Vraćanje imovine je pitanje ispravljanja historijske nepravde, ističe Zajimović. Pandemija koronavirusa usporila je i aktivnosti Vakufske direkcije BiH, ali je njihova realizacija ipak u toku, a planirane su i nove, kaže za “Avaz” direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović.
Privremeni povrat
- Pandemija je zasigurno pogodila sve kategorije društva i negativno se odrazila na poslovanje općenito. Mi jesmo neke aktivnosti usporili, ali ne i zaustavili. Najveći dio projekata realiziramo u partnerskom odnosu s prijateljskim institucijama u svijetu.
Neki od većih projekata su ponovna izgradnja Arnaudije, Sinan-begove džamije, Upravne zgrade Rijaseta, Kizlar-agine džamije u Mrkonjić-Gradu, Šarene džamije… Planiramo izgradnju sahat-kule u Banjoj Luci, obnovu džamija u Mostaru porušenih u Drugom svjetskom ratu, rehabilitaciju Morića hana - govori Zajimović.
Islamska zajednica u BiH, ali i druge vjerske zajednice već godinama očekuju vraćanje nacionalizirane imovine. Zbog neusvajanja zakona, šteta nanesena vakufima u BiH iznosi oko 25,5 miliona KM. Riječ je o imovini koja bi generirala prihode, a koja dijelom propada jer država njom nesavjesno raspolaže.
- Vraćanje imovine je pitanje ispravljanja historijske nepravde. Trenutno ne postoji zakonski osnov za povrat imovine, jer je poznato da zakon o restituciji nije donesen i to je najveće opravdanje onima koji drže našu imovinu i imaju korist od toga. Veoma mali procent je vraćen u posljednjem periodu po principu privremenog povrata.
Možda je vraćeno do pet posto imovine i ona nije naše vlasništvo, već je riječ o privremenom povratu do donošenja zakona o restituciji. Bojimo se da, ako se ovako nastavi, naturalna restitucija u RS neće biti ni moguća, jer tamo je na sceni ogromno preknjižavanje imovine - ističe Zajimović.
Osim toga što su vakufi trajno dobro koje su vakifi ostavili generacijama u amanet, oni mogu imati i veliki značaj, posebno u vrijeme krize poput pandemije koja je u kratkom roku zatvorila granice.
Trajno dobro
Desetine hektara zemlje u medžlisima širom BiH su zasijane, više će biti obuhvaćeno jesenjom sjetvom, ranije su na nekim parcelama podignuti dugogodišnji zasadi voća, a takve aktivnosti, kaže Zajimović, bit će nastavljene.
