Od izlaska prvog broja Preporoda navršilo se punih pedeset godina. Naš jubilej bio izravni je povod za razgovor sa reisu-l-ulemom. Također, razgovarali smo i o izazovima pandemije i značenju vjerničke solidarnosti, o medresi u Banjoj Luci, o velikoj šteti na vakufskoj imovini u Banjoj Luci, ali i drugim temama.
Preporod: U predramazanskom izdanju Preporoda razgovarali smo o izazovima koje je pred nas donijela pandemija koronavirusa - i još su aktuelni. Učestalo se govori o tome kako je ovo epohalno novo iskustvo za sve i na svim nivoima. Šta biste danas mogli kazati o tome kako se Islamska zajednica i muslimani odnose prema toj situaciji i kako bi trebalo da se odnose u moralnom, psihološkom i duhovnom smislu?
Reisu-l-ulema: Islamska zajednica, a i muslimani su – jednako kao i ostatak svijeta – prisiljeni prilagoditi djelovanje nastaloj krizi. Islamska zajednica je, s jedne strane, kao institucija i to evidentno od prvog dana nastojala prilagoditi aktivnosti u cilju zaštite ljudskih života. Poruke koje smo slali i aktivnosti koje smo provodili bili su usmjerene u tom pravcu. Ovdje želim kazati i to da su muslimani, vjernici, pokazali veliko povjerenje u Zajednicu i poštovali, za nas, ipak, teške odluke - ali i mjere koje smo donosili. Pokazali su vrlo visok stepen vjerničke odgovornosti, vjerničke solidarnosti i na to moramo biti ponosni. S druge strane, sad već možemo sa sigurnošću kazati da je na ravni duhovnosti ovo, također, otvorilo mnoga pitanja, a prije svih ono o preispitivanju vrijednosti koje nas oblikuju i za koje se zalažemo, javno ili lično.
Potreba za sigurnošću je vrijednost koju islamska tradicija prepoznaje kao jednu od temeljnih, ona je fundament duhovno stabilnih, zdravih i kreativnih pojedinaca, ali i zajednice. Naše islamsko učenje postulira da u vremenima kakvo je ovo, pouzdanje u Boga te vjerovanje Njemu i Njegovoj Riječi ohrabruje, odgaja i osnažuje svakoga od nas i u moralnom, i psihološkom, ali i duhovnom smislu. Na drugoj strani, traganje za lijekom i rješenjima je zahtjev vjere. Vjerovjesnik, a.s., je jednom prilikom rekao da za svaku bolest postoji lijek. Obaveza je svih nas tragati za tim lijekom i rješenjima koja će ublažiti posljedice zaraze i zaustaviti je. Nadamo se, kao i svi, da ćemo uz Božiju pomoć doći do lijeka i to uskoro.
Samozaštita i solidarnost su ključne za uspjeh u ovom vaktu
Preporod: Kome se u ovom vremenu neizvjesnosti Vi i Islamska zajednica najviše obraćate?
Reisu-l-ulema: Svima. Ovo je izazov za sve i mi pozivamo na ljudsku solidarnost u iskušenju koje hoće proći, ali iz kojeg, ako temeljne ljudske solidarnosti ne bude, možemo očekivati teške posljedice za sve nas. I to je jedna, ali vrlo važna strana, rekao bih, okvir, ovog iskustva. Druga strana je da smo zajednica ljudi koji su na različite načine izloženi posljedicama ove pandemije – odlazak najmilijih sa Ovog svijeta pogađa mnogo ljudi, njihova bol, tuga i suočavanje s tim su ono s čim najdublje suosjećamo. Nastojali smo pomoći i mjerama koje smo zajedno s vjernicima provodili u našim institucijama i koje nije bilo jednostavno provoditi, ali i na druge načine, apelima i finansijskom podrškom svugdje gdje su se otvorila žarišta zaraze. Nastojimo da razumijevanje ovog što nam se događa smjestimo u lađu nade koja je lađa vjernika i prema kur’anskom učenju – lađa spasenja. Vjernici znaju da, kako to Kur’an kaže, svaki čovjek gubi osim onih koji vjeruju i dobra djela čine i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje. Pozivamo na strpljivo postupanje, ustrajnost i pridržavanje mjera. Samozaštita i solidarnost su ključne riječi za uspjeh u ovom vaktu.
