Prioritet Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jeste realizacija projekata koji podrazumijevaju izgradnju, obnovu i rekonstrukciju vakufskih i vjerskih objekata. Time želimo gradovima u BiH vratiti njihov stari sjaj, ruhanijjet, duh, koji su imali prije rata - kazao je u intervjuu za Fenu direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice dr. Senaid Zajimović.

Povod za razgovor sa Zajimovićem je 7. manifestacija „Dani Vakufa“ koja će biti održana od 21. do 29. aprila u Sarajevu, Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci, Jajcu, Bužimu i Kiseljaku. Njenu okosnicu činit će kulturno-obrazovni i vjerski sadržaji, okrugli stolovi i tribine o vakufima, promocije knjiga, prezentacije projekata, izložba o vakufima, a planirano je i otvaranje vakufskih objekta u Bosanskoj Gradišci, Bužimu i Kiseljaku.

- Manifestacija ima za cilj podsjetiti širu društvenu javnost na ulogu i značaj vakufa u proteklom periodu, upozoriti nosioce političkih funkcija u BiH na obavezu i obećanje dato prije više od 20 godina o dužnosti povrata imovine koja je oduzeta vjerskim zajednicama, kao i animirati nova uvakufljenja - kazao je.

Imperativ Vakufske direkcije je, pojašnjava Zajimović, ispraviti historijsku nepravdu koja je nanesena vakufima u toku proteklih političkih sistema, kada joj je oduzeto više od 90 posto imovine koju je koristila ne samo za potrebe Islamske zajednice u njenoj misiji nego i imovine koja je koristila široj društvenoj zajednici, a bila je na usluzi obrazovanju i ugroženim kategorijama društva.

Zajimović je naglasio da se Vakufska direkcija želi izboriti za povrat vakufa, ali i povrat imovine drugim vjerskim zajednicama, fizičkim i pravnim osobama.

Fokus manifestacije je polaganje temeljca za ponovnu gradnju Arnaudije džamije u Banjoj Luci, predstavljanje monografije „Upravljanje vakufima od 1847. do 2017.“ autora Ahmeda Mehmedovića u kojoj je navedena historija upravljanja vakufima od 1847. godine kada je imenovan prvi upravitelj vakufima pa do danas, kao i „Monografija tuzlanski vakufi“, te naučni skup o historijatu, trenutnom stanju i perspektivi vakufa na području Jajca.

Bit će upriličeno i potpisivanje protokola za tri višemilionska projekta i to za restauraciju i rekonstrukciju Behram-begove džamije u Tuzli, izgradnju vakufsko-edukativnog centra u Fojnici na mjestu gdje je nekada bilo sjedište općine, te rekonstrukciju kompleksa džamije Ferhat-bega u Tešnju.

Vakufska direkcija Islamske zajednice je postala respektabilna institucija, koja se fokusira na obnovu i izgradnju ratom porušenih vjerskih objekata te vakufskih poslovnih objekata, ali se često postavlja pitanje zašto Islamska zajednica ponovo gradi u ratu porušene vjerske objekte koji imaju status nacionalnih spomenika čija izgradnja je veoma skupa.

- Kad se radi o takvim džamijama mi ih ne gradimo samo zbog molitvenog prostora. Osim vjerskog one su simbol naše višestoljetne egzistencije, bivstvovanja na tim prostorima. One su dokaz da smo tu oduvijek i da ćemo biti zauvijek. Bošnjaci se sigurnije osjećaju kada vide džamiju kao simbol vjere koja je njima imanentna - pojasnio je Zajimović.

Vakufska direkcija zajedno sa medžlisima i muftijstvima gradi i poslovne objekte po BiH, Mostaru, Banjoj Luci, Sanskom Mostu, a na vakufskoj imovini, sa Upravom za ekonomske poslove gradit će moderan objekt, poslovni objekat u sarajevskoj Kolobari, rekonstruirat će Morića han, hotel 'Stari Grad' i time vratiti stari sjaj i duh Baščaršiji.

- Nismo dužni da radimo infrastrukturu države, iako su nekada u vrijeme Osmanskog carstva vakufi to radili, danas je za to zadužena država i privatni sektor, ali to radi i Vakufska direkcija kroz javno-privatno partnerstvo, kao ekonomski model realizacije projekata, time učestvujemo u razvoju lokalne zajednice - istaknuo je.

Dodao je da se gradnjom hotela, studentskih domova, trgova i roditeljske kuće pomaže državi da obnovi ratom porušenu infrastrukturu i olakša život građanima, a u fokusu Islamske zajednice i njene Vakufske direkcije je upravo život običnog građanina i država BiH.

Osvrnuo se na pitanje restitucije, kazavši da postoje tri bezbolna načina da se to riješi. Za njega je na prvom mjestu da se vjerskim zajednicama vrati imovina koju niko ne koristi poput zapuštenih objekata, a potom bi trebala uslijediti kompenzacija pa finansijska restitucija, koja se ne mora uraditi za pet godina, već za 25.

Značajnim je nazvao početak procesa restitucije, ali je istovremeno ocijenio da za to nema političke volje.

- Vakufi su bili i ostaju nosioci i pomagači socio-ekonomskih, kulturnih i humanitarnih projekata, iako ima nametnutih stega od države, iako nam je oduzeta imovina, nema nas u pravnom sistemu države, ipak radimo - ponovio je.

Govoreći o perspektivi Vakufske direkcije, Zajimović je naveo da je interes IZ-a u BiH da jača i ulaže u Vakufsku direkciju, jednako kao što je interes da jača i ulaže u vakufe.

- U vakufima leži veliki potencijal, a kada se donese zakon o restituciji, Islamska zajednica će biti jača, te će svoju misiju moći lakše provoditi.

Zajimović je stava da je politika Islamske zajednice pod rukovodstvom Reisu-l-uleme dr. Husejna ef. Kavazovića, između ostalog, usmjerena na jačanje vakufa i Vakufske direkcije jer je to ustanova koja se konstantno razvija što je na koncu i u interesu bh. društva. Svojim radom Vakufska direkcija pokazuje usmjerenje kuda treba ići i na koji način krenuti u obnovu infrastrukture u BiH.

Iako postoje brojni uspješno realizirani projekti, Zajimović kaže da je emotivno posebno vezan za Aladža džamiju, džamija Hasana Nazira ili šarenu džamiju, kao simbole obnove i oživljavanja, ističući da kada vidi kako raste džamija „i ja s njom duhovno rastem“.

Poručio je da obični ljudi ne zarađuju dovoljno da nešto uvakufe, ali smatra da se može učiniti da svaki čovjek da od sebe koliko može, kazavši da ukoliko neko nije u stanju uvakufi nešto, onda treba raditi na očuvanju onoga što je neko uvakufio, popravci i obnovi jer i to je doprinos i time se postaje vakif.

- Islamska zajednica u BiH, Bošnjaci kao narod, grade objekte širom svijeta, gdje god se nalaze, doprinose razvoju društva, korisni su članovi društva, a to vlasti u državama prepoznaju, oni praktično žive islam, to su takozvani obični ljudi, koji, iz skromnosti koja im je imanentna, ne žele posebne zasluge - zaključio je u intervjuu za Fenu direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović.