Profesor dr.Dževad Jarebica svoje bogato iskustvo i znanje, pored ostaloga, podario je jačanju svijesti o čovjekovom odnosu prema pririodi i potrebi proizvodnje zdrave hrane. Iskoristili smo njegovo prisustvo seminaru u Zenici na kojemu je on bio predavač i sa njime porazgovarali o samoj svrhi seminara.
O tome dr.Jarebica nam kaže:
-Ovaj seminar i uopće inicijativa Vakufske direkcije čija osnovna namjera je da ojača svijest o potrebi većeg korištenja zemljišta u BiH itekako je za svaku pohvalu. Naime, stotine hektara zemljišta u ovom trenutku je neiskorišteno za proizvodnju hrane, a mi smo u deficitu sa svim vrstama hrane, od voća i povrća, pa evo do žitarica. Nadamo se da ćemo, ako Bog da, uz podršku naših imama skrenuti pažnju na potrebu ličnog angažmana u procesu iskorištavanja zemljišta i time proizvodnje hrane. Na taj način želimo stimulirati i druge proizvođaće da se aktivnije uključe na iskorištavanju zemljište u kompleksu.
Debalans u ponudi i potražnji
U svijetu, pa i u Bosni i Hrecegovini sve je manje hrane, pogotovo 'zdrave' hrane...?
-Naša javnost skoro da ne zna da u Africi gladuje i od gladi i pothranjenosti umire na milione ljudi. Afrika i Azija, te djelomično i Latinska Amerika imaju strahovite deficite u nekim vrstama hrane, a to su uglavnom žitarice ili uljarice. Nažalost, sadašnja politika koja se vodi u nekim vodećim svjetskim silama, što se tiče proizvodnje ulja i masnoće, ide u pravcu dobivanja tzv.biodizela čime će se na svjetskoj pijaci naći manja količina u ponudi kultura i gotovih proizvoda iz kompleksa uljarica. Mi nismo ni svjesni koliko se povećava populacija ljudska na zemljskoj kugli , a uporedo sa time smanjuje se površina pod kulturama zbog velike ekspanzije infrastrukture- igrališta, aerodroma, putnih komunikacija i sl. Ujedno, raste broj konzumenata hrane. Recimo, Indija i Kina moraju zakonskim regulama da destimuliziraju populacionu ekspanziju kako bi zadržali sadašnji nivo stanovništva i količinu hrane koju mogu obezbijediti. Njihov problem je što nemaju dovoljno vlastitih energenata, pa to nastoje kompenzirati kroz vlastite energnte poput biodizela.Tako oni za bidozel koriste uljarice koje su na svjetskoj pijaci deficitarne. Ide se u tom pravcu i dalje, te se rezerve koje postoje u žitaricama iscrpljuju , a nove neće dolaziti iz Indije i Kine. To znači da će doći do jednog debalnsa u ponudi i potražnji uljarica. Posebno se to tiče islamskog svijeta koji ne koristi svinjsku mast kao masnoće, nego koristi uglavnom biljna ulja i životinjske masti.
Bosna i Hercegovina na tom tržištu može ponuditi 'zdravu' hranu. Koliko smo kao proizvođaći konkurentni na svjetskoj pijaci?
-Na našu sreću mi nemamo neku industriju koja bi vršila zagađivanje naših prostora. Mi nemamo ni jednu trećinu elemenata koji imaju druge zemlje u Evropi, posebno tečnih, gasovitih i čvrstih čestica u atmosferi koje mogu da utiču na obaranje kvalitete ishrambenih artikala, kako voća tako i povrća i žitarica. To svijet prepoznaje. Mi još uvijek imamo zdrav ambijent za proizvodnju visokokvalitetnih životnih namjernica. Sa te strane, mi imamo otvorena vrata za izvoz hrane u zemlje Evrope samo pod uslovom da se pridržavamo onih kodeksa i zakonskih regula koje danas Evropa traži za sve one koji proizvode hranu na njeno tržište.
U tom kontekstu možemo biti konkurentni i sa halal proizvodima?