Preporod: Na samom početku pandemije ste govorili i o “krhkosti svijeta” i na neki način detektirali neke izazove pandemijske krize. Politike nužnog “zatvaranja” otvorile su mnoga vrata pojačanoj izloženosti ranjivih, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u ostatku svijeta. Kako ste Vi, ali kako je i Islamska zajednica reagirala na ove informacije?
Reisu-l-ulema: S tugom i zabrinutošću pratimo izvještaje i podatke institucija koje se bave socijalno ranjivim kategorijama u našem društvu. Pokazuje se da su oni najkrhkiji postali najizloženiji efektima krize i, ponovo, uglavnom ostali nezaštićeni. Kroz naše institucije nudimo pomoć i savjetovanja – naši imami, u okviru svoje misije, nastoje u džematima biti prije svega duhovna podrška jer su za druge vidove pomoći koji bi morali spriječiti nasilje u porodici, naprimjer, potrebni drugi instrumenti – instrumenti zakona. Očito je da ti instrumenti nisu ili se nedovoljno koriste i time se moraju baviti nadležna tijela, centri ili ministarstva za socijalni rad.
Ovdje moramo istaknuti još jedan problem koji nam se nameće – prolazak migranata kroz Bosnu i Hercegovinu i njihovo smještanje uz našu granicu što se uz odsustvo realnih politika, ali i ljudskosti, pretvorilo u veliki humanitarni i sigurnosni problem. To neizostavno, kao i u drugim zemljama, podstiče na kreiranje antipatija prema ljudima sa migrantske rute što posebno pogađa najranjivije među njima. Žao mi je što se ovaj problem ne liječi tamo gdje je nastao, u zemljama iz kojih ovi ljudi dolaze. Žalosti me što čujem fašističke istupe pojedinaca iz našeg bošnjačkog naroda prema tim ljudima. Svjestan sam ja da među njima ima svašta, kao i među nama. Ali razvijanje mržnje prema ljudima može dovesti do tragedije, zločina i nasilja. Trebalo bi sankcionirati govor mržnje prema tim ljudima, a u isti mah poduzeti mjere da se vlada situacijom tako da domaće stanovništvo ne ispašta.
Preporod: Ko bi trebao biti korektiv institucija i politika koje, očito, imaju propuste u tom smislu?
Reisu-l-ulema: Podaci govore da propusti postoje i na to upozoravaju svi oni kojima je stalo do ljudi. Institucije i oni koji te institucije vode moraju biti odgovorni za ono što je u njihovoj nadležnosti. Jedini pravi korektiv bi morala biti naša savjest, ali ako to nije onda javnost ima obavezu preispitati i uskratiti povjerenje i pozvati na odgovornost kreatore politika koje dovode ljude u ovako teške životne situacije.
Preporod: Istraživanja u svijetu, poput onog kojeg je sačinio Pew Research Center, pokazuju da su ljudi u vrijeme pandemije više posvećeni duhovnosti. U vezi sa prethodnim pitanjem, ponekada se čini da naše prilježnije iskazivanje duhovnosti te solidarnost i pomoć prema onima koji je trebaju nisu u skladu. Kako Vi to vidite? Jesmo li “propustili” do kraja oživjeti tradicionalni obrazac suglasja duhovnog podsticaja na solidarnost u teškim vremenima?
Reisu-l-ulema: Neki od nas su u tome uspjeli i naravno da nije sve crno, među nama su i heroji, oni su znak da možemo bolje od ovoga što činimo danas. Iako je i o problemima važno govoriti i propitivati naša ponašanja, bojim se da – uz stalno isticanje onoga što nije dobro – ne vidimo dobro ni u drugima ni u sebi. Potrebno je odati poštovanje ljekarima, učiteljima, imamima i svima onima koji su pokazali i kao ljudi i kao vjernici da žive mirni dok su od pomoći ljudima. Naš učitelj Muhammed a.s. kaže, najbolji od vas su oni koji su najkorisniji ljudima. Eto, takvi su pokazali suglasje svoje duhovnosti sa svojom praksom. I ovom prilikom želim se zahvaliti ljekarima koji su iz Sarajeva i Tuzle boravili u Sandžaku i pomogli da se suzbije zaraza koja je tamo izbila. To su primjeri koji u nama bude nadu i jačaju našu duhovnost.
Medrese imaju odlične rezultate
Preporod: Informacije iz života džemata pokazuju da ljudi imaju povjerenja u institucije Islamske zajednice. Unatoč izazovima pandemije Islamska zajednica je nastavila graditi pozitivne vrijednosti, čini se da, kada su ključni segmenti misije Zajednice u pitanju, nije došlo do pomjeranja kursa?
Reisu-l-ulema: Neki naši projekti su privremeno obustavljeni, ali nastavljamo s većinom njih koliko je moguće. Posebno nam je drago i želim posebno istaknuti zbog njihova značaja otvaranje Muslimanskog centra u Ljubljani i pokretanje Medrese u Banjoj Luci. Iako su po mnogočemu različiti, oba osnažuju uvjerenje da je uz Božiju pomoć, na putu dobra, sve moguće. Molimo Boga da oba daju plodove dobra do Sudnjeg dana.
Mi druge institucije utemeljene u našem vjerskom nauku i tradiciji sa duhovnom vezom – preko menšura – sa institucijom hilafeta nemamo niti možemo imati. Valja nam zato razvijati našu zajednicu, jačati njene procedure upravljanja i organe. Taj posao nikada neće biti završen. Valja nam stalno raditi na sebi. Uz niz značajnih i razvojnih projekata Islamska zajednica ostaje privržena radu na poboljšavanju misijskog djelovanja u džematima što pokazuju, naprimjer, projekti vezani za mektebe.
Preporod: Islamska zajednica djeluje u različitim društveno-pravnim okvirima, učestvuje u životu ili bolje kazano u službi je svojih pripadnika i članova na različitim poljima. Naprimjer, medresa u Banjoj Luci koju ste spomenuli. Šta Vas je sve opredijelilo da podržite taj projekat?
Reisu-l-ulema: Muslimani banjalučkog muftijstva su trebali medresu i mi smo nastojali da budemo uz njih. Medrese kao islamske gimnazije daju odlične rezultate, one pripadaju krugu najboljih škola ali i rangu škola u koje muslimani imaju povjerenja dati svoju djecu na školovanje. Ona nije samo još jedna medresa, nego vrlo važna zbog aktivnog uzimanja učešća u izgradnji mladih ljudi kojima je trud na prvom mjestu i koji će, uz Božiju pomoć, postati odgovorni ljudi, sposobni za samorefklesiju i kritičko mišljenje, otvorenog uma i snažnog duha uvijek naslonjenog na principe islama koje zagovoramo, duha osnaženog unutar svog duhovnog i kulturnog kruga koji svijetu može ponuditi mnogo dobra.
Preporod: Zadržimo se na pitanju obrazovanja. Nedavno ste kazali da je mekteb institucija koja polaže temelje na kojima će djeca podizati svoje muslimansko biće. Kako islamska zajednica vidi budućnost mekteba?
Reisu-l-ulema: Mekteb polaže temelje na kojima će naša djeca podizati svoje muslimansko i bošnjačko biće. Za cijelu našu muslimansku zajednicu nema važnije aktivnosti. Mektebska pouka je duboko ukorijenjena u našoj vjerničkoj i narodnoj tradiciji. Vjeronauka u školama, programi učenja hifza i svi drugi oblici vjerskog odgoja i podučavanja koje razvijamo nisu i ne mogu biti zamjena za mekteb. Zato će se naše nadležne uprave, muftije i imami i u budućnosti, voljom Milostivog, nastaviti baviti unapređenjem mektebske pouke.
U Banjoj Luci velika šteta na imovini IZ - idemo u sudski postupak
Preporod: I muslimani, džematlije, pozitivno odgovaraju na pozitivne priče koje Islamska zajednica vodi i ukazuju joj povjerenje, ali postoje i neki segmenti rada i djelovanja unutar institucija IZ oko kojih se kreiraju negativne slike u javnosti i muslimani očekuju odgovore iz institucija. Naprimjer, slučaj transformacije vakufa u Banjoj Luci.
