Sa zvaničnim početkom radova na Aladža džamiji i imamskoj kući u Foči i današnjom hutbom pod nazivom „Vakuf kao socijalni faktor“ praktično je počeo nastavak manifestacije „Dani vakufa“ u Bosni i Hercegovini.
Remek-djelo osmanske arhitekture, fočanska ljepotica Aladža džamija koju je 1549. godine izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana, uskoro će se ponovo pridružiti nisci spomeničkih i kulturno-historijskih bisera BiH.
Aladža džamija u potpunosti je srušena u augustu 1992. godine, a radovi na njenoj obnovi zvanično su jučer počeli u Foči. Ovaj vjerski objekt smješten je u starom dijelu Foče, na desnoj obali rijeke Ćehotine.
Direktor Vakufske direkcije Sarajevo Senaid Zajimović potvrdio je Agenciji Fena da su radovi počeli ne samo na izgradnji Aladža džamije već i imamske kuće u njenom haremu.
"To je novina, jer smo željeli da pored džamije oživimo i vakufski objekt koji je nekada stajao uz džamiju, a u njemu će biti smješten muzej svih džamija u BiH, dok će u jednom dijelu biti prostor za imama koji će obavljati dužnosti u Aladža džamiji. Radovi istina počinju u kasnom jesenjem periodu, ulazimo u zimu, ali ranije nisu mogli početi iz objektivnih razloga - dobijanja građevinske dozvole za imamsku kuću, te zbog procedure vađenja dokumentacije za tursku firmu izvođača 'Sama inšaat'", kazao je on.
Prvom fazom bit će obuhvaćeni zemljani radovi, odnosno iskopi na džamiji i imamskoj kući koji bi trebali trajati do mjesec dana. U isto vrijeme radit će se na obradi i pripremi originalnog kamena od kojeg je Aladža džamija i izgrađena prije 500 godina. Za to su predviđena četiri kamenoloma u okolini Foče. Obrada kamena bit će rađena u kamenolomu, te će već pripremljen biti dovožen na plato džamije, a onda i ugrađivan.
Zajimović podvlači da je u ovoj godini predviđen završetak zemljanih radova te postavljanje temelja i početak izgradnje zidova. Međutim, ukoliko zbog vremenskih uvjeta radovi budu morali biti prekinuti, njihov nastavak je planiran za rano proljeće.
Svi radovi bit će realizirani uz nadzor Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, s obzirom na to da je riječ o nacionalnom spomeniku BiH, te objektu kandidiranom za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Projektant Amir Pašić, koji je radio i Stari most u Mostaru, rukovodi se originalnim nacrtima džamije.
"Imamo crteže koji datiraju još iz doba pravljenja prve džamije, a pronašli smo ih u Istanbulskom arhivu i Arhivu vakufske direkcije Republike Turske. U obnovi neće biti odsupljeno nijednog milimetra od originalnog izgleda džamije", podvlači Zajimović.
Kao zanimljivost navodi poseban kamen koji je bio ugrađen u mimber Aladža džamije. Planirano je da se u praćenju dosljednosti originalnog izgleda ugradi isti kamen, iako njegova boja ne odgovara boji kompletnog mimbera.
Također podsjeća da originalna vakufnama Aladža džamije još u nije pronađena, već samo dokumenti koji su na nju upućivali, te njeni dijelovi i detalji. Pronađeni su i računovodstveni papiri na kojima se vidi koliko se nekada plaćalo za čišćenje, te rad imama i mujezina, kao i dokumenti direktno vezani za vakifa džamije Hasana Nazira.
Osim Komisije, nadzor nad radovima imat će i Generalna direkcija vakufa Republike Turske koja finansira projekt, dok će ih realizirati tri domaće firme iz Mostara, Jablanice i Foče.
Stvarna vrijednost projekta bit će poznata po završetku svih radova, ali je iznos procijenjen između pet i šet miliona KM.
Rok za završetak radova je godina i po do dvije godine, a otvaranje džamije predviđeno je za maj 2016. godine.
Fena