-Mi sada imamo dosta organizacija koje se bave proizvodnjom hrane koji imaju certifikate halal hrane i treba sa time nastaviti. To su ulaznice u plasman naših tržišnih viškova hrane u one zemlje koje znaju šta znači halal hrana, koji znaju koliko je to za ljudsko zdravlje bitno, jer u sebi ne sadrže ništa što bi moglo da atakuje na ljudsko zdravlje i ljudski život.
Zdrava hrana
Vakufska direkcija pokrenula je inicijativu da se u sklopu oplemenjivanja i iskorištavnja vakufskih parcela zasadi orah, šljiva i drugi zasadi koji mogu biti zanimljivi zemljama u islamskom svijetu?
-Prvo bih izrazio poštovanje hafizu Senaidu Zajimoviću, direktoru Vakufske direkcije, koji je pokrenuo ovaj projekat. Imali smo već nekoliko seminara na kojima smo otvoreno govorili i ukazali na potrebu ozbiljnog korištenja zemljišnih resursa, jer imamo deficitarnost u svim vrstama hrane. Dakle, ne samo žitaricama i uljaricama, nego čak i u voću. Tako da mi izdvajamo velika sredstva na uvoz hrane. I, ako ništa drugo mogli bismo smanjiti tu količinu odliva deviznih sredstava kako bismo popravili platnu deviznu poziciju BiH.Upravo, radi toga moramo raditi na korištenju zemljišnih resursa koje imamo, a koje smo zapostavili, potcijenili. Gledamo stalno preko granice gdje ima pšenice, gdje ima kukuruza, a ne gledamo koliko i na koji način možemo proizvesti kvalitetne i biloški ispravne hrane u vlastitoj avliji. To znači hrane koja nema dodataka, nema pesticida, hrane u koju nema dodataka i nema elemenata koji mogu da atakuju na ljudsko zdravlje.
U svijetu je sve prisutnije genetski modofocirana hrana. O čemu se radi i koliko je ona zastupljena na prostoru BiH?
-U Bosni i Hercegovini je takva genetska hrana zastupljena. Nemamo kontrolu i neznamo šta uvozimo, a neznamo ni koliko je u takvoj hrani prisutno materijala genetski modificiranih. Nažalost, svijet se hrani ovakvom hranom. Po tom pitanju i načnici su podijeljeni. Podaci govore da 50% naučne javnosti insisitira na proizvodnji genetski modificirane hrane i to kao odgovor na sve veću potražnju za hranom uslije gladi u svijetu. Drugi dio naučne javnosti strahuje da će te nove molekule koje će se naći u tim proizvodima doći u konfrontaciju sa našim molekulima u organizmu, te možda izazvati interakcijski animozitetni odnos koji, opet, mogu imati vrlo teške posljedice po zdravlje ljudi. Ti ataci mogu biti na oči, sluh,pokrete i dr. Međutim, ta genetska modifikacija može ići ka povećanju proizvodnje kukuruza, proizvodnje pšenice i kultura na koje inseketi i biljne bolesti utiču, a koje se mogu spriječiti modifikacijom tako da izazovu odbojnost kod insekata i drugih bolesti koje napadaju živo tkivo.
Seminar je ukazao na potrebu korištenja zemljišnih parcela u svrhu proizvodnje zdrave hrane. Da li smo u BiH odista dovoljno svjesni te potrebe?
-U prošlosti nismo imali nikakve aktivnosti koje su razvijale taj osjećaj koji bi, ustvari, razvijao ekonomski patriotizam u oblasti poljoprivrede. Mi tek sada intenzivnije uz pomoć Vakufske direkcije, a nadam se i imama koji će na hutbama govoriti o tome, radimo na jačanju svijesti . Nadamo se da će i drugi, pogotovo proizvođači shvatiti tu potrebu o odgovornosti za stanje našeg zemljišta, kao i stanja ishrambenog kompleksa čitave BiH. To je naša nužnost. Mi moramo smanjiti ovisnost o svjetskoj pijaci hrane. Mi moramo smanjiti ovisnost o kreditima, o dugovima iz kojih mi idemo u nabavku hrane.
Razgovarao: S.Selhanović