Reisu-l-ulema: Kao reisu-l-ulema ne mogu garantovati da u radu naše Zajednice neće biti propusta, ali mogu garantovati svim članovima i pripadnicima da nećemo skrivati greške i propuste i da ćemo uvijek insistirati na odgovornosti svakog pojedinca ma ko to bio. Ništa od onoga što se desilo, ne bi se desilo da su odgovorne osobe u Banja Luci poštovale propise Islamske zajednice o vakufskoj imovini. Naprotiv oni su ih kršili, a odluke viših organa zanemarivali.
Nakon prvih prijava o tome da se u Banjoj Luci dešava raspolaganje na vakufskoj imovini od strane MIZ Banja Luka 2014. godine, koje nije bilo u skladu sa važećim procedurama Islamske zajednice, uključila se Vakufska direkcija i čitav proces vratila u okvire i propise Islamske zajednice pred Vijećem muftija koje je donijelo zaključak da se to ispravi. Sada je jasno da se te smjernice nisu poštovale i da su se vodili procesi otuđenja imovine o kojima viši organi IZ nisu bili upoznati. Nepoštivanje propisa i procedura Islamske zajednice od strane ljudi u Medžlisu IZ Banja Luka, prije svih predsjednika i glavnog imama, i njihovo samovoljno odlučivanje bez Izvršnog odbora Medžlisa Banja Luka, ali nažalost i ne postupanje po zaključku Vijeća muftija od strane muftije banjalučkog i Izvršnog odbora Medžlisa i njihovo zanemarivanje upozorenja od strane Vakufske direkcije, doveli su do velike štete na imovini Islamske zajednice.
Sada smo pred sudskim procesima i ti postupci bi trebali pokazati odgovornost svakog pojedinca. Možda smo mogli neke od ovih sudskih postupaka i ubrzati, ali smo se plašili da ne požurimo sa sudom ili da nekom ne nanesemo nepravdu. Od trenutka kada je postalo očito da su se desili propusti u vakufskom poslovanju, muftija Nusret ef. Abdibegović je uveo moratorij na takve procese u Banjoj Luci, a komisije koje su već tada formirane su radile svoj posao utvrđivanja svih okolnosti. Naša reakcija nije iznuđena nikakvim zlonamjernim video-uradcima, kako se to pokušava predstaviti. Ali slučaj Banje Luke je svojevrsno upozorenje svim organima i pojedincima koji pokušavaju spriječiti Vakufsku direkciju da obavlja ulogu u onome što je njena obaveza i ustavna nadležnost, dokle ih to može odvesti. Svako oglušivanje na upozorenja Vakufske direkcije, kada je u pitanju vakufska imovina, neminovno vodi ka krivičnoj odgovornosti lica koja se nalaze na čelu medžlisa.
Preporod: Islamska zajednica pokazuje brigu za muslimane, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i muslimane u svijetu koji prolaze teške trenutke svoje povijesti. Od Palestine, Arakana, Jemena, Kine i drugih zemalja gdje su im ugroženi životi, sigurnost i slobode. Pozivanje na solidarnost, često, nije ono na čemu stajete ni Vi – jer zato imate puni legitimitet kao vjerski lider – niti Islamska zajednica. Upozoravali ste na porast islamofobije koja vodi ka rasističkim politikama prema muslimanima, a svjedočili smo kako islamofobija ne jenjava ni u vremenu koje pogađa sve nas. Kako se boriti protiv takvih trendova?
Reisu-l-ulema: Mržnja – kao oblik zla s kojim se čovječanstvo suočava od najranijih vremena – je nešto što nas prati u kontinuitetu. S ovim izazovom su se suočili svi vjerovjesnici i njihovi sljedbenici. Muslimani nisu u tome izuzetak i ovaj problem ne mogu sami prevladati. Potrebno je da sve tri monoteističke religije udruže svoje snage i zajedno rade na iskorjenjivanju mržnje prema pripadnicima različitih religijskih sljedbi u svijetu. Danas su među najugroženijim skupinama muslimana oni u Kini i Mijanmaru prema kojima se čini veliko nasilje. Veliki je problem što to čine velike sile koje ne poštuju odredbe međunarodnog prava. Na nama je da insistiramo na humanom i pravednom postupanju prema ovim ljudima.
