežim trenucima. Kada vjerujete u ono što radite, izazovi ne nestaju, ali dobijaju drugačiji smisao postaju prepreke koje se sa uvjerenjem i strpljenjem prevazilaze – zaključio je Zajimović.
Brojni projekti realizovani su i u obrazovnoj oblasti, podrške mladima i školstvu. Kroz vakufske fondove omogućene su i stipendije za studente iz socijalno ugroženih porodica, čime su stvoreni uslovi za jednak pristup obrazovanju.
Dodaje da su vakufi u značajnoj mjeri doprinijeli i socijalnoj inkluziji kroz realizaciju humanitarnih projekata. Među njima su i učešće u izgradnji dvije Roditeljske kuće za roditelje čija su djeca oboljela od raka u Sarajevu i Tuzli, donacije medicinske opreme i hemodijaliznih aparata, podjela stotina hiljada prehrambenih paketa, te obnova stočnog fonda i podrška povratnicima u entitetu RS.
- Time je vakuf pokazao svoju ulogu ne samo kao čuvar vjerskih vrijednosti, već i kao praktična institucija pomoći društvu – ukazuje Zajimović, dodavši da, kada je riječ o infrastrukturnim projektima posebno značajna je izgradnja nove upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Islamskog centra u Zenici, kao vakufskih centara u Fojnici i Bužimu, te administrativnih centara medžlisa širom zemlje.
Piše: Amir Saletović
