Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH svoj rad posvetila je zaštiti i unapređenju vakufa. Tako, iz godine u godinu, kroz razne projekte sudjeluje u gradnji ne samo vjerskih već i obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih građevina.
U prilog tome govori i činjenica da su brojni vakufski projekti, zahvaljujući upravo Vakufskoj direkciji, vraćeni društvu na korist. Među njima, ovih dana posebno se ističe džamija Sinan-bega Boljanića u Čajniču, u kojoj je na zadovoljstvo hiljade vjernika jučer, nakon 32 godine klanjan prvi bajram-namaz.
Sinan-begova džamija koja je prvi put je sagrađena 1570. godine, doživljavala je sudbinu ostalih džamija u BiH, a posljednji put potpuno je srušena 8. juna 1992. godine. Njena obnova počela je nedugo nakon polaganja kamena temeljca 2016. godine, a sredstva je osigurala Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH putem Generalne direkcije vakufa Republike Turske. Skoro otvaranje Sinan-begove džamije u centru Čajniča samo je jedan od dokaza da se vakufi danas, nakon što su porušeni, bude iz pepela i žive ponovo.
Uz ovu džamiju vrata vjernicima nakon dugi niz godina otvara i Arnaudija u Banjoj Luci i Kizlar-agine džamije u Mrkonjić-Gradu. Da vakuf jača i nastavlja trajnu misiju dobra, služeći cijelom društvu, dokazuje i to što će još u sklopu ovogidišnje manifestacije “Dani vakufa 2024” pored ove tri džamije u Sanskom Mostu biti otvaren moderni vakufski tržni centar, te najveći islamski centar u BiH koji je izgrađen u Zenici. U toku manifestacije bit će otvorena i nova Roditeljska kuća u Tuzli.
Dr. Senaid Zajimović navodi da Direkcija na čijem je čelu vrijedno radi na očuvanju ostavštine dobrotvora, te da iz godine u godinu realizira sve veći broj projekata od koristi za cijelo bh. društvo.
“ U vakufima je veliki potencijal. To se može vidjeti iz brojnih aktivnosti koje smo realizirali u proteklom periodu. One, iz godine u godinu, rastu. Veliki broj njih realizirali smo zahvaljujući pomoći prijatelja iz Kuvajta i Turske – kazao je Zajimović.
Naglašava i da je u temelje naše domovine utkano hiljade vakufa i javnih dobara, te da Bosna i Hercegovina svoj civilizacijski i kulturni napredak duguje vakifima i ljudima koji su svojim hajratima, vakufima pomogli njenu urbanizaciju, ekonomski razvoj, školstvo, učenost, kulturu, socijalni i humanitarni rad.
„ Vakufi su svojim vakufima i hajratima zasigurno pomogli da se danas bolje i dostojnije živi. Oni su dugoročno u službi šire društvene zajednice. Stoga, kada pozivamo u razvoj vakufa, mi zapravo pozivamo u razvoj društva kao takvog, a koje će generacijama služiti u svim segmentima. Vakufska direkcija kao ustanova IZ koja upravlja vakufima, uvijek je bila i bit će nosilac unapređenja, obnove i revitalizacije vakufskih dobara – istakao je Zajimović.