Prijetnje zločinima ne smijemo shvatati olahko
Preporod: I nedavno održani izbori u Crnoj Gori nisu prošli bez incidenata. Muslimani u toj zemlji su bili izloženi napadima. Iskazali ste zabrinutost za perspektive i prilike muslimana u Crnoj Gori koje su ovih dana u fokusu te iskazali zalaganje za prava i slobode tamošnjih muslimana. Iznijeli ste svoj stav o tome i poslali delegaciju IZ u Crnu Goru.
Reisu-l-ulema: Muslimani tih prostora su od prije Balkanskih ratova pa do posljednjeg rata devedesetih izloženi sistematskim i redovnim progonima i pokoljima. Naravno da smo zabrinuti kada vidimo da se ideologije koje su bile temelj tih zločina ponovo oživljavaju, naročito kada vidimo da se prijeti novim genocidom. Već sam rekao da ovo nije pitanje favoriziranja političkih opcija, nego pukog opstanka našeg naroda. Mi na ovim prostorima prijetnje zločinima ne smijemo shvatati olahko, niti smijemo dozvoliti da nas zmija ugrize dva puta iz iste rupe. Naravno, nije na nama da određujemo volju naroda u Crnoj Gori. Mi treba da njihovu volju poštujemo jer oni i samo oni imaju pravo da uređuju svoju državu onako kako to njima odgovara. Međutim, niko nema pravo da vrši nasilje nad ljudima zato što su oni drugačije vjere. Napad na Islamsku zajednicu u Pljevljima je potpuno jasna poruka mržnje prema manjinskoj zajednici koja nije u stanju da se zaštiti. Mi smo zatražili od države Crne Gore da reagira, a upozorili smo i Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori da ona reagira, pogotovo stoga što je, a to je valjda svima očito i bjelodano, bila jedan od pokretača političkih promjena na tim prostorima. Drago mi je da je naša reakcija pomogla da se shvati ozbiljnost situacije, bez obzira na neke ljude iz SPC-a. Obaveza je reisu-l-uleme da reagira prije svega prema državi, ma o kojoj se državi na Balkanu radi, ako su ugroženi životi i imovina ljudi od strane zlikovaca. To ćemo i dalje činiti.
Preporod: Ovim brojem obilježavamo i jubilej 50. godišnjice Preporoda. Koja je Vaša poruka ovim povodom?
Reisu-l-ulema: Ovo je značajan jubilej za čitavu našu zajednicu, posebno za naše imame i redakciju Preporoda. Ne zaboravimo da je Preporod pokrenula naša Ilmijja i da je i danas njegova promocija, pa i distribucija, velikim dijelom zasluga imama. Kroz redakciju su prošla brojna zvučna imena bošnjačke i muslimanske misli ovih prostora. Danas se tamo oštre neka nova pera i vjerujem da misija Preporoda u našem narodu nije završena. Ovo je, s moje strane, svojevrstan poziv našoj ilmijji da se još više uključi sa iznošenjem svojih stavova i viđenja o stanju u društvu i traganjima za rješenjima na stranicama Preporoda.
Sa ove historijske distance možemo slobodno reći da je Preporod imao historijsku ulogu u bošnjačkom narodu, ne samo u očuvanju vjerskog identiteta nego i jačanju nacionalne samosvijesti. Danas, kada smo suočeni sa ekspanzijom savremenih medija, Preporod nema ništa manje značajnu ulogu. U današnjem vremenu nije više problem da se nema šta čitati ili da se neke teme ne mogu naći u javnom prostoru – kao u doba kada su naši vizionari pokretali Preporod – već je danas teže znati šta čitati i kako naći bilo kakav smisao u tom moru neprovjerenih i lažnih vijesti. Pred Preporodom i vama u Preporodu je nova misija koju trebate obaviti jer jasno je da se mora ići ukorak s vremenom. Znam da već imamo jako dobru digitalnu platformu i raduje me da Preporodova redakcija, ali i svi u Media centru Islamske zajednice, konstantno radite na inovacijama.
Svima Vama u Preporodu, Media centru i svim našim čitaocima i ovom prilikom iskreno čestitam ovaj jubilej.
